Vjerojatno je najveći izazov za svakog sportaša od gomile proizvoda odabrati one koji su zapravo učinkoviti. Uz one osnovne, među kojima se nalaze energetsko-hidracijski napitci i gelovi te regeneracijska piće i aminokiseline (BCAA, HMB, glutamin), sportaši izdržljivosti danas također biraju i adaptogene. Radi se o prirodnim tvarima koje bi trebale smanjiti stres i povećati V02max.
Međutim, ako krenemo pretraživati internet, izgubit ćemo se u nizu svakojakih obećanja koje ne možemo ozbiljno prihvatiti ni mi sami koji koristimo adaptogene. Ispada da oni mogu riješiti sve stresne situacije na koje nailazimo. Stoga, odmah se mora istaknuti kako adaptogeni nisu univerzalna anti-stres loptica, nego samo tvar koja poboljšava prilagodbu organizma na fizički stres. I u ovom slučaju, stresor nije ništa više od samog sporta izdržljivosti.
Popularnost adaptogena kod populacije nevježbača, dodatno je povećao populistički izraz “adrenalinska iscrpljenost” – pojava za koju liječnici tvrde da ne postoji. S time se moramo složiti – konstantna visoka razina adrenalina i kortizola nas iscrpljuje, negativno utječe na normalno funkcioniranje hormonskog sustava, ali nikako nije zasebni sindrom. To je skup simptoma koje nam je naš suvremeni način života prenio i za koje smo često krivi i sami. I zbog toga moramo jasno objasniti što je adaptogen i u kojim je slučajevima djelotvoran:
1. Adaptogen je prirodna tvar biljnog podrijetla. Biljka je blagotvorne učinke na organizam razvila zbog teških uvjeta u kojima je rasla – nadmorska visina, sjena i hladnoća. Adaptogeni rastu uz planine Mandžurije, Altaja, Sibira, Kine, Koreje, ali i u umjetnim laboratorijskim uvjetima. Najčešći adaptogeni potječu od korijenaginsenga (korejski i američki), lišća rodiole, shisandre, ashwagande, eleuterococcusa (sibirski ginseng) i raznih gljiva – reishi (ganoderma) i cordiceps.
2. Adaptogen proizvodi nespecifični odgovor na fizički stresor, čime se poboljšava fiziološka prilagodba na povećani stres. Unatoč subjektivnim svjedočanstvima, u kontekstu današnjih znanstvenih istraživanja ovu je tvrdnju teško dokazati, ali postoje neke indikacije koje se mogu mjeriti. U dovoljno velikim i podjednako treniranim skupinama možemo usporedo testirati stupanj oštećenja mišića (kreatin kinaza), omjer između testosterona i hormona stresa kortizola (testosterone vs cortisol ratio), a možemo izmjeriti i laktate ili vrijeme do iscrpljenosti.
3. Adaptogen obično počinje djelovati tek kada se nađemo na krajnjoj točki naših sposobnosti. Neki adaptogeni čak povećavaju stopu kortizola ako se koriste tijekom neintenzivnog vježbanja. Međutim, opće je prihvaćeno da se adaptogeni trebaju koristiti redovito tijekom dugog razdoblja kad se pripremamo najintenzivnije.
4. Adaptogen ima puni učinak samo kad je uzgojen na sličan način na koji bi rastao i u prirodi. Korijen ginsenga za odgovarajući sadržaj ginsenozida raste pet godina. Tako da u umjetnom okruženju možemo brzo uzgojiti adaptogeno postrojenje, no bez ikakvih aktivnih sastojaka. Upravo ta dugovječnost i trošak samog uzgoja adaptogena uzrokuje pojavu brojnih proizvoda na tržištu koji zadovoljavaju klasifikaciju, ali nemaju nikakav učinak, osim možda placeba.
Korištenje adaptogena u sportovima izdržljivosti važno je za dva područja, koja su samo prividno odvojena – pomoću njih možemo povećati kapacitet, takozvani VO2max odnosno vrijeme do iscrpljenosti; te optimizirati našu hormonsku sliku, čime možemo postići povoljniji sastav tijela odnosno čišću mišićnu masu i manje masti. Važno je naglasiti da je smisao adaptogena njihovo korištenje u intenzivnim i dugotrajnim aktivnostima, kako bi se spriječili njihovi negativni učinci. Činjenica je da čak ni istraživači ne znaju točno kako adaptogeni djeluju. Trebali bi imati multi-varijantni učinak:
1. Kao modulator hormona stresa poboljšava ključne parametre potrebne tijekom sportske aktivnosti. Kortizol i testosteron potječu iz istog prekursora – što ga se više pretvara u kortizol pod utjecajem stresora odnosno dugotrajnih sportova, manje će ostati za testosteron. Potonje je važno za oba spola, ne samo za seksualnu funkciju, nego i za opći performans tijela, njegovu strukturu (odnos između mišića i masti) i vrijeme potrebno za regeneraciju.
2. Veza s kortizolom nije uzročna, stoga ne utječe izravno na kortizol. Izravna redukcija kortizola koji igra važnu ulogu u tijelu, ne bi bila poželjna na taj način. Adaptogeni smanjuju aktivnost različitih čimbenika u osi adrenalne žlijezde (HPA ili hipotalamičko-hipofizno-adrenalna os), što određuje reakciju stresa kod pojedinaca.Najvjerojatnije, putem adrenokortikotropnog hormona (ACTH), smanjuje proizvodnju mnogih glukokortikoida, s najvećim utjecajem na kortikosteron.
3. Druga veza je preko MAO enzima (monoamin oksidaza) koji kontrolira noradrenalin, dopamin i serotonin u tijelu i omogućuje njihovu dekompoziciju. Saponini, koji se nalaze u mnogim adaptogenima, naime kroz ove enzime, povećavaju razgradnju ključnih neurotransmitera koji produžuju agitaciju.Uklanjajući ih brže iz sinapse, organizam je manje pod stresom. Saponini nisu pravi inhibitor neurotransmitera, ali djeluju u dovoljnoj mjeri, da pojedinac subjektivno detektira male promjene u raspoloženju čak i izvan sporta. Što je tijelo manje pod stresom, to je bolji njegov sportski učinak.
4. Spomenuli smo ključne monoaminske neurotransmitere, među kojima je noradrenalin najsnažniji. Međutim, u svjetlu suplemenata, često ga i sami povećavamo – s velikom količinom kofeina, bilo iz kave ili fatburnera, razine noradrenalina i kortizola su same po sebi veće, bez ikakvog napora. Ako signaliziramo tijelu da mora biti u stanju pripravnosti, proizvodnja testosterona će se logično smanjiti, a kod žena će se povećati količina estrogena – procesi koji vode u nepotrebno nakupljanje masnoće. Neprekidno visoka ekscitacija također dovodi do viskog stupnja upale, koja je uzrok mnogih kroničnih bolesti.
5. Adaptogeni neizravno utječu i na veći respiratorni kapacitet i VO2max. Osim tih procesa, smanjuju količinu laktata i povećavaju proizvodnju novih eritrocita.
Moramo naglasiti da kortizol nije nešto što treba silom smanjiti – on nas zaustavlja umorom, tako da se ne povrijedimo. Međutim, pogreške koje nenamjerno radimo moguće je izbjeći – tipičan primjer je gubitak težine s agresivnim fatburnerom, koji s ogromnom količinom kofeina vrši dodatni pritisak na naše tijelo. Smanjenjem zalihe za naše spolne hormone, zaustavlja se i napredak u tome smjeru ili čak ide u negativu. Te je kilograme bolje gubiti adaptogenom – dakle, treningom i povećanjem vlastite fizičke sposobnosti.
Ako još uvijek postoji sumnja u učinkovitost adaptogena, promotivni kod vo2max nudi vam dodatnih 10% popusta u ➡️ kategoriji pa isprobajte sami. Pozitivni učinci adaptogena postižu se najbolje nakon nekoliko dana redovite primjene. Već dobro utrenirani sportaši kojima najveću ulogu igra baš vo2max, poput trkača, biciklista, plivača, alpinista, triatlonaca, najviše će profitirati od adaptogena.
Adaptogeni, ako su kvalitetni, moćno su oružje za povećanje izdržljivosti i istodobno su dobra investicija u vaše zdravlje. Njihova se učinkovitost sada može potvrditi ključnim parametrima – upala, laktat, VO2max, vrijeme do neuspjeha; ali je potrebno znati da to vrijedi samo za stres uzrokovan predugim vježbanjem. Morat ćete sami voditi brigu o svemu ostalom, poput spavanja i prehrane.
PROMO tekst
