MARATONSKI ZID SLAVNIH

Deset veličanstvenih – Tko su najbolji hrvatski maratonci i gdje su danas

Možda trenutno nisu baš previše svijetla vremena za maraton na svjetskoj razini – nakon fijaska na atletskom prvenstvu u maratonu u Dohi te, sada kad je maraton u Tokiju ograničen samo na šačicu profesionalaca, zbog korona virusa. Stoga smo odlučili osvrnuti se na domaću maratonsku scenu i pročešljati malo po statistikama i imenima najboljih u hrvatskoj trkačkoj povijesti.

 

Što se muške maratonske scene tiče, svi znamo da je Goran Grdenić na zadnjem Zagrebačkom maratonu istrčao svoj osobni rekord s 2:24:38 sata. Taj 13. listopad 2019., ujedno je i deseti na listi datuma koji su ušli u povijest, uz imena nositelja najboljih hrvatskih rezultata u maratonu.

 

Najbolji hrvatski trojac predvođen Paripom

Ipak, kako ovaj 29-godišnjak kaže, mjesta za napredak ima te mu 2:17:05 sata Drage Paripovića ne čine nedostižnima. Naime, rezultat ovog “fenomena majke prirode“ iz 1992. godine u Bologni, najbolji je rezultat svih vremena među hrvatskim maratoncima. Paripović danas ima 60 godina i dalje neumorno trči te se nada ponovnom procvatu muške maratonske scene i obaranju njegovog rekorda.

Drago Paripović

Vrlo blizu njegovom, bili su rezultati Petra Budije i Mladena Grgića, ali kao prethodnika. Budija je sa svojim rezultatom zabljesnuo čak 13 godina ranije, a u cilju za Dragom okasnio tek 20 sekundi – 2:17:25 njegovo je vrijeme. Ovaj sedam godina stariji vrhunski sportaš te, također, hrvatski reprezentativac, višestruki rekorder i proslavljeni maratonac, ima se još mnogočime postignutim pohvaliti u životu. Umirovljeni ekonomist iz Križevaca, kroz život kroči sa stavom da “čovjek poslije sportske karijere ne treba postati polupismeni parazit društva te da medalje nisu kapital s kojim se treba zadovoljiti“.  U svojem djelovanju daje veliku težinu učenju i radu na sebi, kao i intelektualnom radu, što i sam dokazuje svojom nedugo objavljenom zbirkom kratkih priča “Uspavanka za Vjeru B.“

Idući po rezultatu dolazi Paripovićev vršnjak Mladen Grgić sa 2:17:51 sata. Čovjek kojeg sam Drago voli spomenuti kao kolegu u čijim je dva broja manjim tenisicama Tiger, istrčao svoj prvi polumaraton u Italiji ’90. godine. “Imao sam osjećaj da letim. Tad sam postigao rezultat 1:04:30, ali s dolaskom u cilj stopala su mi bila puna žuljeva“ ispričao je Parip za 3sporta.

Pero Budija (broj 87) na Prvenstvu Jugoslavije 1974.

 

Godina za rekorde – 1988.

Na isti dan, iste godine postignut je još jedan među hrvatskim rekordima. Naime, osim za Grgića na Capriju, 13. listopada 1988. bio je sretan dan i za Josipa Lackovića u Budimpešti. Šest godina mlađi kolega, tad je ponio titulu četvrtog vremena među hrvatskih top 10 maratonaca – 2:20:24 sata.

Lacković je danas predsjednik Atletskog kluba Varaždin koji je iznjedrio nekoliko perspektivnih trkačkih imena te popularnih utrka, poput brdskog maratona “Ivanec – Novi Marof“ dosad poznatog kao brdska utrka “Grebengrad“. Međutim, i sam još uvijek trči i na stazi “ispraši“ mnogo mlađe konkurente.

Ista godina bila je uistinu plodonosna na muškoj sceni hrvatske maratonske povijesti. Naime, nekoliko mjeseci ranije u istu se tablicu upisao i Lackovićev vršnjak Franjo Gavranović. On je u ovom društvu zauzeo osmo mjesto, s rezultatom 2:23:22 u talijanskom Meranu. Danas više ne trči, ali je svoju ljubav prema atletici nastavio njegovati obrazovanjem na zagrebačkom KIF-u, te danas svoje znanje prenosi kao trener novim naraštajima.

 

Škrinjar i Mavar – nazaboravne legende

Prije nego krenemo na nove generacije, vrijedi spomenuti i one najstarije legende hrvatskih rekordera među maratoncima. Oni danas, nažalost više nisu s nama – Franjo Škrinjar i Mladen Mavar. Franjo koji bi danas imao 100 godina, zauzima peto mjesto među legendama s vremenom 2:20:26, postignutim u Tunisu davne 1960. godine. Iste je godine nastupio na Olimpijskim igrama u Rimu, gdje je osvojio deseto mjesto u maratonu.

Mladen Mavar koji je svojim maratonskim PB-om 44 sekunde brži od aktualnog prvaka Grdenića, danas bi imao 77 godina. Njegovo vrijeme 1977. u Vrnjačkoj Banji bilo je 2:23:54 sata. Mavar je starijima poznat kao dio skupine varaždinskih entuzijasta (uz Borisa Kožara i Petra Jelenečkog) koji su organizirali prvu Novogodišnju utrku sa startom u ponoć na prijelazu ’77. na 1978. godinu. Ujedno je bio i seniorski pobjednik te utrke, istrčavši šest kilometara za 21:31 minutu. Kao jedan od začetnika dugoprugaškog trčanja u Varaždinu, koji je u to vrijeme bio svojevrsno središte maratonskog i ultramaratonskog trčanja u bivšoj Jugoslaviji, sudjelovao je i u pokretanju supermaratona Varaždin-100, polumaratona Varaždin-Ivanec i tako dalje.

Goran Grdenić

 

Heroji 21. stoljeća

Osim Grdenića, u bližoj prošlosti na maratonski “zid slavnih“ smjestili su se Slavko Petrović i Daniel Antonio Daly Guris. Petrović je PB od 2:20:48 sata postigao u svojem Zagrebu 2007. godine. Isto tako, njegov rekord na 10 kilometara – 28:24:32 minute, u Hrvatskoj do danas još nitko nije oborio. Danas 39-godinšnjak, Slavko slovi kao jedan od najboljih hrvatskih trenera te vodi Akademiju trčanja Slavko Petrović. Svoje znanje prenosi ponajboljima na srednje i dugoprugaškoj sceni, poput Matee Parlov.

Nakon Petrovića, idući od 10 rekorda za Hrvatsku, postignut je tek 2016. godine. Da bi stvari bile zanimljivije, postiže ga 31-godišnjak rođen u Peruu koji živi u SAD-u. Daniel Antonio Daly Guris svoj čitav život proživio je u zemljama južne Amerike i SAD-a, ali nikad ni jednu godinu u Hrvatskoj. Međutim, odlučuje trčati za Hrvatsku jer su korijeni njegove majke upravo ovdje, a on majku smatra najvećim uzorom te se u Hrvatsku zaljubio, iako ne zna gotovo ništa hrvatskog jezika. Svoj PB 2:21:27 za Hrvatsku postigao je u Houstonu.

 

Vremenski jaz od 15 godina i sedam minuta

Zanimljivo je za istaknuti kako je učestalost maratonskih rekorda u muškoj konkurenciji nekoć bila mnogo veća, nego u današnje doba. Između Paripovićeve ’92. godine i Petrovićeve 2007. stoji veliki jaz od 15 godina. Tek su tri imena otada smještena u tablicu najboljih deset hrvatskih maratonaca, i to ni jedan ispod vremena od 2:20 sata – Petrović, Daly Guris i Grdenić. Štoviše, kako vrijeme prolazi, tako su ti rekordi u opadanju, dok je rezultat trojice njih oko 2:17 sata ostao daleko u 20. stoljeću.

Također, zanimljivo je istaknuti kako je situacija na ženskoj top ljestvici potpuno obrnuta – žene počinju rasturati tek u 21. stoljeću, posebice posljednjih godina. No, to je tema za drugi tekst…

 

Matea Parlov i njen trener Slavko Petrović

 

Tablica preuzeta sa stranice HAS-a

Rezultat
Mark
Atletičar
Athlete
Rođ.
Born
Klub
Club
Mjesto
Venue
Datum
Date
2;17:05Drago PARIPOVIĆ59MZBologna29.03.1992
2;17:25Petar BUDIJA52ZDKemnitz28.04.1979
2;17:51Mladen GRGIĆ59DZCapri30.10.1988
2;20:24Josip LACKOVIĆ65SVBudapest30.10.1988
2;20:26Franjo ŠKRINJAR20DZTunis05.06.1960
2;20:48Slavko PETROVIĆ80DZZagreb14.10.2007
2;21:27Daniel Antonio DALY GURIS85AGRHouston17.01.2016
2;23:22Franjo GAVRANOVIĆ65DZMerano24.04.1988
2;23:54Mladen MAVAR43SVVrnjačka banja15.10.1977
2;24:38Goran GRDENIĆ90KRZagreb13.10.2019

 

Piše: Martina Maloča
Foto: privatne arhive i 3sporta

Što misliš o temi?

Komentiraj

Please enter your comment!
Please enter your name here