Top 10 hrvatskih maratonki – desetljeće ženske maratonske renesanse

Nakon što smo pokrili listu top 10 hrvatskih maratonaca, na redu su maratonke. Između te dvije liste postoji jedna velika razlika, a to je generacijski jaz po uspješnosti. Dok su muški rezultati s vremenom u opadanju, među dugoprugašicama traje era procvata. Najstariji ženski rekord u hrvatskoj događa se tek 1989. godine, a onda dugih 16 godina ništa…

Do 2005. godine ne pojavljuje se žena koja bi se iole približila rekordu Tijane Stojčević, danas Pavičić. Tek tad, dvije godine zaredom to čine Jannette Vrga i Lidija Maras, tada još Rajčić.

Pionirka među najboljima

Tijanino zlatno vrijeme bilo je oko početka 90-ih te se s današnjim danom, svojim rezultatima smješta oko “zlatne sredine“ ljestvica deset najboljih atletskih trkačica. Svoj, a tada i općenito ženski hrvatski rekord u maratonu, postavlja 1989. godine u Rotterdamu s vremenom 2:39:25 sata. Vrijeme ove danas 56-godišnjakinje zauzima peto mjesto na tablici. Godinu kasnije smješta se u još dvije tablice top 10 – na 1500 (4:15,82) i na 10.000 metara (33:46,9). Također, 1992. zauzima još jednu sredinu među deset najboljih na 3000 metara s vremenom 9:19,73. Na nešto dužim stazama zabljesnula je 1996. godine istrčavši osobne rekorde na 5000 metara i na polumaratonu. Njeno vrijeme u Milanu bilo je 16:46,15, a u Palma de Mallorci 1;19:22 sat, čime je sedma od deset najboljih hrvatskih polumaratonki.

Nova imena tek početkom 2000-tih

Kako smo rekli, čak 16 godina otad nije bilo zapaženih rezultata u ženskoj konkurenciji. Jannette Vrga na atletskim se stazama ističe 2004. i 2005. godine. Tada se, sa svojih 26 godina natjecala na međunarodnoj razini u različitim disciplinama. Tako je nastupila i na Europskom prvenstvu u krosu, a u atletskim disciplinama na 5000 i 10.000 metara postiže svoje PB-ove. S vremenima 17:11,84 minuta u Saarbrückenu i 36:06,30 u Thunu, drži desetu poziciju na top 10 ljestvicama. Međutim, rezultat koji joj je vjerojatno najviše na ponos, onaj je iz 2005. godine u Hamburgu – maraton istrčan za 2:43:54 sata. Time se pozicionira na osmu poziciju najboljih deset maratonki. Također, visoko je na listi najboljih polumaratonki s vremenom 1:16:51.

Već godinu kasnije pojavljuje se još jedan zapaženi maratonski rezultat, ali gotovo dvije minute sporiji – Lidija Maras, rođena Rajčić iz Sinja trči maraton u Trevisu za 2:45:46. Između njih dvije, svojim se rezultatom našla današnja trkačica Nikolina Stepan tek 2017., te time potisnula Lidiju na dno ljestvice.

Lidija je bila istaknuta Hrvatska reprezentativka u maratonu i polumaratonu, te svojedobno prvakinja Hrvatske na pet i deset kilometara. Nastupila je 2003. na Svjetskom prvenstvu u polumaratonu u Portugalu s rezultatom 1:28:04. Međutim, posebno treba istaknuti rekord Hrvatske u polumaratonu koji je postavila 2005. godine u Varaždinu, s vremenom 1:17:45  (danas peta na top 10 ljestvici). Svojim rezultatima Lidija je bila nadomak olimpijskih igara 2008. godine, međutim život je krenuo u drugom pravcu. Nije savladala olimpijsku normu, ali je danas sretna majka troje djece.

Apsolutna prvakinja

Nakon toga, ponovno se sedam godina ne događaju istaknutiji rezultati kad na scenu stupa Lisa Christina Nemec, rođena Stublić. Radi se o Amerikanki hrvatskih korijena koja je u Hrvatskoj istrčala svoje prve polumaratone i maratone. Njen rekord u maratonu ruši dotadašnje, ali i ostaje na prvom mjestu do danas – 2:25:44 u Zürichu 2013. Izuzev toga, prva je skinula rekord star 24 godine, dotadašnje nositeljice na 10.000 metara, Tijane Pavičić. Te 2014. godine u Sinju postavlja rekord na 33:17,91, 29 sekundi brži od Tijaninog. On stoji do 2019. i devet sekundi brže Bojane Bjeljac.

Također, postiže rekord na deset kilometara u Pragu 2015. godine – 32:45 minute. Nositeljica je i najboljeg ženskog hrvatskog vremena u polumaratonu, na jarunskom Stareku 2014. Tad postiže vrijeme od 1:09:16 sat, gdje je bila i apsolutna pobjednica odnosno gdje je bila brža i od svih muškaraca. Sa svojih 9:12,10 na 3000 metara, u Puli 2015. zauzima drugo mjesto na listi top 10, kao i s 15:59,48 na 5000 metara 2013.

Današnjica kao rasadnik maratonki

Najboljem hrvatskom rezultatu u maratonu najbliže su došle – i to čak tri trkačice – prošle 2019. godine: Bojana Bjeljac, Matea Parlov Koštro i Nikolina Šustić Stanković. Štoviše, posljednje se četiri godine događa pravi boom na ženskoj dugoprugaškoj sceni.

S nepune dvije minute razlike na 42,195 kilometara, Lisu slijedi Bojana Bjeljac s rezultatom u Valenciji – 2:27:42 sata. Lani se na Zagrebačkom proljetnom polumaratonu, istrčavši ga za 1:14:03 sat, smješta pri vrhu liste deset najboljih polumaratonki. Izuzev toga, vlasnica je dvaju apsolutnih hrvatskih rekorda – na 5000 i na 10.000 metara. Protekla godina, zasigurno je bila godina Bojaninog procvata te svojim rezultatima od 15:43,73 minuta na kraćoj stazi, i 33:08,1 na duljoj, skida Lisu Nemec s trona obiju lista. Ova 31-godišnjakinja lani se pozicionirala i u najboljih deset na 3000 metara, s osmim vremenom od 9:25,14 minuta.

Odmah iza Bojane, na listi se smjestila Matea Parlov Koštro sa sedam minuta sporijim vremenom. Već je svojim prvim maratonom u Berlinu u siječnju prošle godine postigla treći ženski maratonski rezultat Hrvatske ikad (2:38). Ipak, već idući mjesec Matea odrađuje još bolje vrijeme nastupom u Sevilli s vremenom 2:32:43 sata. Najpoznatiji rekord joj je državni, na Hanžekovićevom memorijalu 2015. godine, na 3000 metara (9:08,49). Nositeljica je drugog vremena u polumaratonu (1:11:54), trećeg na 5000 metara (16:03,71), šestog na 10.000 metara (34:49,59), te osmog na 1500 metara (4:19,07).

Dvije rekorderke i u 2017-oj

U drugom dijelu liste top 10 maratonki, nalaze se i rezultati Matee Matošević Hačić i Nikoline Stepan iz 2017. Matea Matošević Hačić našla se rame uz rame s Marijom Vrajić-Trošić na Olimpijskim igrama u Rio de Janeiru 2016. godine. Objema je to bio prvi nastup na OI, a Matea ga je završila na 104. mjestu u vremenu 2:50:00 sata. Ipak, Matea svoj rekord na 42 kilometra postiže godinu dana kasnije u Zagrebu, s vremenom 2:41:42. Također, u polumaratonu ima vrijeme odmah iza Bojane Bjeljac – 1:15:40.

Vlasnica je i četvrtog po redu rezultata na 5000 metara (16:19,80) te petog na 10.000 metara (34:28,94). Bila je i dvoranska prvakinja na 3000 metara (9:24,83) za 2017. godinu te prvakinja u planinskom trčanju.

Nikolina Stepan smjestila se na deveto mjesto ženskih maratonskih rekorda, s rezultatom 2:43:58 sata u Linzu. Time se plasirala na Svjetsko atletsko prvenstvo u Londonu, kamo je išla s Bojanom Bjeljac i Mateom Matošević. Isto, deveto mjesto zapalo ju je i na listi na 10.000 metara, s vremenom iz 2016. – 36:01,2 minuta. Ipak, sa svoje 32 godine još je uvijek vrlo aktivna pa njeno vrijeme tek dolazi.

Era ultramaratonki

Iduća dva imena nećete naći ni u jednoj od priznatih olimpijskih disciplina osim maratona, te ni na jednoj listi najbržih, kraćoj od polumaratona. Zato ćete ih naći među najuspješnijim imenima hrvatske trkačke scene na vrtoglavim dužinama mjerenima u kilometrima (stotinama njih) i vremenu. To su jedne od najuspješnijih maratonki, ali i ultramaratonki – Nikolina Šustić Stanković i Marija Vrajić-Trošić.

Nikolinino lanjsko vrijeme na maratonu u Padovi, četvrto je na listi i čak 12 minuta iza Lisinog – 2:37:55. Marijino vrijeme iz Trevisa 2016. je šesto – 2:40:41. Međutim, kad treba zauzimati postolje na utrkama poput 100 km del Passatore, i to godinu za godinom, njima dvjema nema premca. Tako 2013. i 2014. pobjeđuje Marija, pa idućih pet godina pobjedu odnosi Nikolina, s tim da 2019. postiže svoj drugi rekord staze od 7:31:04.

Ipak, Nikolinin najbolji rezultat na 100 kilometara je 7:20:34 na svjetskom, ali i prvenstvu Hrvatske u Sv. Martinu na Muri, gdje je tim rezultatom ponijela naslov svjetske prvakinje 2018. godine. Valja spomenuti njenih pet uzastopnih pobjeda na utrci Wings for Life, u gradovima različitih zemalja – Zadru, Stavangeru, Cambridgeu i Zugu te lani u Münchenu, gdje je istrčala 52,97 kilometara. Time je završila kao treća u globalnom poretku.

Marija Vrajić-Trošić proteklog je listopada bila dio šesteročlane ekipe na Svjetskom prvenstvu u ultramaratonu od 24 sata. Zanimljivo je da je njoj to bio debitantski nastup u ovoj disciplini, a među hrvatskim je reprezentativkama, apsolutno zavladala stazom u 24 sata istrčavši 233,460 kilometra. Osim što je pojedinačno osvojila 11. mjesto i pridonijela ekipnom osmom, postala je i nositeljica hrvatskog rekorda u ovoj disciplini. Pod najveće uspjehe ubraja i Winschoten 2015 u vremenu 7:27:11 sati, koji je ujedno bio i europsko i svjetsko prvenstvo na 100 kilometara. Ondje osvaja srebro na europskoj, a broncu na svjetskoj razini pojedinačno, te broncu ekipno u europskoj konkurenciji. Još jedno od najvećih postignuća svakako je SP u Dohi 2015., gdje osvaja srebro pojedinačno na 50 kilometara te svojim rezultatom doprinosi ekipnom zlatu na istom ultramaratonu. Pokraj svega toga, osma pozicija na listi top 10 polumaratonki, s vremenom 1:19:22 sat iz 2012., gotovo da je zanemariva.

Tablica preuzeta sa stranica HAS-a

Piše: Martina Maloča
Foto: arhiva