Neke utrke trčimo iz gušta i zabave i na takvima nam nije bitno za koliko ćemo prijeći ciljnu liniju. Za neke druge se pak spremamo cijelu sezonu, puno treniramo i planiramo pa nam je bitno vrijeme i tempo i sve drugo na toj utrci. No što kada baš na toj utrci nešto ne ide kako smo zamislili? Što kad noge uopće ne slušaju, a u glavi se motaju misli o odustajanju?
Odustajanje je ponekad dobra opcija – i profićima se dogodi da odustanu kad procijene da je to bolje. Time ne mučiš tijelo do kraja utrke, brže se oporaviš i razmišljaš o novom pokušaju na nekoj drugoj utrci.
Zato je uvijek dobro imati plan B utrku koja je terminom blizu one ciljane – možda ovo samo nije bio tvoj dan i na B utrci bude bolje.
Druga je opcija samo usporiti, reći sebi da će ovo umjesto utrke biti trening dužina pa laganim tempom trčati do cilja, bez vremenskog opterećenja. Prethodno je potrebno ocijeniti koliko loše ili dobro se osjećaš i je li pametno nastaviti. Možda nećeš imati PB, ali ćeš imati novu medalju u kolekciji. 🙂
Odluka je samo na tebi, no kako god bilo – gorak osjećaj nezadovoljstva nakon te utrke vjerojatno će biti prisutan. Puno dobrog treniranja i predanosti, a onda se dogodi takav scenarij…
Tada je pametno obaviti mali razgovor sam sa sobom i pronaći razloge. Evo što treba razmotriti:
- Je li zacrtani cilj bio realan? Pomoću online race pace kalkulatora možeš saznati koje je tvoje realno vrijeme uzevši u obzir kratke utrke odrađene u pripremama za ciljanu utrku i usporediti ga sa svojim ciljem.
- Prejak start? Svi znamo da se vrlo lako dogodi da se na startu povučemo za drugima i da puni adrenalina prebrzo krenemo. Takav početak može uvelike utjecati na daljnji razvoj situacije. Idući put pazi na sat i drži se svog plana.
- Kakav je bio tapering? Loše procjene i greške tijekom taperinga mogu se odraziti na utrku. To nije neobično i lako se dogodi svima. Savršeni omjeri dolaze s iskustvom, a ovdje pročitaj koje su tehnike za što bolji tapering.
- Vremenske prilike? Ponekad je loša izvedba posljedica vanjskih faktora. Najčešće se radi o visokim temperaturama koje zaista mnogo utječu na trkače. Istraživanja pokazuju da su idealne temperature za trčanje oko 10°C. Na 20°C trčimo oko 10% sporije nego u idealnom slučaju, a na 25°C između 13% i 17% sporije. Ilustracije radi, netko tko bi u idealnim uvjetima trčao maraton za 3 sata i 45 minuta, na 25°C će trčati 4 sata i 18 minuta – više od pola sata dulje od planiranog (naravno, ovi su podaci prosječni i relativni).
Ispitati sebe i promotriti sve faktore može biti ključno za pristup idućim utrkama. I svakako imaj na umu da nezadovoljstvo ne treba dugo trajati. Svaka utrka je novo iskustvo i uči nas lekcijama potrebnim za odlične izvedbe u budućnosti (ali neka ti odustajanje ipak ne prijeđe u naviku)!
Autor: Martina Đođo / 3sporta.com
