Pravilna, odnosno zdrava prehrana, jedan je od najspominjanijih termina današnjice. Nema dana kad isti na internetskim stranicama, u novinama ili časopisu ne pročitate, na televiziji ili radiju za isti ne čujete. Međutim, sudeći prema kontekstu u kojem termin nalazimo, većina autora ne bi ga znala ni približno definirati. Manjina koja bi, ne pruža dovoljno sveobuhvatnu definiciju.
Mislim da je došlo vrijeme da napišem nešto. Iako sam poznat po redovitom pisanju, ovaj put sam imao prilično dobar razlog da ne pišem. Naime, upisao sam doktorat i preselio u Španjolsku, stoga mi je trebao koji dan da se posložim. Ili mjesec. Ili šest. Sad kad je to prošlo, možemo se vratiti pisanju. Nadam se da će me upis doktorata motivirati da ipak nešto češće udarim tipkovnicu. Ili bar ova javna objava namjere.
Doktorat je u sklopu programa Nutrigenomike i personalne prehrane. Bilo bi za očekivati da će prvi sljedeći članak biti na tu temu. Ali neće. Naime, jednom davno započeo sam pisati o definiciji pravilne prehrane kroz članak Zdrava ili pravilna prehrana. S ciljem izbjegavanja Zeigarnik efekta, koji iz neznanih razloga ima strašan pik na mene, pokušat ću dovršiti seriju prije započinjanja nove.
Piskaram već 3-4 godine, mnogo rjeđe nego češće, o zanimljivim i manje zanimljivim, širim i specifičnijim temama, međutim imam dojam da nisam odgovorio na temeljna prehrambenofilozofska pitanja, poput „Što je pravilna prehrana“, „Što nutricionist radi i zašto ga trebate“, „Prodaju li svi nutricionisti maglu“ i slično. Srećom, nikada nije kasno shvatiti da ti kuća nema temelja. Hm.
Što je uopće zdrava prehrana?
Optimalna, idealna, savršena, zdrava, kako god. Biram posljednji termin („zdrava“, ne „kako god“) zbog činjenice da ostali impliciraju postojanje jedne najbolje prehrane. (Nešto više o terminu sam napisao u prethodnom tekstu.) Što nije slučaj, budući da pojedinac istu može postići na više načina. A jasna stvar, zdrava prehrana nije za svakoga i u svim uvjetima ista. Međutim, pravila postoje. Prije nego se njih dotaknem, htio bih porazgovarati o postojećim definicijama i njihovim nedostacima te posljedicama izostanka kvalitetne definicije.
Vjerujem da su izostanak kvalitetne i opće nepoznavanje bilo kakve definicije najvažniji uzrok militantnih prehrambenih rasprava kojima svakodnevno svjedočimo.
Postojeće definicije
Pretragom literature na hrvatskom i engleskom jeziku nisam naišao na odgovarajuću definiciju. Definicije hrvatskog Ministarstva zdravlja,[i] Američkog odjela za agrikulturu (Prehrambenih smjernica za Amerikance),[ii] američkog Instituta za medicinu (Referentne prehrambene vrijednosti, DRI) [iii] i Svjetske zdravstvene organizacije[iv] uglavnom se orijentiraju na opis sadržaja zdrave prehrane, a ne na njenu definiciju, fokusiraju se na pojedine prehrambene navike i/ili izostavljaju jednu od u dolje predloženoj definiciji navedenih točaka. Mislim da time promašuju poantu i preskaču izgradnju temelja, bez obzira što bi to u praksi možda i bilo svrsishodnije (kad bi definicija bila ispravna/potpuna, a nije).
Zanimljivo prikazan pokušaj definicije pružila je kolegica iz Srbije, autorica bloga Vitki gurman. Kroz nekoliko grafova prehranu je podijelila na dva glavna čimbenika: raznolikost i stupanj procesiranja, te na njihovom odnosu temeljila stupanj kvalitete prehrane. Iako je smatram zanimljivom, s navedenom se definicijom ne slažem budući da, kao i većina drugih, opisuje sadržaj, a zapravo ne definira pravilnu prehranu. Čak i sa sadržajne strane, previše je neprecizna. Pozitivno bih u njenom članku istaknuo prikaz zone komfora, koji dopušta određena odstupanja od zdrave prehrane, ne čineći je pritom manje zdravom. U svakom slučaju, originalan pristup vrijedan spomena, a spomenut je prvenstveno zbog toga što je jedan od rijetkih na našem govornom području.
Posljedice izostanka definicije
O pravilnoj prehrani svi sve znaju i osjećaju se kvalificiranima, štoviše, pozvanima, da mudrost dijele gdje god stignu. Ta mudrost često se očituje isključivošću, agresivnošću i vrijeđanjem drugih osoba zbog različitosti prehrambenih pristupa. Razlog takvog nastupa, osim očitog nedostatka znanja, leži i u nepostojanju dovoljno sveobuhvatne definicije zdrave prehrane. Zbog toga se koplja lome oko pogrešnih stvari, nepovezanih s utjecajem na zdravlje, ali i oko sa zdravljem jednako nepovezanih moralnih stajališta.
Jedan od rezultata toga, pored degutantnih sadržaja foruma i FB komentara, jesu bezbrojni „idealni“ načini prehrane. Objašnjenja zašto su baš oni idealni, kada uopće postoje, temelje se na mitovima: „Tako su jeli naši stari, stoga to mora biti dobro“, koji podrijetlo vuče iz mita o plemenitom divljaku, „Ono si što jedeš“, koji svoje temelje ima u intuitivnoj psihologiji (konzumacijom masti povećat ćeš količinu tjelesne masti) i sl.
Ova mudrost uglavnom proizlazi iz pročitana tri teksta na bespućima interneta, dva pogledana Youtube videa sumnjivih aktera te pokojeg razgovora na kavi tijekom radnog vremena. Bez kvalitetnih temelja, u ovom slučaju poznavanja kemije, biologije, biokemije, fizike, fiziologije, … i kritičkog razmišljanja, pojedinac nije sposoban prepoznati kvalitetu tih izvora te ga oni laku mogu odvesti u krivom smjeru. Posjedovanje informacije, iako preduvjet, nije isto što i posjedovanje znanja.
Definicije pravilne prehrane
Definicija zdrave prehrane ovisi o kutu gledanja. Zato ću ih ponuditi nekoliko: efektivnu, u kojoj je fokus na opis učinaka pravilne prehrane na zdravlje, kvalitativnu, koja govori o njenim komponentama, i praktičnu, kao misao vodilju prehrambenog ponašanja.
Definicije koje slijede, kao i sve što kažem i napišem, otvoreno je za kritiku, raspravu i nadogradnju. Ne tražim niti očekujem ni od koga da je uzme zdravo za gotovo, već da je kritički preispita, javno kroz FB komentare ili privatno na mail ili FB inbox, izmijeni i/ili nadopuni.
U sljedećem članku prelazim na stvar, ali unaprijed upozoravam da će se razočarati oni koji očekuju brojke, koje iako jako volim, ovdje ne smatram potrebnima.
Više o prehrani na nutricionizam.hr.
Pročitajte i ovo:
[INTERVJU] Bojan Stojnić – Stručno o sportskoj prehrani
[O PREHRANI STRUČNO] Prehrana kod sportova izdržljivosti – uvod
[O PREHRANI STRUČNO] Prehrana kod sportova izdržljivosti – metabolizam
[O PREHRANI STRUČNO] Prehrana kod sportova izdržljivosti – ugljikohidrati
[O PREHRANI STRUČNO] Prehrana kod sportova izdržljivosti – proteini
Autor: Bojan Stojnić, mag. nutr.
[i] http://www.zdravlje.hr/zdravlje/hrana_prehrana_i_zdravlje
[ii] US Department of Health Human Services, and US Department of Agriculture. “Dietary guidelines for Americans, 2010.” (2010).
[iii] Hellwig, Jennifer Pitzi, Jennifer J. Otten, and Linda D. Meyers, eds. Dietary Reference Intakes: The Essential Guide to Nutrient Requirements. National Academies Press, 2006.
[iv] Who, Joint, and FAO Expert Consultation. “Diet, nutrition and the prevention of chronic diseases.” World Health Organ Tech Rep Ser 916.i-viii (2003).
