\”Mora da je strašna gnjavaža u životu – doživjeti stotu!\” pjevao je prije 31 godinu Željko Bebek, a ove smo godine doživjeli \”Ironman stotu\” – 100. osobu iz Hrvatske završilo je neku utrku Ironman distance, odnosno zahtjevnu utrku koja se sastoji od 3.8 km plivanja, 180 km bicikla i trčanja maratona 42.2 km. Posebno je zanimljivo što je po neslužbenoj i privremenoj evidenciji, ta stota osoba – žena i to upravo 10. po redu!
Ne tako davno, prije 12 godina, imali smo zabilježenih 10 hrvatskih “finišera” na Ironman distanci, a prije samo 7 godina, Višnja Škevin prošla je tom magičnom ciljnom crtom kao prva naša “Ironlady”. Teško je tada bilo predvidjeti kako ćemo relativno brzo dostići brojku od 100 prolazaka kroz cilj.
Ove je godine, 2. listopada, na utrci Challenge Barcelona Maresme u Španjolskoj, Splićanka, dr. ribarstva, Gorana Jelić Mrčelić s rezultatom 12:20:17 prošla ciljem kao stota osoba iz Hrvatske sa zabilježenim rezultatom na IM distanci. Istini za volju, na listi se nalaze još dva imena bez evidentiranih rezultata (Čedo Paić i Vedran Gajski) pa ako pronađemo njihove rezultate, čast 100-tog “željeznog” moći ćemo dodijeliti Davoru Škari, koji je 40 minuta ranije prošao ciljem. No, ukoliko netko od čitatelja ovog portala dostavi još neko ime i rezultat, listu ćemo ispraviti i potražiti “pravu” osobu. Ali za sada, laureat neka ostane naša Splićanka, koja je u svakom slučaju jubilarna deseta “željezna dama” iz Hrvatske.
Tijekom 2011. godine zabilježeno je nekoliko iznimnih pojedinačnih dostignuća u okviru našeg dugog triatlona. Andrej Vištica je prvi put nastupio na utrci Ironman distance (Challenge Roth) i ciljem prošao u vremenu 8:19:19, što je najbolje vrijeme za prvu IM utrku u našoj povijesti, što je u tom trenutku bio i ukupno najbolji rezultat Hrvatske. No, Dejan Patrčević je brzo vratio titulu u svoju “vitrinu”, postigavši dva ukupno treća mjesta na utrkama serije Challenge – u Copenhagenu i Barceloni, s neopisivo dobrim rezultatima: 8:12:18 i 8:15:25. Dejan je u Danskoj plivao ispod 50 minuta, vozio bicikl brzinom iznad 39 km/h i potom otrčao maraton za 2:44, što je samo 6 minuta sporije od vremena prvaka Hrvatske u maratonu ove godine.
Poboljšan je najbolji rezultat i kod žena te je Željka Šaban u Rothu zabilježila vrlo kvalitetan rezultat 10:38:20, punih 48 minuta bolje od njenog rezultata dvije godine ranije. Na istoj utrci Kristina Škevin je upisala najbolji rezultat za prvi triatlon Ironman distance (11:19:55) te najbolje vrijeme vožnje bicikla od deset naših natjecateljica. Vrijedi zabilježiti kako je Zrinka Vlahek (Lodeta) postala prva naša natjecateljica sa završene 3 utrke IM distance.
Na listi ukupnog broja savladanih IM distanci u utrkama još dalje se pomakao Josip Dikon, dostigavši brojku 23, čemu je, nakon četiri puta završenih utrki na dvostrukoj IM distanci, znatan doprinos dao trostruki dugi triatlon (11.4+540+126.6), ciljem kojeg je prošao u Lensahnu u Njemačkoj s rezultatom 54:02:23. Prije njega istu utrku završio je Roberto Setnik, rezultatom 46:19:20, kao prvi “trostruki željezni”.
Od dvostrukih IM-a treba izdvojiti Daria Ivanagića, koji se, rezultatom 24:45:08, približio elitnoj granici od 24 sata te osvojio treće mjesto na utrci u Europskog prvenstva IUTA u Murskoj Soboti. Istu utrku završio je Nenad Šimunko, odličnim rezultatom 29:40:29, prvi dijabetičar na svijetu kojem je to pošlo za rukom.
Isto tako u borbi sa zdravstvenim problemima, naš najstariji “željezni” Frano Kršinić je ove godine uspješno okončao svoj 9. Extrememan u Mađarskoj te će naredne godine vjerojatno postati i prvi naš finišer sa 60 godina.
U 2011. godini bilježimo ukupno 41 osobu iz Hrvatske sa završenim bar jednim triatlonom IM distance ili dulje, ukupno 47 prolazaka kroz cilj i uspješno savladane 53 IM distance, čime su nadmašeni vrlo dobri prošlogodišnji rezultati (33, 39, 43). Najveći broj (14) sudionika iz Hrvatske završilo je utrku u Češkoj, po 7 u Španjolskoj i Mađarskoj i Njemačkoj te 5 u Austriji. Samo osam naših sugrađana okončalo je utrke u okviru firme „Ironman“, što i ne čudi s obzirom na startinu od preko 400 € pa su se u kriznim vremenima multisportski kolege okrenuli alternativnim organizatorima utrki. Promatrano regionalno, realno najveći doprinos ukupnom broju “željeznih” u Hrvatskoj dalo je Međimurje, s 22 finišera.
Vrijedi ponoviti – da je netko prije desetak godina rekao da ćemo imati 100 finišera, od toga 10 žena, dvojicu natjecatelja s rezultatom ispod 8:20 u godini, najbolji rezultat na razini 8:12 i predstavnika Hrvatske koji se dvaput izborio za postolje velike utrke, uistinu bi mu malo tko vjerovao.
Spomenimo na kraju kako je i u Hrvatskoj ove godine u Splitu prvi put održana utrka dugog triatlona u okviru respektabilne međunarodne organizacije TriStar (na distanci 1+100+10) te vjerujemo kako će i u budućnosti biti prepoznate velike mogućnosti organiziranja utrki dugog triatlona u Hrvatskoj.
I u svjetskim razmjerima natjecanja dugog triatlona i u 2011. godini su zaslužila velik interes sportske javnosti, pri čemu je ponovno zabljesnula Chrissie Wellington, koja je kroz cilj utrke u Roth-u (Njemačka) prošla u vremenu od 8 sati 18 minuta i 13 sekundi, punu minutu bolje od prošlogodišnjeg rezultata, smatranog neponovljivim! Ona je kroz cilj prošla kao ukupno peta od svih natjecatelja bez obzira na spol, što je stvarno fantastično dostignuće. U istoj utrci je postignuto najbolje vrijeme na IM distanci u povijesti, što je uspjelo Andreasu Raelertu s rezultatom 7:41:33, više od 5 minuta bolje od prethodnog rekorda Marina Vanhonackera, koji je preživio samo 7 dana, a nadmašio je čak 14 godina stari najbolji rezultat (7:50:27, Luc van Lierde 1997.).
Moram zaključiti ovaj tekst važnom napomenom kako je mlađima i početnicima bolje iskustvo stjecati u kratkom triatlonu, koji je podjednako zanimljiv za natjecanje, a znatno manje zahtjevan za rekreativni trening i natjecanje. Bitno je i naglasiti kako su, unatoč popularnosti i velike konkurencije na utrkama dugog triatlona serije Ironman i Challenge, samo natjecanja u nadležnosti Hrvatskog triatlonskog saveza i Međunarodnog tiratlonskog saveza službena natjecanja u okviru Hrvatskog olimpijskog odbora.
Tko su te “željezne” žene i muškarci?
Autor: Krešimir Jurlin
