Naslovna Zdravlje Ostalo SPORT I STARENJE – Zašto starimo i kako sačuvati vitalnost, 1. dio

MLADOST-LUDOST, STAROST-MUDROST
SPORT I STARENJE – Zašto starimo i kako sačuvati vitalnost, 1. dio

1.73K
0

Iako ljudski organizam, uz uvjet da je zdrav, djeluje poput savršenog stroja i on ima svoj rok trajanja. Dijelovi se s godinama troše, opada sposobnost regeneracije, no proces starenja možemo značajno usporiti. Redovitom tjelesnom aktivnošću, koja djeluje poput ulja za podmazivanje, polako ali sigurno našemu tijelu dodajemo dragocjenu energiju, ali i godine. Naučimo prvo što je starenje i što se s našim tijelom događa protekom godina.

 

Fiziologija starenja

Biološko starenje je prirodan proces svakoga živog organizma. To je genetički programiran, pa samim time i individualan proces, u kojemu se izmjenjuje stvaranje novih stanica i umiranje onih starih, koje su već odradile svoj dio posla. U ovome precizno programiranome postupku organizam svakoga živog bića održava homeostazu (funkcioniranje biološkog sustava i njegove unutarnje sredine u okviru fizioloških uvjeta).

Dio života koji nazivamo mladošću, obično, u fiziološkim okvirima podrazumijeva razdoblje života do 35. godine života. Međutim, u vidu sporta, posljedice toga procesa uočavaju se već nakon 25. godine života, kad počinje opadati sposobnost potrošnje kisika (VO2max). S godinama, maksimalan puls opada za otprilike jedan otkucaj godišnje. Taj pad se nastavlja za 1% godišnje i uzrokovan je u velikoj mjeri smanjenom tjelesnom aktivnošću, čime se smanjuje i udio mišićne mase, što rezultira povećanjem udjela masnoga tkiva.

 

Gubimo i snagu

Maksimalna snaga je također u opadanju s godinama, a nakon 60. godine života, pad se ubrzava, neovisno o tjelesnoj aktivnosti. Razlog tomu je pad razine testosterona i hormona rasta, što stvara naglasak na katabolizmu, te u konačnici ubrzava proces atrofije.

Razvoj i snaga mišićne mase dostiže svoj vrhunac u 25. godini života, a nakon 35. do 40. godine života ubrzano opada. Kod neaktivnih osoba brza mišićna vlakna propadaju brže od sporih. Gubitak mišićne mase usko je povezan s funkcioniranjem mitohondrija. Dokazano je da starije osobe imaju niže razine kreatin fosfata, adenozin trifosfata i ostalih važnih energetskih molekula.

Srednje godine donose prve probleme

Tijekom srednjih godina (35. do 45.), u neaktivnih osoba počinju se javljati i prvi blaži zdravstveni problemi. Sljedeća velika promjena odvija se tijekom kasnijih srednjih godina (45.do 60.), kad ženama nastupa razdoblje menopauze, a kod muškaraca se smanjuje proizvodnja spolnih hormona.

U velikom broju slučajeva, najočitija promjena koja se događa starenjem je smanjenje sadržaja kalcija u kostima, a samim time i progresivan gubitak koštane mase. Promjene su izraženije u žena, najčešće pod utjecajem promjena u hormonalnom sustavu. Kako gubitak kalcija može započeti već u 30-im godinama života, važno je znati kako redovita tjelesna aktivnost može značajno usporiti, a ponekad čak i zaustaviti gubitak koštane mase, uz redovit unos kalcija putem pravilne ishrane.

 

Tko samo sjedi, prije ostari

Početkom starosti (nakon 65.) počinju se osjećati promjene uzrokovane sjedilačkim načinom života, a razvijaju se i neke kronične bolesti ovisne o lijekovima.

Glavna i najveća razlika u organizmu stare i mlade osobe je sposobnost funkcioniranja stanica i odvijanja životno važnih procesa unutar istih. Taj proces se očituje u sposobnosti svake stanice da kontrolira vlastiti proces stvaranja energije (ATP), eliminaciji štetnih tvari, te „popravku“ oštećenja nastalih djelovanjem slobodnih radikala.

Elastičnost tetiva i ligamenata značajno se smanjuje tijekom godina. Prema nekim istraživanjima, odrasli mogu izgubiti i 8-10 cm fleksibilnosti donjeg dijela leđa, kao i fleksibilnost kukova, što se dodatno pogoršava sjedilačkim načinom života. Fleksibilnost se može sačuvati samo redovnom tjelesnom aktivnošću, pri čemu je potrebno obratiti pozornost na ravnomjerno korištenje različitih mišićnih skupina, a ukoliko već postoji oštećenje, pod budnim okom stručnjaka.

Autor: 3sporta / Dina Tuzlić
Foto: www.bigstockphoto.com

Pročitajte i ovo:

(1732)

Vrijedi pročitati