Termin VO2max poznat je svakom sportašu koji se bavi sportovima izdržljivosti – ako ništa drugo, svi znaju da mora biti što viši. Govorimo o maksimalnoj potrošnji kisika, odnosno svojevrsnoj aerobnoj sposobnosti koju sportaš može ostvariti, a koja se mjeri volumetrijskim jedinicama – najlakše u mililitrima kisika po tjelesnoj težini (prema tome, uspoređujemo dva pojedinca s različitom muskulaturom).
Pojednostavimo li, viši VO2max dokaz je zdrave i istrenirane integracije kardiovaskularne i muskulaturno-neurološke funkcije. VO2max nije linearna mjera u smislu “što brže bicikliramo, više kisika trošimo” – to je VO2. VO2max je točka na kojoj sportaš jednostavno ne može primiti više kisika (te, posljedično, mora stati odnosno usporiti) tijekom inkrementalnog testa opterećenja (u koji su uključene veće grupe mišića).
VO2 ovisi o različitim čimbenicima, od anaerobne tjelesne vježbe (npr. vrsta treninga i napora) do starosti, spola i genetskih čimbenika. Naravno, također je važna i struktura te konstrukcija tijela, na koje možemo utjecati do određene razine.
Na biokemijsku strukturu naše krvi, plazme i različite hormone također utječe prijenos kisika. Tu je situacija najsloženija i, samo radi boljeg razumijevanja, navest ćemo nekoliko primjera zašto nerazumno ‘trpanje’ suplementima željeza nije dobar način za povećanje VO2max.
Prije svega, treba spomenuti količinu željeza u krvi, a uz to i količinu hemoglobina na koji se kisik veže. Stvar sa željezom je – ako ga nemate dovoljno, ponestajat će vam daha, bit ćete blijedi i posebno umorni. Međutim, ako ga imate previše, nakupit će se u jetri i uzrokovati po život opasne probleme. Na unos željeza također utječe transferin, koji slobodno prenosi željezo u organe, kao i stanje naše želučane sluznice, te osobito pridržavanje nekih jednostavnih pravila.
Moramo konzumirati dovoljno vitamina i minerala (A, B12, folna kiselina, C, cink) i istodobno izbjegavati određene čimbenike koji poništavaju naš trud. To često možemo vidjeti kod mladih sportaša s niskim razinama željeza, koje se ni na koji način ne mogu dopuniti.
Minerali se mogli bismo reći “natječu” za željezo, a neki su snažniji od drugih – ako, na primjer, koristeći spirulinu za podizanje niskih razina željeza, konzumirate hidratacijsko piće, potonja će “zamijeniti” željezo. Također nije preporučljivo konzumirati dva različita izvora željeza (na primjer, zeleno lisnato povrće i meso istovremeno) kao ni dodavati izvore željeza bez dodatka vitamina C. Naposljetku, možemo spomenuti nešto na što nikada ne biste pomislili – sam naporni trening (kao i pretreniranje) snižava razine željeza u krvi i sposobnost kisika da se veže za krvne stanice. Što više treniramo, to ga brže izbacujemo iz tijela.
Drugi promotor prijenosa kisika jest eritropoetin (EPO), koji sudjeluje u proizvodnji crvenih krvnih stanica u tijelu. Određuje gustoću krvi ili postotak crvenih krvnih stanica u tijelu – što ga više imamo, to će naša krv biti gušća, a samim time, prijenos će kisika biti brži.
Naziv za ovo jest hematokrit – svi želimo postići što više vrijednosti prirodnim putem. Gusta krv znači smanjenje slučajeva otežanog disanja od 19%, ali i veću mogućnost stvaranja krvnih ugrušaka. Zbog toga, sportaši biraju prirodne načine podizanja hematokritske razine (čime si povećavaju veličinu eritrocita), kao što su spavanje u elevacijskom šatoru (postupno simulirajući planinske uvjete s postupnim smanjenjem količine kisika).
Prirodna i efektivna opcija je uporaba biljnih adaptogena – to su biljke i gljive koje rastu u otežanim uvjetima (visoka nadmorska visina, mraz) i proizvode aktivne tvari koje imaju blagotvoran učinak na naše organe, prije svega žlijezde. Rastu u manđurijskim planinama (ginseng), na Tibetu (kordiceps) te na Altasu (rodiola) – prve su ih koristili šerpe, budući da su otkrili kako im povećavaju energiju tijekom penjanja na Everest.
Ta je energija zapravo bila tek rezultat povećanog prijenosa kisika i smanjenog hormona stresa kortizola. Ako se kortizol nepotrebno povisi, naša učinkovitost u sportu opada, što se najprije očituje u smanjenom kapacitetu disanja. Dok se kordiceps pokazao izvrsnim za povećanje laktatnog praga, visokokvalitetna rodiola smanjuje upalu (C-reaktivni protein) i mišićna oštećenja – te je izvrsna prevencija protiv hipoksije (nadmorske bolesti). Osim antikacerogenih svojstava, ginseng također poboljšava protok krvi, smanjuje upale i minimalno povišene razine testosterona (smanjenjem stresa).
Adaptogeni se sada populistič prodaju kao sredstvo smanjenja adrenalnog umora, međutim, morate znati dvije stvari – adaptogeni djeluju samo nakon maksimalnog napora (nakon višetjedne uporabe) i samo ako su proizvedeni pod sličnim uvjetima pod kojima rastu u prirodi. To znači da ako korijen ginsenga u prirodi raste 5-7 godina, ne može se uzgojiti za dva mjeseca i prodati za 2€ po kilogramu. Kada kupujete adaptogenu VO2 formulu, ona mora biti dokazano dobre kvalitete, jer se radi o skupocjenom ekstraktu upravo zbog njegovog dugotrajnog uzgoja.
U prirodnim proizvodima za povećanje VO2maxa nalaze se dodatni elementi na koje ne biste ni pomislili. Određene aminokiseline (npr. beta-alanin) djeluju neizravno kada pretvaraju proizvedene laktate u izvor energije, čime se smanjuje opterećenje tijela. Krom (u obliku kelata) uključen je u faktor tolerancije na glukozu koja regulira razinu inzulina u krvi (svi znaju što se događa kada nam šećer padne). Ehinacea, koju često pijemo s čajem u borbi protiv prehlade je biljka koja, prema istraživanjima, najučinkovitije povećava broj novoproizvedenih eritrocita (eritrogeneza).
U posljednjem ćemo članku malo zastati i osvrnuti se na svoj svakodnevni život – što činimo ispravno, a što krivo, te kako možemo povratiti barem komadić onoga što nam nedostaje u našem ubrzanom životu.
PROMO tekst
