Posljednjih tjedana, sa sezonom gripe kao aktualnom temom u medijima, pojavio se još jedan viralni hit – deda Toni s lijekom protiv gripe, odnosno s tajnom dugovječnosti i zdravlja. “Vježbaj, pi… ti materina!“ u rekordnom je roku prihvaćena fraza epskih razmjera, a sad ćemo vidjeti koliko će se održati i usvojiti u hrvatskom društvu.
Toni je trenutno, svima prvenstveno zabavan jer je kroz, općoj populaciji blisku psovku na vrlo jednostavan način otkrio esencijalnu životnu filozofiju. I vjerojatno će većina reći kako čovjek ima pravo, posebice sudeći prema njegovom primjeru vitalnog 82-godišnjaka koji svaki dan uloži tri sata u tijelo – ali i umnu – vježbu. Također, vjerojatnost je da će ta ista većina nastaviti sa svojom svakodnevnom rutinom ne uloživši u svoje tijelo, zdravlje i pozitivan stav prema životu ni tri minute.
Je li bolest stanje uma?
Možemo li uistinu pričati o tome da gripa odnosno bolest baš ne postoji, ili da moždani udar ne postoji ako vježbaš glavom? Kako deda Toni kaže, umirovljenici su uništili zdravstvo jer se previše okreću doktorima za pomoć, dok on u čitavom svojem radnom vijeku nije dana proveo na bolovanju.
Vjerojatno se možemo složiti da je njegov stav, ipak, ponešto ekstreman, ali i s tim da ima nečega u svemu što on govori i živi. Nećemo sad ulaziti u dio gdje i genetika nosi svoje, te da kao protudokaz postoji sasvim dovoljan broj sportaša i ljudi koji žive zdravim i urednim životom, sa zdravom prehranom i bez poroka, a koji se uspijevaju razboljeti od najzloćudnijih bolesti.
Hrvati žive kraće od europskog prosjeka
Međutim, ni nama vrag nije dao mira, te smo odlučili malo “pročačkati“ da li i koliko uistinu tjelovježba produljuje životni vijek. Trenutna situacija u Hrvatskoj je takva da je prosječni životni vijek njenih žiteljica 81 godina, dok muškarci dožive oko 75. U odnosu na 2000. godinu, očekivani životni vijek produljio se za gotovo tri godine, no i dalje je kraći od prosjeka EU gdje prosječni životni vijek iznosi 80,6 godina, stoji u izvješću Europske komisije.
Na globalnoj razini, u narednih 40 godina očekuje se da će se broj ljudi koji dožive i nadžive 90. čak učetverostručiti, ali nismo sigurni koliko se to može očekivati i u našoj zemlji. Prekomjerna težina proizašla iz neumjerene ljubavi prema špeku i kobasama te ostalim mesnim prerađevinama i ugljikohidratima, te alkoholu i cigaretama uzima danak. Ruku pod ruku s tim, tu je i prijezir prema fizičkoj aktivnosti pa dolazimo do 76-postotnog uzročnika smrti kroz rak i bolesti krvožilnog sustava, čak dvostruko većeg u odnosu na EU. Po pitanju karcinoma pluća, dojke i debelog crijeva stope smrtnosti se među najvišima u EU.
Ženama je dovoljno do sat vremena vježbanja, a muškarci se moraju pomučiti bar pola sata dulje
Runner’s World objavio je podatke temeljene na istraživanju koje je pokazalo koliko je vježbanja dnevno potrebno kako bismo doživjeli duboku starost od 90 i više godina. Također, zanimljivo je da za muškarce i žene kriteriji nisu isti.
Istraživanje je započeto na 7800 ispitanika i ispitanica, da bi završilo na gotovo 5500 živućih 90-godišnjaka. Pokazalo se da je u muškaraca koji su se bavili tjelesnim aktivnostima više od 90 minuta dnevno, vjerojatnost da će ući u 90-e bila 39 posto veća, nego li u njihovih vršnjaka koji su vježbali manje od 30 minuta dnevno. Također, dokazano je da svakih dodatnih 30 minuta tjelovježbe, povećava vjerojatnost doživljavanja 90-ih za pet posto.
Kod žena se, pak, pokazalo da je idealna formula za dulji život oko sat vremena sporta dnevno. Uz vježbanje od pola sata do sat vremena na dan, povećale su svoje šanse za doživjeti devedesete za 21 posto. Što su dulje vježbale unutar tih sat vremena, šanse su im se poboljšavale. Međutim, zanimljivo je da se vježbanje za žene iznad sat vremena, nije pokazalo ništa učinkovitijim u smislu produljenja životnog vijeka iznad 90 godina.
Dobra vijest je da ne moramo kvotu ispuniti u komadu. Ponekad nam dnevni raspored to ni ne dozvoljava. Stoga je, prema Runner’s Worldu, dovoljno raditi malo vježbi snage ujutro, pod gablecom ne izbjegavati stubišta te kroz dan još tu i tamo “ukrasti“ vremena za svoje male trkačko-vježbačke strasti.
Prisjeti se naših tekstova na temu “Sport i starenje“:
Zašto starimo i kako sačuvati vitalnost
Koje su najbrže promjene i kako ih usporiti
Piše: Martina Maloča
