Naslovna Zdravlje Ostalo Krpelji – mali napasnici vrebaju u prirodi

OPASNOSTI IZ PRIRODE
Krpelji – mali napasnici vrebaju u prirodi

913
0

Dolaskom lijepog vremena mnogi udobnost i toplinu doma mijenjaju sve češćim odlascima i boravkom u prirodi. Buđenjem prirode, bude se i najsitniji stanovnici livada i šuma i nerijetko uzrokuju probleme, prenoseći bolesti i stanja opasna po život. Sportaši, kao i razni rekreativci i ljubitelji prirode, koji svoje treninge i redovne sportske aktivnosti obavljaju vani, posebno su ugrožena skupina, no, uz malo pažnje i mudrosti, probleme je relativno lako izbjeći, pri čemu su znanje i oprez najbolji saveznik.

 

TRČIMO! 300×250

Skriveni svijet opasnosti

Krpelji su sićušni člankonošci, koji pripadaju razredu paučnjaka. Ovi paraziti su srodnici pauka, a ima ih oko 300 vrsta. Najčešće se susreću u šumama, donjem sloju grmlja i niskog raslinja, šikarama i travnjacima, skriveni na listovima i granama, šetnicama, vrtovima, izletištima. Penju se najviše do jednog metra u visinu, a kreću se i do nekoliko metara u širinu. Životni vijek im je i do pet godina.

Krpelji se hrane na životinjama i čovjeku. Imaju sposobnost „osjetiti“ prisutnost potencijalne žrtve. Nakon što pronađu pogodno mjesto, smjeste se i vrebaju iz zasjede. Kad se žrtva približi, podignu u zrak prednji par nogu i njima se prihvate za domaćina. U potrazi za pogodnim mjestom, krpelj može provesti i nekoliko sati, a mjesta koja bira su nježni i tanki dijelovi kože, poput pazuha, prepona, trbuha ili iza uha, gdje je najlakše doći do krvi, pošto im je rilce kojim ubadaju kraće od jednog milimetra. Nakon probadanja kože, krpelj izlučuje tvar koja djeluje kao anestetik, stoga je ubod bezbolan i često ostaje neprepoznat.

 

Prijenosnici bolesti

Krpelji sami po sebi uzrokuju manje neugodnosti, no ono što ih čini opasnima za zdravlje je činjenica da prenose ozbiljne i potencijalno teške bolesti.

Lajmska borelioza (Lyme borelioza) je bolest uzrokovana bakterijom Borreliom burgdorferi. Javlja se pretežno na kontinentalnom dijelu Hrvatske, a najveći broj oboljelih registrira se u periodu od svibnja do srpnja.

Na mjestu uboda se javlja crvenilo kože koje se polako širi i može biti prisutno i do nekoliko tjedana. Može biti popraćeno i simptomima poput glavobolje, vrtoglavice, bolovima u zglobovima i mišićima i općim stanjem umora i nedostatka koncentracije. Može se pojaviti upalna bolest zglobova (artritis), a kod neliječenih slučajeva razvija se kronični artritis. Neurološki simptomi uključuju ukočenost vrata i jaku glavobolju, slabost u udovima i lošu koordinaciju mišića, a može se javiti i paraliza mišića lica i bol. Manji broj ljudi ima srčane smetnje u vidu nepravilnih otkucaja, a od manje zastupljenih simptoma mogu se javiti upala oka i teška, nespecifična slabost čitavog organizma.

Promjene na koži uzrokovane lajmskom boreliozom
Promjene na koži uzrokovane lajmskom boreliozom

Dijagnosticira se iz uzorka krvi, urina, likvora ili se uzima uzorak s kože na mjestu uboda, te iz seruma za dokaz protutijela, koja se stvaraju prilikom kontakta s antigenima uzročnika.

Liječenje se provodi antibioticima i učinkovito je ako se počne primjenjivati u ranom stadiju bolesti, stoga je od iznimne važnosti temeljito se pregledati odmah nakon boravka u prirodi. Nakon provedene početne terapije, neki bolesnici mogu i dalje osjećati bolove u mišićima i zglobovima, no to stanje je posljedica bolesti u prolasku i nije potrebno dalje koristiti antibiotike.

Krpeljni meningoencefalitis (MNE) je virusna bolest iz porodice Flaviviridae, a inkubacija traje 7-14 dana. U prvoj fazi bolesti, koja je prisutna u dvije trećine zaraženih osoba  javljaju se simptomi nalik gripi: glavobolja, opća slabost, mučnina, povraćanje, visoka temperatura, bolovi u mišićima. Kod manjeg broja ljudi bolest napreduje u drugu fazu u kojoj se javljaju simptomi od strane središnjeg živčanog sustava i upala moždanih ovojnica (meningitis). Simptomi su vrlo jaka glavobolja, mučnina, povraćanje, kočenje vrata, osjetljivost na svjetlosne podražaje (fotofobija). Ponekad, ali rijetko bolest može progredirati u upalu mozga i leđne moždine, čiji su simptomi vrtoglavica, pospanost, poremećaj svijesti, drhtavica, poremećaj govora, paraliza mišića ramenog pojasa, ruku, mišića disanja, itd.

Dijagnoza se postavlja izolacijom virusa ili iz likvora pacijenta u potrazi za specifičnim protutijelima.

Kako se radi o virusu, antibiotici kod ove bolesti nemaju utjecaja, te se liječenje provodi simptomatski, u bolnici.

 

Prevencija uboda

Prilikom svakog boravka u prirodi, pogotovo za lijepog i toplog vremena, a u periodu kad znamo da je prisutna aktivnost ovih parazita, potrebno je pripaziti i poduzeti posebne mjere opreza.

Ako je moguće, izbjegavati područja na kojima se zadržavaju krpelji (puzanje kroz travu ili provlačenje kroz grmlje, ležanje na tlu). Što je češće moguće, koristite obilježene i očišćene staze za hodanje. Odjeća neka bude dugih rukava i nogavica, a obuća zatvorenog tipa. Na svjetlijoj odjeći se lakše i brže uočavaju krpelji, a poželjno je i uvući nogavice u čarape, kako bi se spriječio ulazak krpelja pod odjeću. Prije odlaska u prirodu nanesite odgovarajući repelent. Ukoliko se intenzivno ne znojite, oni mogu potrajati i do nekoliko sati, u protivnom, znoj s vremenom ispere sredstvo i ono više ne pruža adekvatnu zaštitu, stoga valja pripaziti. Pri povratku iz prirode, obavezno skinuti odjeću sa sebe i dobro protresti, a pri tuširanju pregledati tijelo, posebno područja koja su krpeljima omiljena (prepone, pazuhe, iza uha, na vratu, iza koljena, itd.)

U slučaju uboda

Ukoliko primijetite krpelja na koži, potrebno je, bez odgađanja, pokušati ukloniti nametnika. Uzmite pincetu, nježno uhvatite krpelja i lagano ga zakrećite lijevo-desno dok ga takvim nježnim, ali čvrstim pokretima ne izvučete van. To je veoma bitno napraviti kako treba, jer u protivnom se može dogoditi da dio krpelja ostane u koži i uzrokuje infekciju. Njihovo rilce izgleda poput harpuna i naglo povlačenje, kao i kružni pokušaji izvlačenja najčešće rezultiraju otkidanjem i ostankom u koži. Ako niste dovoljno vješti da ga sami uklonite ili ako vas je strah da to nećete moći pravilno učiniti, uvijek možete potražiti stručnu pomoć obližnjeg liječnika.

Često se od ljudi može čuti kako je krpelja najbolje premazati uljem, alkoholom ili masti, ili čak lakom za nokte, što će ga momentalno usmrtiti. Takva praksa je, međutim, iznimno opasna jer postoji velika vjerojatnost da će krpelj, zbog pretrpljenog šoka, ispustiti bakteriju ili virus u organizam i, na taj način, ukoliko je nositelj, sigurno uzrokovati infekciju. Stoga je najsigurniji način uklanjanja upravo strpljivo izvlačenje pincetom. Nakon što izvučemo krpelja, poželjno je ubodno mjesto namazati antiseptičkim sredstvom.

 

Zaštitite ljubimce

Kako ljudi, tako su i naši ljubimci osjetljivi na bolesti uzrokovane krpeljima. Vlasnici pasa koji vole svoje aktivnosti u prirodi dijeliti sa svojim najboljim četveronožnim prijateljima, znaju koliko opasna može biti infekcija piroplazmozom (Babesia spp.), krvnim parazitom kojega prenose krpelji.

Bolest je najčešća u sjeverozapadnim dijelovima Hrvatske, a kako smo sve češće svjedoci naglih promjena klime i vremenskih uvjeta, pojava krpelja prijenosnika više nije ograničena samo na proljeće i jesen. Pozorno pratite simptome svojih ljubimaca, a po povratku iz prirode obavezno im temeljito pregledajte dlaku, te po potrebi, izvucite krpelja na isti način kao i u slučaju čovjeka.

Autor: 3sporta / Dina Tuzlić

 

(913)

Vrijedi pročitati