Naslovna Trčanje Kako trenirati TRKAČKE OZLJEDE – stražnja loža

HAMSTRING
TRKAČKE OZLJEDE – stražnja loža

1.31K
0

Ozljede mišića stražnje lože natkoljenice među najčešćim su ozljedama u sportu. Gotovo da i nema sportaša koji barem jednom u svojoj sportskoj karijeri nije ozlijedio jedan od mišića iz ove skupine.

 

Trčanje, skokovi, promjene pravca kretanja, kako u svakodnevnom životu, tako i u sportskim aktivnostima, izvode se direktnim sudjelovanjem ovih mišića i bez njih nisu mogući.

Sve za trčanje

 

Anatomske osobine

Stražnja loža natkoljenice, naziv je za skupinu mišića koji se nalaze na stražnjoj strani natkoljenice. Ukupno ih ima 3: biceps femoris, semitendinosus i semimembranosus. U svojoj temeljnoj funkciji oni su pregibači koljena, pomažu i u opružanju trupa, utječu na stabilnost donjeg dijela leđa, a u specifičnim uvjetima, mogu i opružati koljeno, naročito kad je stopalo oslonjeno na podlogu.

 

Ozljede i simptomi

Osnovni uzrok ove povrede je nedovoljna fleksibilnost mišića stražnje lože. Istegnuće mišića stražnje lože posljedica je forsiranog istezanja mišića preko granica njegove elastičnosti. U trenutku kad u trčanju stopalo dodiruje podlogu pri iskoraku, stražnja loža se kontrahira, kako bi se usporilo kretanje potkoljenice i stopala. Što je pokret eksplozivniji (veća brzina i snaga kontrakcije), veći je rizik od nastanka povrede mišića.

Postoje tri stupnja ozljede: istegnuće (blago oštećenje koje zahtijeva 2 do 3 tjedna mirovanja), djelomična ruptura (mirovanje 3 do 6 tjedana) i potpuna ruptura (obično je potrebna kirurška intervencija, uz period rehabilitacije oko tri mjeseca).

Ozljeda se uglavnom javlja uz simptome nagle i iznenadne boli, kojoj prethode prenaprezanje, istegnuće ili udarac u taj predio. Javlja se bol pri istezanju mišića, a uobičajeno je da odmah po ozljedi nije moguće potpuno ispružiti koljeno, niti hodati bez šepanja. Dan ili dva po ozljedi može se pojaviti hematom odmah ispod mjesta ozljede.

 

Uzroci nastanka

 Sama pojava istegnuća mišića stražnje lože ukazuje na neki problem u samom treningu ili u tijelu sportaša. Uzroci su naglo povećanje opterećenja u treningu bez adekvatnog zagrijavanja i razgibavanja, zatim istezanja ili izostanak perioda pripreme tijela za taj nivo opterećenja ili je pak sportaš preumoran ukupnim treningom, te tako doveden u zonu rizika.

Mogući uzroci su i slaba fleksibilnost (istezljivost) mišića nogu, nesrazmjer u snazi mišića stražnje lože, kvadricepsa i trbušno-leđnog zida, te poremećaji na mišićima preponske regije.

Ponovljene ozljede mišića stražnje lože javljaju se zbog preranog povratka punoj sportskoj aktivnosti, nesaniranih problema u mišićno-tetivnom sustavu donjih ekstremiteta ili zbog iznenadnih trauma.

 

Rizični faktori

  • godine, s kojima se povećava mišićna sklonost ozljedama
  • prethodna ozljeda mišića značajno povećava rizik od nastanka nove ozljede
  • nedostatak fleksibilnosti
  • smanjena mišićna snaga
  • zamor sportaša, koji dovodi do poremećaja koordinacije mišićnih skupina

 

Oporavak i liječenje

Odmah po ozljedi važno je odmarati i mirovati. Potpuno mirovanje često nije nužno, ali obavezno je ukloniti aktivnosti koje uzrokuju bol. U prvih nekoliko dana terapija se svodi na hladne obloge, kojima je cilj umanjiti bolove i smiriti upalni proces, te kompresiju elastičnim povojem, kako bi se smanjilo eventualno nastajanje hematoma.

Nakon početnog perioda slijedi fizioterapija s naglaskom na masaži, te različite vježbe istezanja, a kako proces izlječenja napreduje dodati vježbe izdržljivosti i snage. Osobito je važno po sanaciji simptoma (izostanku bolova) povratak u punu sportsku aktivnost izvesti polako i odmjereno, kako bi se izbjeglo ponovno javljanje ozljede.

 

Prevencija ozljeda stražnje lože zasniva se na pravilnom zagrijavanju mišića na početku treninga i vježbama istezanja, koje treba raditi nakon svakog treninga.

Prijedlog vježbi:

 

Autor: 3sporta / Dina Tuzlić

(1312)

Vrijedi pročitati