U kišnoj sagi kojom nas je počastilo ovo kasno proljeće, s Papučkim maratonom taj niz je prekinut. Njegovo drugo izdanje u okviru festivala Papuk Extreme Challenge, održano je u svojoj autentičnoj paklenoj atmosferi. Kako je za temperaturu zaslužno sunce, tako su stazu “zakuhali“ organizatori iz Belišća – SRK Baraber Extreme Team.
Ipak, papučka šuma ponad Orahovačkog jezera prema Ružica gradu i Starom gradu, pa sve do vrha Kapovac i Petrovog vrha pružala je zaklon i svježinu za 60-ak natjecatelja i natjecateljica koji su se odlučili na 11, 21 ili 42 kilometra duge staze.
Međutim, ono što ovu utrku čini specifičnom i posebno teškom jest visina dodana na ove kilometre. Tako je 15 žena i 11 muškaraca koji su odabrali najkraću utrku, praktički penjalo vertikalu do 700 metara visine, jer je prva polovica puta bila gotovo konstantni uspon do vrha Kapovac, a potom je uslijedio konstantni downhill.
Ovdje pobjedu u ženskoj kategoriji odnosi upravo Baraberka Helena Vonić kojoj je za stazu trebao 1:31 sat. Drugu poziciju zauzima Ivana Devald, dok treća dolazi Vlatka Lovrenc-Poljanac. Matija Lukina odnio je pobjedu u muškoj konkurenciji u vremenu 1:14 sat, a unutar minute slijedi ga Ivan Cuca, dok Tomislav Škegro zauzima treće mjesto.
Sudionica na istoj stazi Marina Lozić, na svojim je društvenim stranicama napisala osvrt i posvjedočila da kratkoća staze nipošto ne znači da je ona i laka.
– Utrka na 11 kilometara – umiranje, disanje na škrge, noge ubijaju, srce želi izletjeti van iz tijela, ali ići ću svake godine jer tu se dobro podsjetim da sam živa! Zaista teška staza, ali isplati se svakog prijeđenog metra… jer ja to mogu!!!
Eto dragi moji, kad prestanu izgovori i opravdanja može se sve – i ne nije lako, ali sretna sam kao nikad do sada – Marinini su dojmovi.
Polumaratonsku dužinu koja je nakon Kapovca sadržavala još uspon i na Petrov vrh te koja je brojala 900 metara uspona, pohodilo je osam žena i 11 muškaraca. Najbrži među njima bio je Siniša Kanis s vremenom 2:34 sata, a Miša Nicinger u cilj utrčava kao drugi muškarac te Vedran Jesenović treći.
Prvoj ženi Jasni Plemeniti za prelazak 21 kilometra Papuka trebala su 2:46 sata. Drugu stepenicu postolja zauzima Katja Rajačić, a treću Jasna Tušek-Lončarić.
Nakon već jednom ispenjanih zadanih papučkih vrhova i spuštanja dolje do jezera, trebala je nadljudska snaga i karakter ne skočiti u njega i ostati dolje, nego ponovno krenuti u drugi krug od 21-og kilometra i još 900 metara istoga penjanja. Na taj se hrabri podvig odlučilo tek dvoje njih – jedna žena i jedan muškarac.
Adrijana Šimić i Goran Draksler već su samim time bili pobjednici. Naravno, za postolje je trebalo, ipak, završiti utrku. Njoj je za 42 kilometra i 1800 metara uspona trebalo 6:04 sati, a njemu 5:35 sati.
– Dvije riječi – brutalno ekstreman! Ali evo, nakon pet i pol sati trčanja sve bih ponovio opet. Poštujem Zagreb i Sljeme, ali moje osobno mišljenje je da je Papuk puno teži za istrčati. Elevacija od 1735 metara, maksimalni otkucaji srca 204…
Moram zahvaliti Angelu na organizaciji te svim polumaratoncima i onima koji su trčali 11 kilometara, što su morali čekati dok se mi dovučemo. Baraberski volonteri na okrepama zaslužili su čistu desetku – riječi su to prvog i jedinog maratronca, a koji je i prvi krug završio brže od svih polumaratonaca.
– Hvala Kruni što je sa mnom podijelio jedan krug i kad mi je bilo najteže pravio mi društvo. Kad čuješ “Bravo Drax” od Damira Kligla trkačke legende, dobiješ dodatnu snagu. Hvala svima na prekrasnom dočeku u cilju i vidimo se na godinu. Ne pokušavajte to kod kuće – završna je poruka Gorana Drakslera, pobjednika Papučkog maratona 2019.
Piše: Martina Maloča
Foto: Robert Hofman, Marin Lončar, Miroslav Milovuković, Mario Pavičić
