Naslovna Trčanje Naličje medalje Emil Zatopek – “Češka lokomotiva”

POVIJESNI VELIKANI MARATONA
Emil Zatopek – “Češka lokomotiva”

974
0
Frutabela ToC 300×250

“Ako želite pobijediti u utrci, trčite 100 metara. Ako želite nešto doživjeti, trčite maraton.” – riječi su jednog od najvećih dugoprugaških trkača povijesti – Emila Zatopeka. Pročitajte kako je trenirao i zašto su ga nazvali “Češka lokomotiva”.

 

Emil Zatopek rođen je u Moravskoj, Čehoslovačka, 19. rujna 1922. godine. Kao Paavo Nurmi, koji mu je bio model, Zatopek je za svoje ere u potpunosti dominirao u dugoprugaškom trčanju.

DU Motion 2017. u vijesti

 

Karijera

Kada je imao 16 godina počeo je raditi u tvornici cipela Bata u Zilnu. Godine 1940. tvornica je sponzorirala utrku od 1500 metara i njega su uvjerili da se natječe, iako nije uopće trenirao trčanje. Na opće iznenađenje Emil je utrku završio drugi i time se ozbiljno zainteresirao za sport.

Četiri godine kasnije Emil je srušio Češke državne rekorde na 2.000, 3.000 i 5.000 metara. Izabran je u češki nacionalni tim za Europsko prvenstvo 1946. godine. Završio je na petom mjestu u utrci na 5 km, srušivši svoj osobni i državni rekord s 14:50.2 na 14:25.8.

Na Olimpijskim igrama u Londonu 1948. godine osvojio je zlatnu medalju na 10.000 metara, kao i srebro na 5.000 m. Na Olimpijskim igrama u Helsinkiju 1952. godine postao je prvi, i gotovo sigurno jedini trkač u Olimpijskoj povijesti koji je u sve tri dugoprugaške discipline, 5.000 m, 10.000 m i u maratonu osvojio zlatne medalje. Ono što je još značajnije je podatak da je tada prvi put sudjelovao u maratonskoj utrci (rezultat: 2:23:04 h), nakon što je tri dana ranije osvojio zlato na 10 kilometara. Sva tri natjecanja održala su se unutar sedam dana. Na svim utrkama na kojima je sudjelovao, i pobijedio, postavio je nove Olimpijske rekorde. Tada je dobio nadimak – “Češka lokomotiva”.

Do kraja te godine Zatopek je imao svjetski rekord na 10.000 metara i maratonu, da bi 1954. godine ostalim rekordima pridružio i 5.000 metara.

Svoju zlatnu maratonsku medalju pokušao je obraniti 1956. godine na Ljetnim Olimpijskim igrama u Australiji, ali se zbog ozljede nije u potpunosti pripremio i utrku je završio šesti. Natjecati se prestao 1957. godine.

Zatopek je osvojio četiri zlatne i jednu srebrnu medalju na Olimpijskim igrama, kao i tri zlatne i jednu brončanu na Europskim atletskim prvenstvima. Godine 1998. Češka Republika  dodijelila mu je najvišu državnu nagradu časti.

Za vrijeme svoje karijere postavio je 18 svjetskih rekorda.


Intervali, intervali…

Zatopek je uz svoje rezultate poznat i po načinu treniranja. Treninzi su mu se bazirali na, tada revolucionarnom, a danas širom svijeta prihvaćenom načinu treniranja: intervalima. Njegovo objašnjenje takve vrste treninga bilo je jednostavno:

“Kada sam bio mlad bio sam prespor… Mislio sam, zašto da treniram sporo trčanje? Već sam znao kako trčati sporo… Moram naučiti trčati brzo trenirajući brzo trčanje. Pa sam trčao 100 metara vrlo brzo… Ljudi su rekli: “Emile, ti si lud. Treniraš za sprintera, nema šanse da ćeš uspjeti”, na što sam ja rekao: “Da, ali ako trčite 100 metara 20 puta, to je 2 kilometra, a to onda više nije sprint”.

Do 1947. godine Zatopek je trenirao samo dvije vrste treninga koje je dnevno ponavljao.

Dan 1.: 5 x 150 m sa 150 m odmora između, 20 x 400 metara (s opet 150 m odmora između svake serije ponavljanja) i 5 x 100 metara, s 150 metara odmora. Serije od 400 m trčao je između 67 i 77 sekundi, a kraće serije nešto brže od toga.

Dan 2.: 2 x 150 metara, 20 x 400 m i 5 x 200 metara.

Do 1948. godine Zatopek je usavršio svoje dnevne rutine treninga do 5 x 200 m, 20 x 400 m i 5 x 200 m s po 200 metara odmora između svakog ponavljanja. Ponavljanja od 200 metara trčao je 34 sekunde, 400 m između 56 i 75 sekundi ili sporije. Počinjao je s bržim ponavljanjima i postupno usporavao. Svakog dana to je okvirno iznosilo ukupno 18 km. U listopadu 1949. godine Zatopek je povećao ukupnu dnevnu kilometražu do 28 kilometara.

Emil je kasnije izjavio kako je svoje treninge bazirao na Nurmijevim metodama treniranja: “Nikada nisam razgovarao s Paavom Nurmijem, ali trčanje se lako razumije. Morate biti brzi i izdržljivi. Prema tome, trčite brzo za brzinu i to ponavljate za izdržljivost.”

Od početka 1954-te, njegove godine i konkurencija natjerali su ga da trenira dva puta dnevno. U travnju te godine povećao je intervalne treninge na 10 x 200 m i 50 x 400 metara, čime je dnevno istrčao i više od 30 kilometara. Postoje određene dvojbe oko toga kako brzo je Zatopek trčao ta ponavljanja. Nikako nisu mogla biti blizu 60-tak sekundi kako je zabilježeno u trkačkom folkloru. Čini se da su ponavljanja bila sporija i neujednačena, neka na granici hodanja, dok su druga bila gotovo sprintevi. Plan je ipak bio pokriti distancu, a u to ukalupiti intervale.

Zatopek je shvatio važnost postavljanja realnih ciljeva:

“Ne možete se popeti na drugi kat bez ljestvi… Kada svoj cilj postavite previsoko i ne ispunite ga, vaš entuzijazam će se pretvoriti u gorčinu. Pokušajte odrediti razuman cilj i postupno ga pomicati. To je jedini način kako možete do vrha.”

Emil Zatopek bio je i velik čovjek kojeg slava nije mijenjala. Ron Clarke, australski dugoprugaški trkač i višestruki svjetski prvak rekao je: “Ne postoji i nikada neće postojati veći čovjek od Emila Zatopeka”. Prilikom jednog putovanja u Finsku, Zatopek je bio začuđen vidjevši fotografiju sebe i Nurmija u članku u kojem se raspravljalo o tome koji od njih dvoje bi trebao biti najveći atletičar ikad. “Ne mogu vjerovati da o tome raspravljaju”, rekao je Zatopek, “Nurmi je najveći, o tome nema sumnje”.

Tijekom svojih 60-ih godina, Emil je još uvijek redovito trčao, održavajući svoju kondiciju, ali zadnjih nekoliko godina je bitno usporio. Umro je 22. studenog 2000. godine od posljedica komplikacije upale pluća.

Dan nakon što je saznao za njegovu smrt, izjavu je dao Lamine Diack, predsjednika IAAF-a (Međunarodne atletske federacije): “Ovo je tužan dan ne samo za prijatelje i poznavatelje sporta, već i za obične ljude koji su u Zatopeku prepoznali poštenog i nepomirljivog borca za ljudsko dostojanstvo i slobodu”.

Helsinki, 1954. Emil Zatopek osvaja zlatne medalje na OI u utrci na 5.000 m, 10.000 m i maratonu.
Izvor: Lore of running, Tim Noakes, MD; Wikipedia

Autor: 3sporta (A)

Pročitajte i ovo:

(974)

Sve za trčanje

Vrijedi pročitati

DU Motion 2017 – back 1
DU Motion 2017 – back 1