Naslovna Zdravlje Ostalo Oboljenja štitnjače – zašto ih je važno prepoznati i liječiti?

MALA ŽLIJEZDA MOŽE NAPRAVITI VELIKE PROBLEME
Oboljenja štitnjače – zašto ih je važno prepoznati i liječiti?

1.26K
0

Kada spomenemo štitnu žlijezdu, ili kako je uobičajeno zovemo – štitnjaču, čini se da svi znamo barem nekog s problemom u njenom funkcioniranju. U svijetu su poznati mnogi slučajevi javnih osoba koje su imale ovih problema, a od naših sportaša poznati su slučajevi oboljenja štitnjače kod Blanke Vlašić, te Janice i nedavno Ivice Kostelića.

 

Simptomi poremećaja rada štitnjače mogu biti vrlo raznoliki, pa pomalo zbunjuje kada pokušamo shvatiti koja joj je zapravo svrha i zašto može uzrokovati toliko problema. Kako bismo lakše razumjeli, razmotrimo je malo pobliže.

Du Motion 300×250 5

Štitnjača je najveća samostalna endokrina žlijezda u tijelu čovjeka. Izgledom podsjeća na oblik leptira i obavija prednji dio dušnika, odmah ispod Adamove jabučice. Štitnjača luči hormone koji utječu na gotovo sve stanice ljudskog tijela. Zapravo, jedini organi na koje ne utječe su mozak (odrasle osobe), slezena, testisi i maternica.

Iako nisu neophodni za sam život, hormoni štitnjače obavljaju nekoliko važnih funkcija kao što su kontroliranje staničnog metabolizma i temperature, utječući time na brzinu metabolizma i proizvodnju topline. Štitnjača ima veliku ulogu u reguliranju krvnog pritiska i broja otkucaja srca podižući broj receptora adrenalina u krvnim žilama. Također, rad štitnjače ima važnu ulogu na razvoj koštanog, živčanog i reproduktivnog sustava, te potiče rast tkiva.

Dva su osnovna hormona (TH) štitne žlijezde koji uzrokuju navedene reakcije. To su tiroksin (T4) i trijodtironin (T3).Većini hormona koji se izlučuju u tijelu osnovnu kemijsku strukturu čine masti i proteini, no hormonima štitnjače to je jod. Zbog toga je jod ključan kemijski element za ispravan rad štitnjače, a u organizam se unosi hranom. Tvrtka Morton Salt (SAD) 1924. je godine na zahtjev Vlade SAD-a počela dodavati jod u sol kako bi se suzbio nedostatak joda u organizmu, te time prevenirala oboljenja štitnjače, a jod se i kod nas dodaje u konzumnu sol.

Razlika među navedenim hormona je udio sadržanih molekula joda – T4 ima četiri, a T3 – tri. Danas postoje određene rasprave oko točnih uloga ovih hormona u tijelu, ali ono što se zna je da hormona T4 ima više, a T3 djeluje snažnije.

Hormoni štitne žlijezde utječu na metabolizam povećavajući plastičnost mitohondrija tj. upotrebu ATP (adenozin trifosfata) kao izvora energije za metaboliziranje nutrijenata. Mitohondrij stvara adenozin trifosfat. Hormoni štitnjače vežu se za mitohondrij i signaliziraju štitnjači da poveća ili smanji produkciju ATP-a. Prema tome, što je više hormona štitnjače, više je ATP-a što ima za posljedicu povećanje razine metabolizma. Povećanje razine metabolizma povećava proizvodnju topline, te time utječe na tjelesnu temperaturu.

Gotovo svaki aspekt rasta i razvoja čovjekova tijela ovisi o hormonima štitnjače. Iako TH ne utječu direktno na sam rast, utječu na gotovo sve faktore rasta kao što su rast koštanog tkiva, razvoj crvenih krvnih zrnaca, rast živčanih stanica i rast i djelidbu stanica.

 

Sada kada znamo nešto o utjecaju i funkcijama hormona štitne žlijezde, recimo nešto o tome kakvi se poremećaji mogu javiti prilikom neispravnog rada same žlijezde.

Hipertireoza nastaje kao posljedica prekomjernog izlučivanja hormona T3 i T4. Simptomi hipertireoze su ubrzani metabolizam koji rezultira naglim gubitkom tjelesne težine, povećani apetit, nervoza, anksioznost, razdražljivost i znojenje. Može uzrokovati i promjene menstrualnog ciklusa, ubrzati rad debelog crijeva i razviti netoleranciju na toplinu.

Hipotireoza pak nastaje kada štitna žlijezda luči nedostatne količine hormona. Simptomi mogu biti: neobjašnjivo dobivanje na tjelesnoj težini, umor, slabost u mišićima, zatvor, suha koža, depresija, oslabljeno pamćenje i niži otkucaji srca.

Osim navedenih, postoje još neka oboljenja štitne žlijezde kao što je gušavost. Ona nastaje kao posljedica nedostatka joda u organizmu, te se očituje oteknućem štitne žlijezde. Nedostatak joda uobičajen je kod hipertireoze.

Najčešći je razlog hipotireoze bolest zvana Hashimotov tireoiditis prilikom koje vlastiti imunološki sustav napada samu štitnjaču. Gravesova bolest je također autoimuna bolest koja uzrokuje pretjeranu stimulaciju štitne žlijezde što pak dovodi do hipertireoze.

Rjeđa je pojava tzv. oluja štitnjače, a manifestira se izlučivanjem ekstremno velikih količina hormona koji mogu dovesti do ozbiljnih komplikacija kao što su ubrzan rad srca, dehidracija, otkazivanje srčanih aktivnosti i smrt.

S obzirom na raznolikost simptoma poremećaja rada štitne žlijezde, krvnom se pretragom može utvrditi razina hormona za stimulaciju štitnjače – TSH, koji luči hipofiza.

Kada u krvotoku nedostaje hormona štitnjače hipofiza luči više TSH kako bi potaknula štitnu žlijezdu na lučenje još više hormona. Prema tome, ako je razina TSH visoka radi se o hipotireozi, a u suprotnom slučaju o hipertireozi.

Iako mala, štitna žlijezda utječe na gotovo svaku stanicu ljudskog organizma stoga je izuzetno važno pratiti simptome i dijagnosticirati poremećaj kako bi se olakšalo liječenje.

Autor: 3sporta

(1260)

TRČIMO! 300×250

Vrijedi pročitati