Naslovna Zdravlje Sportska prehrana Intolerancija na gluten i s njom povezane bolesti

PROMIJENITI PREHRANU - POBIJEDITI BOLEST!
Intolerancija na gluten i s njom povezane bolesti

1.05K
0

Kroz posljednjih nekoliko godina sve češće se spominju različite vrste namirnica ili sastojaka prehrane koje stvaraju određene probleme u organizmu prilikom konzumacije. Posebnu pozornost tomu se pridaje u svijetu sporta, jer, kako znamo, sportska prehrana je izuzetno zahtjevna i zahtjeva određenu disciplinu, pa se i najmanji negativan događaj vezan uz sportsku prehranu veoma pozorno prati.

O pravilnoj prehrani sportaša direktno ovise sportski uspjeh i rezultati, stoga je svaki poremećaj u apsorpciji hrane važno u što kraćem roku identificirati i eliminirati.

 

DU Motion 2017. u vijesti

O glutenu

Gluten je po svom kemijskom sastavu protein. Raširen je i gotovo redovan sastojak hrane, a njegovu prisutnost možemo zamijetiti npr. kad mijesimo tijesto, koje svoju ljepljivu i elastičnu konzistenciju duguje upravo djelovanju glutena. Ponekad se gluten dodaje namirnicama koje ga prirodno ne sadrže, kako bi konačan proizvod bio ukusniji i prihvatljiviji za obradu tijekom procesa proizvodnje.

Kod zdravih ljudi gluten ne izaziva nikakve poteškoće, obzirom da je sastavni dio svakodnevne raznovrsne prehrane. Međutim, prema brojnim istraživanjima, kod sve većeg broja ljudi se javljaju određeni problemi prilikom konzumacije hrane koja sadrži gluten. Kod blažih oblika intolerancije, simptomi mogu i potpuno izostati, no kod težih, izraženijih oblika bolesti, a naročito u prehrani s vrlo visokim koncentracijama glutena (tzv. visokoglutenskoj prehrani), gdje je izloženost glutenu u prehrani izrazito dominantna, simptomi mogu biti veoma teški i ozbiljno narušiti zdravlje i kvalitetu života.

 

Celijakija ili glutenska enteropatija

Celijakiju ubrajamo u jednu od najčešćih bolesti probavnog sustava. Iako se donedavno smatralo da se bolest javlja rijetko, pretežno u dječjoj dobi, dokazano je sve raširenija među odraslom populacijom. Bolest je imunološki posredovana, a javlja se u genetski predisponiranih osoba. Uzrokovana je intolerancijom glutena, što rezultira upalnim promjenama sluznice i posljedično smanjenom apsorpcijom hranjivih sastojaka iz hrane. Prema nekim istraživanjima, bolest češće pogađa žene.

Gluten se sastoji od dvije frakcije-glutenina i glijadina, a kod ljudi koji su skloni nepodnošenju glutena, javlja se intolerancija na glijadin. U genetski osjetljivih pojedinaca T-limfociti, obrambene snage organizma, aktiviraju se pri osjetljivosti na gluten, javlja se upala, a pri opetovanom upalnom odgovoru posljedično dolazi do atrofije sluznice tankog crijeva. Dugotrajno oštećenje sluznice tankog crijeva može rezultirati razvojem vrlo teških, pa čak i životno ugrožavajućih bolesti, poput malignih bolesti probavnog sustava (karcinomi usne šupljine, ždrijela, jednjaka, želuca).

Kod celijakije dolazi do oštećenja resica u tankom crijevu.
Kod celijakije dolazi do oštećenja resica u tankom crijevu.

 

Bolest s mnogo lica

 Kaže se da ne postoje dvije osobe s istim simptomima ove bolesti. Oni uvelike ovise o dobi bolesnika, trajanju i stupnju manifestacije bolesti, kao i o oštećenju organa. Ipak, prema načinu ispoljavanja bolesti, celijakiju možemo podijeliti u tri kategorije:

  • Tipična-dugotrajan proljev, gubitak tjelesne težine, bol u trbuhu, nadutost, gubitak teka, umor, opća slabost, anoreksija, mišićna distrofija, itd.
  • Atipična-anemija, nizak rast, rahitis, osteopenija, osteoporoza, povraćanje, bolovi u trbuhu, „masna jetra“, dermatitis, neplodnost, impotencija, srčane bolesti, epilepsija, depresija, itd.
  • Tiha– nema simptoma i bolesnici su prividno zdravi, no prisutno je oštećenje sluznice crijeva

Kod oboljelih od celijakije češće se javljaju neke druge bolesti. Isto tako, kod prisustva nekih drugih bolesti i kroničnih stanja, povećane su šanse od obolijevanja od celijakije. Uzročno-posljedična veza najčešće je zamijećena kod pojave dijabetesa, zatim Hashimotovog tireoiditisa, autoimunog hepatitisa, Addisonove bolesti (poremećaj u radu kore nadbubrežne žlijezde), psorijaze, ciroze, itd.

 

Dijagnoza bolesti

Pravilna i točna dijagnoza celijakije započinje uzimanjem obiteljske anamneze, obzirom da genetski, nasljedni faktor igra važnu ulogu u pojavi bolesti. Kod nejasnih i prikrivenih simptoma, poput malapsorpcije, potrebno je učiniti laboratorijske pretrage, kojima se pacijentu iz krvi dokazuju protutijela na gluten. Vrlo čest slučaj celijakije prisutan je i kod ljudi s čestim nedostatkom željeza.

Ponekad test krvi može biti negativan, no to ne znači da celijakija nije prisutna. Stoga je najsigurniji način postavljanja dijagnoze biopsija sluznice tankog crijeva.

 

Prehrana bez glutena

Mnoge namirnice prirodno ne sadrže gluten i oboljeli od celijakije ih mogu konzumirati bez bojazni. Znatan izvor glutena su skriveni izvori glutena, koji se nalaze u aditivima, industrijski prerađenoj hrani, lijekovima, oralnim higijenskim proizvodima, stoga je od velike važnosti čitati deklaracije proizvoda.

Danas je na tržištu dostupno mnogo namirnica koje su prilagođene oboljelima od celijakije, kao što su kruh, tjestenina, brašno, keksi, tako što je industrijskim postupkom gluten iz njih odstranjen. Takve namirnice jednostavno je prepoznati po ambalaži na kojoj se nalazi karakterističan znak koji upućuje na odsustvo glutena. Takva oznaka znači da je gluten u toj namirnici unutar dopuštene razine (nikad nije u potpunosti odsutan!). Hrana s oznakom „bez glutena“ ne smije sadržavati količinu glutena veću od 20 mg/kg u gotovom proizvodu. To za bolesnika znači da je potreban određen oprez čak i kod konzumacije ove vrste hrane, jer unošenjem velikih količina bezglutenskih proizvoda može se dosegnuti ona kritična razina glutena koja izaziva smetnje. Pravilnom i dobro raspoređenom prehranom takvo što je ipak manje vjerojatno, što znači da je uravnotežena prehrana ipak ključ u borbi protiv svih tegoba ove bolesti.

Namirnice koje je potrebno izbjegavati su pšenica, raž, ječam, zob, pir, kus-kus, ječmeni slad, različite komercijalne žitarice, poput müsli. Heljda je odlična zamjena za pšenicu ili raž i mogu je konzumirati osobe oboljele od celijakije.

Bezglutenska dijeta nije štetna za organizam jer gluten nije esencijalan protein, što znači da organizam bez glutena može normalno i pravilno funkcionirati. S druge strane, ako se provodi neutemeljeno, može imati ozbiljne posljedice, zbog eliminacije čitavog niza namirnica koje ga sadrže.

 

Celijakija u sportaša

Celijakija je doživotna bolest. Iako se naglasak najčešće stavlja na genetsku predispoziciju, sve češće se navodi stres kao mogući okidač pojave bolesti. Neuredan način života, nepravilna i nekvalitetna prehrana također mogu biti okidači pojave bolesti. Stresu smo svakodnevno izloženi, kako u svakodnevnom životu, tako i u sportu. Svakodnevni naporni treninzi iscrpljuju organizam i takav stres može uzrokovati pad imuniteta, slabost, pretreniranost i učiniti naš organizam slabijim i podložnijim bolestima.

Kod osoba koje ne znaju da boluju od celijakije, s vremenom dolazi do vrlo teških promjena sluznice tankog crijeva, prvenstveno do smanjene apsorpcije i prolaska hranjivih tvari u krvotok. Tijekom treninga, propusnost crijeva se mijenja i ona je znatno veća. Namirnice koje sadrže gluten, kod intolerantnih osoba, brže i u većem broju ulaze u krvotok i tako stvaraju upalu. Simptomi poput umora, glavobolje, probavnih smetnji, sklonosti ozljedama, te nedovoljne razine energije tijekom čitavog dana i na treningu, ozbiljno narušavaju sportske rezultate.

Često su namirnice koje sadrže gluten upravo najdostupnije i najčešće konzumirane među sportašima, radi održavanja potrebne razine ugljikohidrata tijekom treninga. Namirnice poput pšenice, raži i ječma nerijetko su sastavni dio prehrane sportaša. Jedete li stalno istu hranu i sve češće primjećujete smetnje od strane probavnog sustava, ali i neke druge, neodređene simptome, koji se stalno ponavljaju,  vrijeme je da razmislite odgovara li vam zaista takav način prehrane. Ugljikohidrata ima mnogo vrsta i mnogo je različitih vrsta hrane koja sadrži kvalitetne ugljikohidrate, poput povrća, voća, mahunarki i nekih drugih, lakoprobavljivih žitarica, stoga je mogućnosti bezbroj.

Gotovo da nema bolesti crijeva koju ne prati gubitak proteina. Celijakija je, u odnosu na ostale bolesti crijeva iznimka, obzirom na to da je uzrok pogoršanja stanja dobro poznat. To joj daje određenu prednost nad ostalim bolestima probavnog sustava, no samo ako se pravodobno dijagnosticira i pravilno liječi. Prehrambeni status ovisi o trajanju bolesti, stupnju oštećenja probavnog sustava, te stupnju malapsorpcije.

U sportaša je bitno obratiti pozornost na gubitak proteina, ugljikohidrata, masti, različitih vitamina i minerala, kao i tekućine. Potrebno je, dakle, nadoknaditi gubitak hranjivih tvari, te obratiti pozornost na prevenciju bolesti i stanja koja se javljaju uz to (osteoporoza, anemija, grčevi mišića, itd.). U periodu malapsorpcije, energetski unos potrebno je povećati minimalno 20%, a to ovisi o stupnju opterećenja organizma i zahtjevnosti treninga. Manjak kalcija i vitamina D obavezno treba nadoknaditi suplementacijom. Vrlo česta pojava anemije može se liječiti dodacima željeza, folne kiseline, vitamina B₆ i B₁₂, a zanimljiv je podatak da se 78-94% odraslih oporavi od anemije provođenjem bezglutenske prehrane. Pri oslabljenom imunološkom sustavu, preporuka je dodati vitamine A, C i E, te neke aminokiseline u prehranu, a dodatkom vitamina K prevenira se mogućnost pojave krvarenja i osteoporoze.

Od velike koristi može biti suradnja sportaša i nutricionista, koji će u suradnji s liječnikom odrediti količinu vrlo korisnih prehrambenih vlakana, koja se nadomještaju cjelovitim bezglutenskim žitaricama (heljda, kukuruz, lan, proso, integralna riža), te voćem i povrćem.

Mnogi poznati i uspješni profesionalni sportaši imaju problema s celijakijom i dokaz su da ta bolest ne mora biti prepreka bavljenju sportom. Pravilnim odabirom namirnica i discipliniranim načinom prehrane naporni treninzi se odvijaju bez problema, zdravlje ne mora biti narušeno, a sportski rezultati su jednaki onima kojima je gluten samo još jedna riječ u nizu sastojaka na svakodnevnom meniju.

Autor: 3sporta / Dina Tuzlić

 

 

 

 

 

 

(1047)

Sve za trčanje

Vrijedi pročitati

DU Motion 2017 – back 1
DU Motion 2017 – back 1