Ugodni večernji sati kad je sunce na zalasku, idealno su vrijeme da se nađeš u Šibeniku na startu utrke Lanterun, kod Svjetionika Jadrija odnosno na Martinskoj rivi. Možeš trčati pet ili dva i pol kilometra, a možeš uposliti i klince da se dobro izmore na dječjoj utrci, pa ćeš nakon romantične utrke imati i romantičnu noć sa svojom boljom polovicom. 😉
Na području Šibensko-kninske županije FORCA Šibenik i SAK FIT Zaprešić rade na Adventure Sport ligi sa ciljem promocije sporta i zdravog načina života u lijepoj nam našoj, a u okviru toga organiziraju sportsko-rekreativnu utrku Lanterun Jadrija – Martinska na ulazu u Šibenski kanal.
Prijave traju do 19. lipnja u ponoć, a svi koji se prijave i uplate startninu do 17. lipnja u 12:00h dobiju i trkačku majicu. Na registracijama se sudionici svih dionica moraju naći u subotu 22. lipnja od 17 do 18 sati kod šibenskog Svjetionika Jadrija. Otamo starta i utrka na pet kilometara u 19.30 sati. Staza je ravna i brza, sa završnim spustom prije cilja na Martinskoj rivi. Najbolje troje na ovoj stazi, uz plaketu i poklon bon, očekuje i novčana nagrada, a dijelit će se i nagrade po dobnim kategorijama.
Za natjecatelje kraće utrke i one dječje start će biti na rivi Martinska od 18.40 sati. Klinci i klinceze nadmetat će se na 100 i 200 metara, ali mogu se pridružiti i svojim obiteljima te početnicima i Nordijskim trkačima u rekreativnoj utrci na 2,5 kilometra. Ovdje će prvo troje biti nagrađeno pobjedničkim medaljama, dok će svi dobiti i one finišerske.
Događaj je namijenjen svima koji vole trčanje, a želja organizatora je da zajedničkim snagama i aktivnostima na području Šibenika stvore primamljivu trkaču destinaciju. Zato, brzo klik na prijavu jer broj mjesta je ograničen na 150 za 5 K te po 100 na kraće utrke.
Martinska
Priča o Martinskoj započinje od sredine 15. stoljeća, vremena iz kojeg potječe crkvica sv. Martina, po kojoj je Martinska i dobila ime. Još i tada je postojao čuvar pristaništa, a sačuvan je cjenik prijevoza iz sredine 19. stoljeća kojeg nalazimo i u knjizi “Stari Šibenik kalama, skalama i butama”, Milivoja Zenića. Tako saznajemo da je prijevoz lađom na vesla po mirnom moru koštao 3 karantana, a po uzburkanom 5. Prijevoz konja koštao je nešto skuplje, od 15 do 16 karantana, ovisno o uvjetima na moru. Prema nekim istraživačima, dvije točke na suprotnim stranama šibenskog kanala bile su povezane i u kasnoantičkom vremenu.
Martinska je, čini se, oduvijek imala važnu prometnu ulogu. Da je riječ o važnom komunikacijskom pravcu koji je povezivao Trogir i Zadar, svjedoče i titulari crkava na objema stranama – sv. Jakova i sv. Martina. U srednjem vijeku bili su uobičajeni za crkve na važnim prometnim točkama.
Crkvica je 1940. pretvorena u ugostiteljski objekt namijenjen kupačima, a vrlo brzo postala je omiljeno gradsko kupalište na kojem su se kupale generacije Šibenčana.
Do Martinske se dolazilo trajektima i pinicama koji su prevozili i automobile i kupače
sa pristaništa na šibenskoj rivi, te u dva veća broda u vlasništvu obitelji Martinović i Slavke Berović. Sagrađen je i restoran gdje je za vrijeme ljetnih večeri svirala i glazba uživo. No popularnom kupalištu došao je kraj izgradnjom Šibenskog mosta, moderne prometnice koja je trajno zamijenila Martinsku.
Most je svečano pušten u promet 27. srpnja 1966., u godini kada je Šibenik obilježavao 900. godina od prvog spomena. Šibenčani su na Martinskoj počeli kupati još početkom 20. stoljeća, a kupalište po kojem je Martinska ostala zapamćena građeno je tijekom zime i proljeća 1937. i 1938. godine. Svoje zlatno doba Martinska je doživjela pedesetih, šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća.
Piše: Martina Maloča / promo
