Broj otkucaja srca u minuti, tj. puls, parametar je s kojim bi svatko tko se redovito bavi sportom trebao biti upoznat. Puls je odlično mjerilo trenutne forme, a karakteristično je niži u ljudi koji su fizički aktivni, posebno ako se mjeri u mirovanju, odmah nakon buđenja. Također, praćenje pulsa na treningu može dati različite informacije – od toga koliki napor podnosi organizam u određenom trenutku do toga koliki je napredak iz treninga u trening, što se očituje padom pulsa na istom opterećenju (dobar primjer je trčanje u istom ritmu s vremenskim razmakom od nekoliko dana/tjedana).
No, valja imati na umu da naše srce ne reagira samo na trenutni napor, već i na brojne druge čimbenike, tako da puls varira u različitim situacijama. To je jedan od važnih razloga zašto puls ne bi trebao biti jedini orijentir u treningu, ali svakako je vrlo korisno njegovo poznavanje i mjerenje prilikom bavljenja sportom.
Osnove srčane fiziologije
Svima je poznata činjenica da prilikom fizičke aktivnosti srce ubrzano lupa, no kolika će pritom biti frekvencija srčane aktivnosti ovisi o mnogo parametara – dobi, spolu, utreniranosti, vremenskim uvjetima, (de)hidraciji, izloženosti stresu itd. Kada smo aktivni, naši mišići zahtijevaju veću opskrbu kisikom i hranjivim tvarima nego u stanju mirovanja, a tu dolazi na scenu srce – ono povećanjem broja otkucaja u minuti te povećanjem udarnog volumena (volumen krvi koji srce istisne u jednom otkucaju) omogućava dostavu svih tvari koje su nam potrebne da bismo trčali, vozili bicikl, plivali i slično.
Iako u pravilu mlađe osobe imaju viši puls od starijih, a muškarci nešto niži od žena, najvažniji faktor koji određuje koliki će biti nečiji puls tijekom bavljenja sportom je razina utreniranosti. Većina ljudi ima puls u mirovanju između 60 i 80 otkucaja u minuti, no u aktivnih ljudi on može biti značajno niži. U sportskom svijetu poznat je primjer biciklista Miguela Induraina, peterostrukog pobjednika utrke Tour de France – njegov puls u mirovanju bio je nevjerojatnih 28 otkucaja u minuti!
Što sve može utjecati na rad srca i na koje faktore treba obratiti pažnju pri interpretiranju izmjerenog pulsa?
Srce radi ubrzano…
…na višim temperaturama. Razlog tomu je širenje sitnih krvnih žila neposredno ispod kože i pojačano znojenje, oboje sa svrhom hlađenja tijela. Puls može biti viši za 5 – 10 otkucaja, pa čak i 20 na iznimnim vrućinama.
…kada smo dehidrirani. Manjak vode u tijelu najviše se odražava na volumen krvi – kada je on smanjen, srce mora raditi brže kako bi osiguralo dovoljnu opskrbu mišića svim potrebnim tvarima.
…na višim nadmorskim visinama. Manji tlak kisika u udahnutom zraku od onog na koji smo navikli također će ubrzati srčanu akciju kako bi svaka stanica dobila svoju dozu kisika.
…prilikom oporavka. Nakon zahtjevnog treninga ili iscrpljujuće trke srce ubrzano radi jer su potrebe cijelog organizma za hranjivim i gradivnim tvarima visoke. Ovo je dobar pokazatelj da ti je potreban dodatan odmor.
…nakon neprospavane noći. Umor i povišena razina hormona stresa podižu puls, a svaki trening se čini barem duplo težim nego kad smo odmorni.
…u stresnim situacijama. Bilo da se radi o svakodnevnom kroničnom stresu ili nas je nešto „izbacilo iz takta“ dok trčimo, srce će reagirati ubrzanom akcijom.
…kod povišene tjelesne temperature. U febrilnom stanju ubrzava se metabolizam, a puls raste za 8 – 10 otkucaja za svaki stupanj tjelesne temperature iznad 37°C.
…uz previše kofeina. Šalica kave razbuđuje, ali i podiže puls. Ovaj efekt je manji u ljudi koji često piju kavu jer dolazi do razvoja tolerancije, ali umjerenost je ključna!
Srčana akcija je sporija…
…ujutro. U jutarnjim satima tjelesna temperatura je nešto niža nego tijekom ostatka dana, a puls je niži.
…s godinama. Čovjek ima najviši puls kao dojenče, a zatim tijekom cijelog života srčana frekvencija polako pada. Nakon dvadesete godine ovo se posebno odnosi na maksimalnu frekvenciju srca.
…kada udariš u „zid“. Zloglasni „zid“ na maratonu, ali i duljim treninzima, odnosi se na trenutak u kojem nema više zaliha ugljikohidrata u tijelu i dolazi do naglog pada u ritmu trčanja. Isto tako, i srce usporava svoj ritam.
Za kraj, naglasila bih da je prilikom posjeta liječniku, ako se radi o sistematskom ili kardiološkom pregledu, važno reći kojim se sportom baviš i koliko redovito, kako bi se svaki nalaz dobro interpretirao.
Bizarna situacija dogodila se jednom trkaču kada je doživio prometnu nesreću: zbog vrlo niskog, teško opipljivog pulsa, liječnici iz hitne pomoći isprva su pomislili da su izgubili pacijenta, ali na sreću, vrlo brzo se uspostavilo da je s čovjekom sve u redu, on je bio samo odlično utrenirani dugoprugaš.
Anda Tomaš / 3sporta.com
