Naslovna Trčanje Naličje medalje Čini li nas trčanje pametnijima

MENS SANA IN CORPORE SANO
Čini li nas trčanje pametnijima

740
0

Već negdje pri početku studija, kada sam se hvatala u koštac s latinskim nazivima svih mogućih kvržica, udubina i kanalića na kostima, shvatila sam da odlaskom na trčanje ne gubim dragocjeno vrijeme od učenja, već iznenađujuće, nakon treninga bolje pamtim i brže naučim određeno gradivo nego kad bih ostala sjediti za knjigom čitavo vrijeme.

 

Nije uzalud još u starom Rimu pjesnik Juvenal napisao da je u zdravom tijelu zdrav duh – nova istraživanja pokazuju upravo to, da aerobna aktivnost (a trčanje je možda najbolji primjer), potiče stvaranje novih neurona u mozgu. Jednostavno, trčanje nas čini pametnijima!

Sve za trčanje

 

Sive stanice

 

Do nedavno, znanstvenici su bili uvjereni da su neuroni, tj. živčane stanice, jedne od rijetkih stanica u našem tijelu koje se nakon rođenja ne dijele i ne obnavljaju. Međutim, kako to često biva u znanosti, pokazalo se suprotno. Razne studije, provođene najčešće na miševima, dokazale su da je stvaranje novi neurona moguće, a ono što je nama kao trkačima najzanimljivije je tvrdnja da je trčanje, tj. aerobna aktivnost, jedan od glavnih čimbenika koji tome pomažu. Da ne bi taj podatak ostao na razini istraživanja na miševima, rađene su i studije na ljudima, u kojima su se testirale dvije grupe ispitanika – jednu grupu činili su neaktivni ljudi, a drugu ljudi koji se redovito bave aerobnim sportom. Aktivna skupina pokazala je bolje rezultate na testovima koji su ispitivali različite kognitivne funkcije – mogućnost dugotrajnog fokusiranja na zadatak, pamćenje, brzinu reagiranja itd. No, kako aerobna aktivnost zapravo utječe na rad mozga i kako dovodi do stvaranja novih živčanih stanica?

 

Veza vježbanje – mozak

 

Kada trčimo, veći broj otkucaja i veći volumen krvi koji cirkulira našim tijelom u jedinici vremena dovode i do boljeg protoka krvi kroz mozak, bolje opskrbe kisikom i hranjivim tvarima. Zato se tijekom i nakon treniga osjećamo budno i fokusirano, a dodatan učinak tjelesne aktivnosti na smanjenje stresa i povećano lučenje endorfina čini da smo bolje raspoloženi i motiviraniji za učenje i rad nego što smo bili prije odlaska na trening. Ipak, na pitanje što potiče samu neurogenezu, tj. stvaranje novih neurona, dugo nije bilo odgovora. Znanstvenici su prije nekoliko godina otkrili da je tijekom aerobne tjelovježbe u krvi prisutna povećana koncentracija jednog proteina koji ima ulogu u mišićnom oporavku, a nazvan je katepsin B. Visoke razine tog proteina povezane su i s boljim radom mozga, ponajviše s pamćenjem, tako da se smatra da bi upravo katepsin B mogao biti ta poveznica između vježbanja i neurogeneze za kojom se dugo tragalo. Novi neuroni stvaraju se u području hipokampusa, dijelu mozga koji je najuže povezan s pamćenjem, stvaranjem sjećanja i učenjem. Isti taj dio mozga propada u Alzheimerovoj bolesti, što bi moglo biti objašnjenje zašto su trčanje i tjelovježba važni u njenoj prevenciji.

 

Trčanjem do boljeg učenja

 

Sigurno te zanima kako poboljšati svoje sposobnosti učenja, kako se bolje fokusirati na radne zadatke i manje zaboravljati naučeno. Samo trčanje nije instant-rješenje koje će te učiniti pametnijom osobom, ali pomoći će ti u ostvarivanju tvojih mentalnih potencijala. Osim redovitog bavljenja aerobnim sportom (barem 3-4 puta tjedno), važno je uhvatiti dovoljno sati sna svakoga dana te u prehranu uvrstiti više namirnica bogatih omega-3 masnim kiselinama (riba, orašasti plodovi) i flavonoidima (crna čokolada, borovnice) – sve to pozitivno utječe na neurogenezu.

U treningu vrijedi jedno pravilo, koje se ne odnosi samo na bolji rad sivih stanica, već i na prevenciju ozljeda i čuvanje cjelokupnog zdravlja – bez pretjerivanja! Pretreniranost i umor poništit će nabrojane dobrobiti trčanja na rad mozga. Priznajmo, nakon jako dugog i iscrpljujućeg treninga zadnja stvar koju želimo raditi je posvetiti se učenju i napornom mentalnom radu. Iako su naporni treninzi potrebni za napredovanje u sportu, svakodnevno pretjerivanje dovest će do iscrpljenosti organizma, a osim pada u fizičkoj izvedbi, imat ću i negativan utjecaj na mentalne funkcije. Kao i u svemu, važno je pronaći individualnu ravnotežu i iskoristiti maksimum dobrobiti koje kao trkači imamo od našeg sporta. 🙂

Autor: Anda Tomaš / 3sporta

(740)

Vrijedi pročitati