Sa svih strana obasipaju nas neugodnim vijestima o mjerama za sprečavanje širenja COVID-19 virusa. Informacija o zarazi, oboljelima, načinima zaštite… ne nedostaje, no mnoge su kontradiktorne i netočne. Što ćemo, to su draži interneta. Pokušali smo kompilirati provjerene i sigurne informacije o tome kakvog utjecaja ima treniranja na naš organizam i trebamo li prestati s tjelesnom aktivnošću.
Kao i sa sličnim virusnim oboljenjima (npr. gripom) i oboljenje nakon zaraze ovim virusom najteže podnose najugroženije skupine – bolesnici, stari i nemoćni, osobe kojima je imunološki sustav oslabljen (npr. od kemoterapije). Podaci pokazuju da COVID-19 zarazu najbolje podnose djeca (još nije poznato zašto) te da se smrtnost i teži oblici oboljenja pojavljuju učestalije i da su u korelaciji sa starošću oboljele osobe.
Utječe li trčanje na imunitet mog organizma
Da, svakako, tjelesna aktivnost ima utjecaj na imunitet, jednako kao što sjedilački način života ima utjecaj na njega – jedno pozitivan, drugo negativan. No, ne utječe svaka količina aktivnosti jednako na imunitet.
Svi koji su svoje tijelo “potjerali” preko neke fizičke granice, istrčavši maraton ili ultramaraton, znaju da su se još nekoliko dana nakon utrke osjećali slabo, u bolovima od mišićnog napora, ali i da su se često prehlađivali, da im se aktivirao herpes na usnicama i slično. Ovo se događalo zato jer je nakon visokog napora tjelesni imunitet oslabljen i tijelo postane pogodno mjesto za infekcije.
Koliko onda trenirati
Istraživanja su pokazala da redovito umjereno treniranje podiže imunitet i smanjuje rizik od infekcije. Iz tog razloga upravo je fizička aktivnost ocijenjena kao jedan od najvažnijih faktora za očuvanje zdravlja (ovo naravno vrijedi i u vrijeme kad nema pandemije).
S druge strane, kako je jasno iz priloženog grafa, dugotrajna iscrpljujuća aktivnost može smanjiti imunitet organizma i izložiti ga većem riziku od infekcije. To može trajati samo 24 do 72 sata nakon aktivnosti, ali to je dovoljno vrijeme da pokupimo neku zarazu.
Možemo zaključiti da je umjerena fizička aktivnost i više nego poželjna u vremenu u kojem se nalazimo.
Što je to “umjereno”
Umjereno, naravno, ne znači za svakog jednako. Osobe u visokom stupnju utreniranosti, poput ozbiljnih (ultra)maratonaca imat će drugačiji “prag” iscrpljivanja od rekreativca koji trči 3-4 puta tjedno. Zadržimo se na njima, jer njih je i najviše.
Neka generalna preporuka je: trčati uglavnom na niskom intenzitetu (cca 75% maksimalnog pulsa) i tako da pojedini trening ne bude duži od 60 minuta. Nekima će ovo biti premalo, nekima previše, no nije nam ideja dati univerzalni odgovor, niti on postoji.
Bit je u umjerenosti, u tome da treningom ne izazivamo pretjerani stres na organizam, da ne radimo ono što nas vodi u “crveno” i iscrpljuje.
Prehrana
Ako ikad postoji vrijeme za zdravu prehranu – onda je to sad. Dokazano je da zdrava prehrana osnažuje tijelo i imunitet. Odbacite junk i pokušajte se hraniti pretežno biljnom hranom, kvalitetnim izvorima proteina i masti.
Spavanje i stres
Jednako kao i pretjerana tjelesna aktivnost, stres i nedovoljno sna uzrokovat će smanjenje imuniteta. Priuštite si dovoljno sna, a stres smanjite koliko je to god moguće, stresirat ćete se kad ovo sve prođe. 🙂
Što ako imam simptome
Ako ste bolesni idite liječniku, on će najbolje znati možete li nastaviti s treningom ili ne.
Ako imate respiratorne probleme i sumnju na zarazu korona virusom, liječnika kontaktirajte telefonom i postupite prema njegovim uputama.
3sporta
