Ako ste početnik u trčanju, vjerojatno se često pitate što se to događa u vašem tijelu kada odete na trčanje, a možda si takva pitanja postavljate i kao malo iskusniji trkač. Donosimo jednostavan prikaz od prvog do zadnjeg trkačkog koraka.
1. ENERGIJA
Čim stupite na trkačku stazu, osjećate oduševljenje i veliki nalet energije. Trčite, dobro vam je, smiješite se, mislite kako možete tako zauvijek. Tijelo pretvara jednu molekulu u drugu kako bi došlo do te eksplozije energije i vala sreće. U prvim sekundama trčanja adenozin trifosfat (ATP) se pretvara u adenozin difosfat (ADP). To je gorivo koje pokreće vaše vježbanje: ATP = ADP + energija za rad. Količina adenozin trifosfata je ograničena pa ju je potrebno nadomjestiti dodatnim izvorima. Prvi izvor resintetizacije adenozin trifosfata je kreatin fosfat (CP). CP uz preostali ADP ponovno restaurira ATP, no i to je nedovoljan izvor energije. U idućih 90 sekundi tijelo dodatnu energiju osigurava iz glikogena, pohranjene forme glukoze, uskladištenom u mišićima i jetri.
2. MIŠIĆI
Nakon par minuta trčanja dolazi do zagrijavanja mišića, osjeta topline, žarenja i nelagode te do nakupljanja zdrave količine mliječne kiseline. Kod nekih upravo te senzacije dovode do odustajanja od trčanja i daljnjeg bavljenja sportom. Rješenje: izdržite kroz ‘bol’! Nakon nekog vremena ćete se naviknuti na sve osjećaje koje vam vaše tijelo pruža, a čak nećete moći ni bez onih neugodnijih, koji nastaju i nakon treniranja, kao što su ‘upale mišića’. Vaše tijelo vam govori da ste živi i da ono radi svim svojim kapacitetima, a to su spoznaje koje stvaraju zdravu ovisnost.
3. DISANJE
U idućim minutama vaše srce ubrzano kuca te krv ubrzano pristiže u vaše mišiće. U manjoj mjeri pristiže u one organe u kojima nije toliko potrebna za vrijeme trčanja (npr. organi probavnog trakta), a u mišićnim stanicama nastaje poriv za više kisika. Dolazi do pojačanog disanja koje može uzrokovati popularno nazvani ‘trkački bodac’ (eng. side stitch). Teško disanje rasteže ligamente koji spajaju dijafragmu s jetrom na desnoj strani, a ta kombinacija dovodi do te poznate boljke zbog koje možete znatno usporiti s vašim treningom. Također, povećani protok zraka, u kombinaciji sa suhim i hladnim zrakom, može uzrokovati curenje nosa i šmrcanje odnosno vrstu rinitisa uzrokovanu vježbanjem (nealergijski rinitis): uvijek sa sobom ponesite maramice na trening.
4. RUMENILO
Nakon nekog vremena trčanja počinjete trošiti energiju tj. kalorije (trkači otprilike troše 100 kalorija na 1.5 kilometar) te vam se od svog tog rada počinje podizati tjelesna temperatura. No, tijelo će vas i hladiti: dolazi do pojačanog znojenja kako se ne bi ‘pregrijali’, a cirkulacijski sustav preusmjerava protok krvi na kožu, što se osobito vidi na koži lica kroz zdravo rumenilo.
5. DONJI DIO TIJELA
Kod trčanja najviše radi donji dio tijela: uz noge, mišići gluteusa snažno rade na ravnoteži i na kontroli koraka. Ako u nekom trenu osjetite bolove ili peckanje, vrijeme je da usporite kako se ne bi razvila upala tetive srednjeg sjedalnog mišića (gluteus medius). Upala tetive gluteusa mediusa otežava trčanje te stoga pripazite s tempom ako ste početnik u trčanju.
6. SREĆA
Nakon što ste završili s treningom i nakon što vam se disanje vratilo u normalu, vaš mozak preplavljuju neurotransmiteri, kemijski spojevi koji prenose živčane impulse. Važni spojevi za trkače (i sve ostale vježbače) su endorfin, serotonin i dopamin, u narodu poznati kao ‘hormoni sreće’.
Najbolje od svega je da su oni besplatni te stoga uživajte u vježbanju bez grižnje savjesti, što češće.
Autor: 3sporta / Valentina Đureković
