PREBRZO JE POGREŠNO

Trčanja koja su (pre)lagana – osnova svakog dugoročnog napretka

Jedna od najjednostavnijih vrsta treninga jest samo obično, lagano trčanje. Ipak, dalo bi se zaključiti da možda i nije tako jednostavan – naime, većina trkača te treninge radi pogrešno. Gotovo svi na laganim treninzima trčimo prebrzo i time si činimo veću štetu nego što mislimo.

 

 

Najčešći je razlog ego – neka svi vide koji je tempo meni lagan. 😀 I dok isti taj ego u nekim situacijama može biti koristan, u ovoj ga treba ostaviti po strani. Drugi razlozi mogu biti nedostatak vremena ili neznanje. Zato ćemo probati objasniti kako, zašto i koliko lagano treba trčati.

 

 

Priušti si oporavak

 

Ukratko, laganim trčanjem oporavljamo tijelo. Na takvim treninzima tijelo dobro opskrbljuje mišiće krvlju koja je bogata kisikom i služi hranjenju mišića i zarastanju mikro-oštećenja nastalih na teškim, brzim, intenzivnim ili dugim treninzima.

Uvijek je dan nakon težeg treninga pametno trčati na laganom tempu. Forsiranje brzine ne čini nas bržima nego upravo suprotno – umorniji smo, sporije se oporavljamo i riskiramo ozljede.

Isto tako, na dan uoči težeg treninga ili, pogotovo, utrke opet valja trčati samo lagano. Tako ćemo se osjećati dobro i samim time kvalitetno odraditi trening koji nam donosi benefite ili dobro istrčati utrku.

 

Osim toga, sporim i opuštenim trčanjem gradimo svoju ‘fit razinu’. Tim umjerenim stresom na tijelo pomažemo mu da razvija lokomotorni sustav, unaprjeđuje rad srca i pluća i prilagođava se povećanju kilometraže.

 

Sporije!

 

Sada dolazimo do teškog dijela – provesti lagano trčanje u djelo. Poznati američki trener Greg McMillan kaže da je vodeća pogreška među trkačima upravo ta da prebrzo trče lagane treninge. Oko 70 posto tjedne kilometraže trebaju činiti lagani kilometri i stoga je bitno trčati doista sporo.

Svi znamo da možeš brže! Ali to nije bitno – dokazivanje brzine neka ostane za utrku, za tempo trčanja, dionice… a najbolje za sebe i svoje trčanje napravi tako da na dane kada ne radiš dužinu ili strukturirani trening trčiš na tempu oko minutu sporijem od tempa istrčanog polumaratona. Može i sporije, ali brže ne smije. Znači ako trčiš polumaraton u tempu 5:00 min/km, lagani treninzi trebaju biti 6 min/km ili sporiji.

Moraš moći voditi razgovor normalno i srce ti ne smije divljati – broj otkucaja u minuti ne smije biti ni blizu broju otkucaja na teškim treninzima.

Ako su ti spora trčanja dosadna, probaj slušati glazbu ili audio-knjige, trčati u društvu, trčati novim stazama ili trčati kao podrška s prijateljima koji tek počinju trčati, naravno, na njihovom tempu. Samo imaj na umu da je za tebe trkača jedino ispravno na lagane dane trčati lagano.

Autor: Martina Đođo / 3sporta.com

Nema postova za prikaz