Naslovna Ostalo Škola plivanja – GET SPEEDO FIT – Izazovi plivanja na otvorenim vodama

MORE, JEZERO, RIJEKA
Škola plivanja – GET SPEEDO FIT – Izazovi plivanja na otvorenim vodama

606
0

U ovom članku Škole plivanja – GET SPEEDO FIT, govorit ćemo o malo drugačijem plivanju – plivanju na otvorenim vodama.

 

Du Motion 300×250 1

Plivanje na otvorenim vodama (na moru, jezeru ili rijekama) zadnjih godina postaje sve popularnije, kako među vrhunskim sportašima, tako i među rekreativcima. Ni Hrvatska nije izuzetak, iako moramo priznati da plivanje na otvorenim vodama, u rekreativnom smislu, nije dostiglo još takvu popularnost kakvu bilježi primjerice, cestovno ili trail trčanje!

Plivanje na otvorenim vodama zanimljivo je dvjema skupinama sportaša: daljinskim plivačima (daljinsko plivanje na programu je Olimpijskih igara od 2008. u Pekingu) i triatloncima (na programu OI od 2000. u Sidneyu).


Pročitaj sve članke Škole plivanja – GET SPEEDO FIT:

  1. Škola plivanja – GET SPEEDO FIT – uvodni sat – zašto plivati
  2. Škola plivanja – GET SPEEDO FIT – prvi sat – osnovne vježbe
  3. Škola plivanja – GET SPEEDO FIT – drugi sat – nove vježbe
  4. Škola plivanja – GET SPEEDO FIT – osnove disanja kod kraul tehnike
  5. Škola plivanja – GET SPEEDO FIT – kraul zaveslaj s disanjem
  6. Škola plivanja – GET SPEEDO FIT – kraul tehnika – završna lekcija
  7. Škola plivanja – GET SPEEDO FIT – osnove prsne i leptir tehnike
  8. Škola plivanja – GET SPEEDO FIT – kako isplanirati trening plivanja
  9. Škola plivanja – GET SPEEDO FIT – zašto je važna periodizacija treninga
  10. Škola plivanja – GET SPEEDO FIT – Kako napredovati kroz plivačke treninge
  11. Škola plivanja – GET SPEEDO FIT – Izazovi plivanja na otvorenim vodama
  12. Škola plivanja – GET SPEEDO FIT – Razvoj plivačkog sporta i budućnost

U čemu su bitne razlike između bazenskog plivanja i plivanja na otvorenim vodama? Iako u samoj suštini nema velike razlike, jer plivanje je – plivanje, najveća i najvažnija razlika je samo okruženje u kojem se aktivnost odvija, a koje uvjetuje sljedeće bitne razlike :

Speedo_12 

 

Orijentacija

 

U bazenu je to relativno lako, voda je bistra, rasvjeta dobra, a postoje i crte na dnu bazena koje pokazuju pravac i završetak staze, kao i zastavice za leđno plivanje. U otvorenoj vodi svega toga nema i plivač je prisiljen orijentirati se na druge načine, najčešće tako da podiže glavu iznad vode gledajući naprijed, prema bovi ili nekom drugom orijentiru. To je potrebno vježbati, ojačati vratne mišiće na način da se u treninge uključe i kraće distance plivanja s podignutom glavom. Također, potrebno je naći zadovoljavajući ritam plivanja, odnosno podizanja glave nakon svakog petog, šestog ili desetog zaveslaja, kako kome odgovara.

Često se događa da bove, iako dobro vidljive s kopna, iznenada „nestanu“ kad se nađemo u utrci! Zato je dobro prije utrke odrediti dodatne orijentire, otok, brdo, stablo ili kuću koja se vizualno poklapa s bovom iz određenog kuta, a ipak je veća i vidljivija. Orijentacija je puno lakša ako plivač ima svoju pratnju (čamac) ali to je rijedak slučaj.

Kod daljinskog plivanja, dozvoljeno je plivati bilo kojom tehnikom, pa ako se nađete u škripcu, bez zraka ili dezorijentirani, zaplivajte nakratko prsno ili leđno, dok dođete do daha i shvatite gdje ste.

 

Gužva

 

Na natjecanju u bazenu svaki plivač ima svoju stazu dovoljno široku i preglednu, a na otvorenim vodama utrku započinje često i više stotina plivača sa startom na skučenom prostoru, slično kao i velike ulične utrke. U toj situaciji potrebno se snaći i zauzeti dobru startnu poziciju, poštujući pri tome ostale natjecatelje i uzimajući u obzir svoje realne sposobnosti.

Ako spadate u grupu srednjih plivača, nemojte se gurati u prve redove, i obratno, ako ste dobar plivač, ne smijete dozvoliti da vas odguraju u zadnje redove. Gužva je veliki problem i nakon starta, ali se nakon nekog vremena, ovisno o broju učesnika, situacija ipak donekle normalizira.

 

Različiti medij

 

More je znatno gušće od slatke vode (zbog soli) i većini plivača to pogoduje, pogotovo onima koji su slabije plovnosti, ali vrhunskim i dobro plovnim plivačima baš i ne, jer se zbog relativno velike brzine sporije kreću kroz gušći medij. Tu bi mogli spomenuti i različite temperature okoliša, koje su opet u bazenu standardizirane a u otvorenim vodama variraju od izuzetno hladnih, do pretjerano toplih. Hladna voda (obično se računa 19 ili manje Celzijevih stupnjeva) uključuje u igru i raznorazna neoprenska odijela koja opet utječu na plovnost, pa nekome pogoduju, a nekome smetaju.

Na otvorenim vodama česti su i valovi, struje, vjetar i nepovoljan položaj sunca, što sve ometa normalno disanje i orijentaciju.

Kod nekih plivača prisutan je i strah od duboke ili mutne vode, u čemu im mogu pomoći sportski psiholozi ili sitni trikovi poput čestog ronjenja s maskom koje ima za cilj razbiti strah od imaginarne opasnosti pod vodom.

Speedo_24

 

Okret

 

U 50 metarskom bazenu imamo  dva okreta na svakih 100 metara (na 25 m. bazenu čak četiri) koji dobro uvježbanom plivaču donose i do 2 sekunde po okretu. Kalkulator u ruke i računajte koliko je to na 1500, 5000, 10000 metara… Sad postaje jasno i zašto su bazenski plivači prilično visoki, razlika od 20 cm u visini između dvoje plivača donosi i do 30 cm. kad se uzmu u obzir i duže ruke, na svakom okretu. Malo matematike u igri velikih brojeva opet će nam donijeti nezanemarivu razliku u metrima (sekundama). Jasno je da na otvorenim vodama okret (pa ni visina plivača) ne igraju nikakvu ulogu.

Sve što sam napisao vezano za plivanje na otvorenim vodama, vrijedi i za triatlonce, odnosno za njihovu uvodnu disciplinu, s jednom bitnom razlikom. Triatlonci moraju spojiti nespojivo, otplivati najbrže što mogu, a umoriti se što manje, jer ih pravi izazovi tek očekuju. Postoji dobar trening koji pomaže da se u tome poboljšate.

Navest ću primjer distanci primjerenih za utrku sprint triatlona, a za ostale distance treba prilagoditi proporcionalno. Ovaj trening provodi se kao glavni dio treninga, nakon zagrijavanja, rasplivavanja i vježbi tehnike.

16 x 50 metara svom snagom, s malom pauzom (polazak na 1 minutu) pri čemu otplivana vremena  moraju biti ujednačena. Na kraju izmjerite puls, koji bi trebao biti vaš maksimalan, ili vrlo blizu. Odmah nakon toga, s kratkom pauzom (kao da plivate 17. dionicu), plivate 800 metara u komadu, u tempu kojim započinjete triatlonsku utrku. Na kraju opet izmjerite puls, koji bi sad trebao biti niži, odnosno u visini željenog pulsa prije početka vožnje bicikle.

Ovaj trening uključite u svoj trenažni ciklus bar jednom tjedno, a posebno u periodu prije početka sezone.


Seriju članaka pod zajedničkim nazivom Škola plivanja – GET SPEEDO FIT omogućuje vam Speedo, najpoznatiji svjetski brand opreme za plivanje koji u Hrvatskoj zastupa tvrtka ARVIO SPORT d.o.o.

Pratite ih:

Facebook Speedo Hrvatska

Facebook ARVIO SPORT

Instagram Speedo

Speedo YouTube kanal

Provjerite ponudu vrhunske opreme za plivanje:

Rost šport

Abrakadabra

Sport Vision

Lera sport

Speedo_42


Autor: Igor Malešević

O autoru: Igor Malešević plivačku je karijeru započeo 1968. godine i do 1979. nanizao mnogobrojne medalje pojedinačno i u štafetnim disciplinama. Već 1979. godine radio je kao instruktor plivanja u PK Primorje, a kroz njegovu školu prošle su tisuće mladih i odraslih plivača. Igor je i instruktor triatlona gdje je na triatlonske staze izveo generacije djece TK Rival.

 

(606)

TRČIMO! 300×250

Vrijedi pročitati