Home Trčanje Kako trenirati [UVOD U ANATOMIJU] Stopalo – remek djelo evolucije

PRVA LINIJA KORAKA
[UVOD U ANATOMIJU] Stopalo – remek djelo evolucije

370
0

Svi dijelovi noge o kojima smo dosad pisali imaju jednu zajedničku zadaću – dovesti stopalo u željeni položaj. Oni su na neki način stopalu podređeni jer je ono u direktnom kontaktu s podlogom, prvo prima udarce i odguruje nas prema naprijed. Korak po korak.

 

Du Motion 300×250 7

 

Slobodno možemo reći da su stopala najvažniji dio tijela za jednog trkača, barem ako je suditi po tome koliko vremena i novaca ulažemo u izbor optimalnih tenisica u koje ćemo ih obuti. No, izuzev tenisica, ovaj dio noge najbliže tlu od iznimne je važnosti jer nam daje informacije o podlozi, amortizira velik dio sile koja nastaje pri doskoku, usmjerava nas i odguruje od tla u visinu i prema naprijed. Ozljede stopala nisu rijetke, a neugodna bol koja prati svaki korak često i doslovno „izuva trkače iz tenisica“.

 

Anatomsko umjetničko djelo

 

26 kostiju, 33 zgloba i više od stotinu mišića, tetiva i ligamenata – složenost stopala još je davno opisao Leonardo da Vinci kao „remek djelo inženjeringa i umjetnosti“. Za trkače su od posebne važnosti i različiti položaji koje stopalo zauzima prilikom gaženja, pa razlikujemo pronaciju (gaženje po unutarnjem rubu stopala) te supinaciju (gaženje po vanjskom rubu). Optimalni položaj stopala je blaga pronacija, no kada je iz raznih razloga luk (svod) stopala visok ili pak nizak, nastaju supinacija, odnosno izrazita pronacija. Svatko tko je malo pomnije proučavao različite modele tenisica susreo se s ovim pojmovima, pošto je dosta važno kupiti tenisice koje odgovaraju baš tvom tipu stopala.

Kosti stopala

 

Stopalo modernog čovjeka

 

Prije nekoliko godina razvio se „novi“ trkački pokret – bosonogo trčanje. Trkači i znanstvenici koji su ga pokrenuli bili su vođeni idejom da je stopalo modernog čovjeka, tj. čovjeka čije je stopalo od malih nogu zatvoreno u cipele i kreće se uglavnom po ravnim i tvrdim podlogama, oslabljeno i stoga podložno ozljedama. Prije su, naravno, ljudi trčali bosi i imali razvijeniju muskulaturu stopala, što ih je čuvalo od ozljeda, i to ne samo stopala nego i ostalih dijelova nogu.

U tome leži i dio odgovora na pitanje zašto afrički maratonci, koji cijelo djetinjstvo provedu bosi, dominiraju dugim prugama. No, u današnje vrijeme kada većina stanovništva živi i trči u gradovima, trčati bos baš i nije najbolje rješenje. Ipak, stopala možemo (i moramo, ako želimo dugo trčati) čuvati od ozljeda i na druge načine – izvođenjem vježbi za jačanje mišića te pravilnim izborom tenisica.

 

Najčešće ozljede stopala

 

Upala plantarne fascije koja se manifestira kao bol u peti jedna je od najčešćih ozljeda u trkača uopće. S obzirom da većina trkača dolazi u kontakt s podlogom najprije petom, a zatim prednjim dijelom stopala, ova činjenica niti ne čudi previše. Ako tome dodamo biomehaničke probleme poput spuštenih stopala i izrazite pronacije te iznošene tenisice i naglo povećanje volumena treninga, opterećenje na stopalo je ogromno.

Pod dodatnim rizikom su i žene koje nose cipele s visokim petama što doprinosi naprezanju ligamenata i tetiva u stopalu. Neliječena upala plantarne fascije može dovesti do nastanka kalcifikata na mjestu gdje se fascija veže za petnu kost, a to stanje, koje može prilično dugo mučiti trkače, nazivamo petni trn. Kako do toga ne bi došlo, važno je redovito mijenjati tenisice, držati se pravila 10 % kod povećanja tjedne kilometraže i poraditi na muskulaturi stopala. Ako se bol u peti ipak javi, pravovremeni odmor i primjena fizikalne terapije ubrzat će povratak na trkačke staze. Kao i uvijek kada nastupi neka ozljeda, razmisli što je do nje moglo dovesti i kako to možeš izbjeći u budućnosti.

Mišići stopala

 

Bol u prednjem dijelu stopala ne javlja se tako često, ali može biti uzrokovana ozbiljnom ozljedom – stres frakturom metatarzalne kosti. Pet metatarzalnih kostiju nalaze se sprijeda u stopalu, a na njih se nastavljaju kosti nožnih prstiju. Kao i petna kost, pod velikim su opterećenjem kod trkača jer se na njih oslanjamo prilikom odskoka od podloge, a posebno je osjetljiva druga metatarzalna kost. Stres fraktura je zapravo lom kosti koji nastaje postupno, pod utjecajem ponavljane traume na kost koja nije dovoljno snažna da bi takav stres podnijela. Tipično nastaje pri naglim povećanjima volumena treninga, a znakovi koji upućuju da se radi o stres frakturi su nagli nastanak bola koji se ne može povezati s direktnom traumom te nemogućnost poskakivanja na ozlijeđenoj nozi. Kroz neke ozljede možemo „protrčati“, no stres fraktura zahtjeva dobar odmor i rehabilitaciju.

Za kraj sam ostavila najčešće probleme koje nam naša stopala zadaju, a koji zapravo nisu ozljede, već više problemi kozmetske naravi. Žuljevi, crni nokti, kožna zadebljanja…nekima su oni poput svojevrsnih ordena časti ili podsjetnika na pretrčane kilometre i završene utrke, no većini su ipak ružne posljedice trčanja koje bi najradije sakrili (posebno u ljetnim mjesecima!). Postoje mali trikovi koji mogu spriječiti i to: dovoljno velike i široke tenisice, čarape za trčanje bez šavova, kao i redovita higijena stopala.

Ako svojim stopalima posvetiš barem onoliko pažnje koliko posvećuješ izboru tenisica za trčanje i ubaciš tu i tamo nekoliko vježbica za jačanje mišića stopala će ti biti zdrava i zahvalna! 🙂

Napisala: Anda Tomaš / 3sporta.com
Foto: bigstockphoto.com

 

 

(370)

TRČIMO! 300×250

Vrijedi pročitati