Home Ostalo Škola plivanja – GET SPEEDO FIT – Razvoj plivačkog sporta i budućnost

MJESTA ZA NAPREDAK - IMA
Škola plivanja – GET SPEEDO FIT – Razvoj plivačkog sporta i budućnost

738
0

Članak po članak, korak po korak ili još bolje rečeno zaveslaj po zaveslaj, stigli smo i do posljednjeg članka u ovom serijalu  Škole plivanja – GET SPEEDO FIT !

 

Du Motion 300×250 6

Spomenuo sam na početku da je plivanje odavno ljudima služilo kao vještina kojom su prelazili vodene zapreke u svojim svakodnevnim aktivnostima tijekom povijesti. Tek malo više od sto godina, o plivanju govorimo prvenstveno kao o sportu. A u svakom sportu, kao što znamo, rezultat je ipak najvažniji!

Na prvim modernim olimpijskim igrama u Ateni 1886. nastupali su samo muškarci (kao i u svim ostalim sportovima)  i to samo u četiri discipline: 100, 400 i 1200 slobodno i 100 mornarski (to je onako, bočno, jednom rukom se pliva da bi se drugom moglo nositi opremu).


Pročitaj sve članke Škole plivanja – GET SPEEDO FIT:

  1. Škola plivanja – GET SPEEDO FIT – uvodni sat – zašto plivati
  2. Škola plivanja – GET SPEEDO FIT – prvi sat – osnovne vježbe
  3. Škola plivanja – GET SPEEDO FIT – drugi sat – nove vježbe
  4. Škola plivanja – GET SPEEDO FIT – osnove disanja kod kraul tehnike
  5. Škola plivanja – GET SPEEDO FIT – kraul zaveslaj s disanjem
  6. Škola plivanja – GET SPEEDO FIT – kraul tehnika – završna lekcija
  7. Škola plivanja – GET SPEEDO FIT – osnove prsne i leptir tehnike
  8. Škola plivanja – GET SPEEDO FIT – kako isplanirati trening plivanja
  9. Škola plivanja – GET SPEEDO FIT – zašto je važna periodizacija treninga
  10. Škola plivanja – GET SPEEDO FIT – Kako napredovati kroz plivačke treninge
  11. Škola plivanja – GET SPEEDO FIT – Izazovi plivanja na otvorenim vodama
  12. Škola plivanja – GET SPEEDO FIT – Razvoj plivačkog sporta i budućnost

Rezultati pobjednika zaista nisu bili nimalo impresivni 1:22.2 na 100 slobodno, 8:12.6 na 400 slobodno, 18:22.2 na 1200 i 2:20.4 na 100 mornarski. Pobjednik na 400 m ne bi zadovoljio današnji minimalni kriterij za spasioca na plaži, a u rezultat na 1200 m iskreno sumnjam, jer jednostavnom matematikom, množenjem rezultata na 100 m. sa 12 dolazimo do znatno lošijeg rezultata od postignutog, a riječ je o istom plivaču. Vjerujem da su kraće staze bile dobro izmjerene, a ova duža odokativno.

U svakom slučaju, očito je da se u to vrijeme pažnja nije posvećivala treningu, a niti tehnici, nego su se natjecali ljudi koji koji su prirodno plivali malo bolje od ostalih (ili su jednostavno samo tako mislili).

Speedo_40

Uostalom, pričali su mi stariji plivači, koji se sjećaju još starijih, da se između dva svjetska rata, bar u našim krajevima, treniranje plivanja, kao i svaki drugi tjelesni napor, smatralo nepoželjnim i izbjegavalo. Treninzi su se uglavnom sastojali od druženja, fotografiranja i najviše 400 otplivanih metara po treningu!

Amerikanci pak nisu gubili vrijeme i nastojali su smisliti efikasniji način plivanja od dotadašnjeg, koji je uglavnom bilo plivanje doslovce slobodnim načinom, odnosno kako god je tko mogao i znao. Tako je početkom 20. stoljeća nastala preteča tehnike koju danas nazivamo kraul. Plivalo se uglavnom zamahujući rukama naizmjenično, držeći glavu iznad vode i dišući slobodno. Tek je legendarni Johnny Weissmuller, kasnije poznati filmski glumac, do danas najbolji Tarzan, donekle usavršio kraul tehniku plivanja. Iako je njegova tehnika bila smiješna za današnje pojmove, (plivao je s glavom u vodi, a disao po potrebi dižući glavu gore, slično kao triatlonci) uspio je postati prvi čovjek koji je probio granicu od 1 minute na 100 metara slobodno.

Zanimljivo je, da je još jedan poznati glumac Carlo Pedersoli, postao prvi Talijan koji je plivao 100 m ispod minute. Vjerojatno ga bolje znate pod umjetničkim imenom Bud Spencer! Znakovito je i to, da su obojica bili visoki preko 190 cm, dakle idealne plivačke proporcije čak i danas.

Vrlo brzo su se u plivačka natjecanja uključile i žene, uvedene su ostale plivačke tehnike, kao i plivanje štafeta.

Rezultati su se vrtoglavo spuštali i poboljšavali, a svjetski rekordi pljuštali kao kiša, nakon svakog većeg natjecanja. To je bio rezultat usavršavanja plivačke tehnike i uvođenje inovacija, kao što su primjerice disanje na stranu kod kraula, okret kolutom, specifičan način plivanja leptirovom tehnikom i mnoge druge.

Također, uvođenje treninga dionica, kao i planiranje i periodizacija treninga šezdesetih i ranih sedamdesetih godina prošlog stoljeća, rezultirali su pravom eksplozijom rekorda. Kruna svega bilo je postignuće Mark Spitza 1972. na Olimpijskom igrama u Muenchenu, na kojima je osvojio 7 zlatnih medalja! Taj gotovo neshvatljivi rekord, uspio je nadmašiti tek vanzemaljac Michael Phelps na OI u Pekingu osvojivši 8 zlatnih medalja.

S vremenom su i pravila išla plivačima na ruku, primjerice, danas je dopušteno okret kolutom raditi i kod leđnog plivanja, a kod prsnog je dozvoljeno roniti, što nekad nije bilo. Svojevremeno se dosta diskutiralo i o tehnološkoj potpori, odnosno specijalnim plivačkim odijelima od materijala sa minimalnim otporom i povećanjem plovnosti. Neki plivači koristili su maksimalno te blagodati i plivali odjeveni gotovo od glave do pete. Danas je površina kostima ograničena, muškarcima od struka do koljena, a ženama od ramena do koljena (bez rukava) i time je na neko vrijeme bio usporen razvoj svjetskih rekorda. Ali, ne i zaustavljen, rekordi padaju i dalje i pitam se gdje su granice? Ili bolje rečeno, ima li još prostora za napredak? Svakako ima!

Plivačka tehnika daleko je od savršene i treba se usavršavati beskrajnim ponavljanjem plivačkih vježbi, kojih ima na stotine, a svakodnevno treneri smišljaju nove. Mnogi stručnjaci misle kako je najbliže idealnoj tehnici stigao Aleksandar Popov.

Prostora ima i u specijalizaciji po disciplinama, jer svaka ima svoje specifičnosti i prostora za napredak. Danas su kraće discipline popularnije, a vrhunski sprinteri provode više vremena u teretani nego u bazenu. Individualne tjelesne predispozicije uvjet su vrhunskog rezultata. Kad-tad pojavit će se novi super talent kao Michael Phelps i pomaknuti granice koje danas ne možemo ni zamisliti.

Osobno mislim da jako puno prostora za napredak ima u ronjenju, (demonstracija superiornosti ronjenja na videu) koje je danas dozvoljeno 15 metara nakon starta i svakog okreta (osim kod prsnog). Sjećamo se Denisa Pankratova, pobjednika OI u Atlanti na 100 i 200 leptir, koji je ronio i po 25 metara (dok je to još bilo dozvoljeno). Iako je i sam priznao da nije najbolji, trebalo se toga sjetiti.

 

Namjerno ne želim pisati o nedozvoljenim sredstvima (dopingu) jer je to vruća i nezahvalna tema (osobno sam veliki protivnik, jer ako možemo pomicati granice bez odijela, možemo i bez dopinga). Reći ću samo to, da doping nikome nije donio rezultat ili rekord bez velikog talenta i truda.

Moglo bi se tako o svemu vezanom za plivanje pisati i puno više i detaljnije, ali za sada toliko. Nadam se da sam bar nekome pomogao, a ako ste u čitanju uživali bar upola koliko ja dok sam pisao, onda sam neizmjerno zadovoljan i sretan!


Seriju članaka pod zajedničkim nazivom Škola plivanja – GET SPEEDO FIT omogućuje vam Speedo, najpoznatiji svjetski brand opreme za plivanje koji u Hrvatskoj zastupa tvrtka ARVIO SPORT d.o.o.

Pratite ih:

Facebook Speedo Hrvatska

Facebook ARVIO SPORT

Instagram Speedo

Speedo YouTube kanal

Provjerite ponudu vrhunske opreme za plivanje:

Rost šport

Abrakadabra

Sport Vision

Lera sport

Speedo_42


Autor: Igor Malešević

O autoru: Igor Malešević plivačku je karijeru započeo 1968. godine i do 1979. nanizao mnogobrojne medalje pojedinačno i u štafetnim disciplinama. Već 1979. godine radio je kao instruktor plivanja u PK Primorje, a kroz njegovu školu prošle su tisuće mladih i odraslih plivača. Igor je i instruktor triatlona gdje je na triatlonske staze izveo generacije djece TK Rival.

(738)

TRČIMO! 300×250

Vrijedi pročitati