Naslovna Zdravlje Ostalo SPORT I STARENJE – Koje su najbrže promjene i kako ih usporiti, 2. dio

VITALNOST ZA GODINE KOJE DOLAZE
SPORT I STARENJE – Koje su najbrže promjene i kako ih usporiti, 2. dio

765
0

Kako skupljamo godine, naše se tijelo mijenja, usporava i neminovno postaje manje otporno na bolesti i oštećenja.

 

Starenje i bazalni metabolizam

DU Motion 2017. u vijesti

Ukoliko se pridržavate nekih općih smjernica o stvarnim potrebama organizma za energijom, velik dio ukupnog dnevnog unosa energije ovisit će o vašemu bazalnom metabolizmu. Podsjetimo, bazalni metabolizam je minimalan unos energije koji je potrebno unijeti kroz dan kako bi tijelo moglo normalno obavljati osnovne životne funkcije (održavanje tjelesne temperature, stanično disanje, cirkulacija, itd.). Stopa bazalnog metabolizma opada starenjem, a jedan od razloga je i gubitak mišićne mase. Bazalni metabolizam direktno ovisi o površini tijela i ukupnoj masi. Tako krupnije osobe imaju veću površinu tijela, te veću masu, stoga je i stopa bazalnog metabolizma nešto većih vrijednosti, nego u osoba normalne tjelesne težine. Svakim stupnjem porasta tjelesne temperature, povećava se i stopa bazalnog metabolizma, dok smanjenjem temperature tijela dolazi do redukcije.

Ponekad je teško ili gotovo nemoguće utjecati na navedene pojave, koje dobrim dijelom ovise od okoline, stoga je možda najznačajniji podatak, na koji itekako možemo utjecati, činjenica da upravo unos hrane utječe na naš bazalni metabolizam. Gladovanje ga snižava, djelujući kao obrambeni mehanizam kojim se organizam, misleći da će ostati bez hrane, brani i štedi energiju. Iz toga proizlazi kako bezbroj sve češće zastupljenih dijeta koje se baziraju na redukciji unosa hrane, nemaju nikakvog pozitivnog utjecaja na mršavljenje, već upravo suprotno; čim se ponovno krene u normalan unos hrane, kilogrami se jednostavno vraćaju.

Unos hrane bi trebao ovisiti o stupnju tjelesne aktivnosti, spolu, te životnoj dobi, ukoliko se želi postići i kontrolirati normalan udio tjelesnih masti u organizmu. Nizak ukupan unos hrane tijekom dana neće zadovoljiti potrebe organizma za energijom, dok će, s druge strane, prekomjeran unos hrane polako ali sigurno doprinijeti povećanju masnih rezervi, što za posljedicu ima brojne zdravstvene poremećaje, poput hipertenzije, oštećenja lokomotornog sustava i sl.

 

Utjecaj starenja na pojedine organske sustave

Starenjem, kumulativni učinci vremena, kao i stres treninga postaju sve više vidljivi. Očito je da ne možemo više opterećivati organizam onako kako smo to radili u mlađim fazama života, no istovremeno se poželjno malo više posvetiti upravo tim dijelovima, kako bi se što dulje održala normalna funkcija i zdravlje. Neka od problematičnih područja, na koja valja posebno obratiti pozornost i tako smanjiti mogućnost povrede su: kralješnica, zglobovi, te hormonalni sustav.

Kralješnica je organ koji je možda i najviše opterećen tijekom života. Odgovorna za uspravno držanje i održavanje ravnoteže, a koordinira i mišićne pokrete, te je centar živčanog sustava koji povezuje mozak s ostatkom tijela. Zanemarimo li naš kralješnični stup, riskiramo brojne ozljede koje povlače sa sobom niz drugih, ozbiljnih problema. Tijekom vremena, može se poremetiti ravnina, što neizbježno dovodi do promjene težišta, a kao posljedicu nosi napetost mišića i bol. Krajnji rezultat su kronične upale mišića, uklještenje živaca, te povećan pritisak na organe i tkiva.

Zglobovi su odgovorni za snagu prijenosa, a tijekom vremena se mogu oštetiti, kako zbog genetskih, tako i zbog loših prehrambenih razloga, no dugoročne degradacije zglobova često proizlaze iz nepravilno izvedenoga treninga. Starenjem, zglobovi postaju manje fleksibilni u prijenosu i distribuciji snage, a rezultat su različiti upalni procesi i gubitak funkcionalne sposobnosti.

Hormonalni sustav je u uskoj povezanosti sa starenjem. Hormon rasta i testosteron su dva najvažnija hormona za sportaše. Hormon rasta regulira hipofiza, a utječe na imunološki sustav, lokomotorni sustav, raspoloženje, rast mišića, itd. Testosteron je prvenstveno muški spolni hormon i proizvodi se u testisima, dok se kod žena u mnogo manjoj mjeri izlučuje u jajnicima i nadbubrežnim žlijezdama. Ovaj hormon je poznat i kao „čuvar kalcija“, stoga je jasno zbog čega su muškarci u mnogo manjoj mjeri pogođeni osteoporozom u odnosu na žene. Starenjem, razina ovih hormona se smanjuje, što može dovesti do gubitka mišićne mase, ukupne snage, pada imuniteta, sporijeg oporavka od vježbanja, pa i ozljede.


Autor: 3sporta / Dina Tuzlić
Foto: bigstockphoto.com

Pročitajte i ovo:

(765)

Sve za trčanje

Vrijedi pročitati

DU Motion 2017 – back 1
DU Motion 2017 – back 1