fbpx
Naslovnica Blog Stranica 19

Hrvatska trči – Dajmo šansu trčanju, dajmo šansu sebi!

Dragi moji PLAVI, dragi moji ZELENI, dragi organizatori, hvala vam! A na čemu? PET, PET, JEDANAEST, PETNAEST – moji su prijavljeni rezultati u prva četiri kola. Ni u snu nisam mislila da ću ustrajati i uspjeti.

 

Niski krvni tlak, vrtoglavica, umor i pospanost, pokočenost i bolovi u kralježnici, i tako – godinama. A onda sam ovoga ljeta, nakon dugog niza godina, odlučila učiniti nešto za sebe. I pojavili ste se Vi. Ljetna liga Hrvatska trči. „Savršeno.“, pomislila sam. „Upravo mi je to potrebno.“ Grupa ljudi kojima je trčanje stil života i grupa ljudi koji su se, poput mene, iz raznih razloga odlučili pokrenuti i kojima su potrebni pomoć i podrška.

Iako živim pokraj rijeke, odlučila sam biti dio plavog tima jer obožavam more, a i svaka rijeka, kako pjeva Meri Cetinić, ide moru svom i nema ljepših pjesama od onih ispjevanih o moru. Bila sam presretna kada su stigli majica i startni broj i nekako sam, osim želje, volje i čvrste odluke u srcu, u cijeloj ovoj inicijativi osjećala i onu zadaću da ne iznevjerim tim.

Svoju misiju: TRČIM KOLOVOZ, kako sam je nazvala, podijelila sam u tri tematske etape.

1. do 10. kolovoza: MOJIM GRADOM I RODNIM KRAJEM

12. do 19. kolovoza: MORE, MORE MOJE!

20. do 31. kolovoza: POSTAJEM LI „TRČOOVISNIK“?

 

MOJIM GRADOM I RODNIM KRAJEM

U ovoj sam fazi trčala dionice po pet kilometara: 9 dana i ukupno 45,20 kilometara.

Živim u Glini, gradu u kojem je 26. lipnja 1991. napadom na policijsku postaju počeo, a 7. kolovoza 1995. predajom 20. Kordunskog korpusa generalu Petru Stipetiću i završio Domovinski rat. Kako se ove godine obilježava velikih 25 godina od završetka rata i kako je Glina, nakon Vukovara, najviše stradala po pitanju ubijenih i nestalih, svoje sam trčanje posvetila upravo njima: hrvatskim braniteljima, policajcima, civilima… Trčala sam svojim gradom bana Josipa Jelačića i gradom u kojem je skladana hrvatska himna, okolnim selima u kojima su srušene crkve i kapele i u kojima se nalaze masovne grobnice i još uvijek prisutni tragovi i rane rata. Jeste li znali da je upravo u Glini stradao i prvi novinar u Domovinskom ratu? Bio je to stranac, Nijemac Egon Scotland. A onda sam na blagdan svetoga Lovre otišla u svoju Posavinu i svoje rodno selo Mahovo i trčala za njega: svojeg prijatelja kojeg više nema i koji je u 23 godini, kao hrvatski branitelj, bio jedna od prvih žrtava „Oluje“. Hvala im!

 

MORE, MORE MOJE!

I konačno! Nakon završenih upisa u srednju školu i kasnog odlaska na godišnji odmor, obitelj se našla na moru. Najljepšem i najdražem na svijetu. Dugoočekivano beskonačno plavetnilo našlo se pred nama. I mislim da je već ova faza lagano počela davati odgovor na ovo pitanje iz treće etape jer, osim konačnog vremena s obitelji, intenzivno sam svaki dan razmišljala kada ću i gdje trčati. U ovoj fazi velika mi je podrška bio moj budući maturant Ivan i zajedno smo istrčali 27,36 kilometara.

Na blagdan Velike Gospe nismo trčali, a onda sam poslijepodne rekla kako bih ujutro pokušala istrčati svoj prvi CENER. Nasmijao se i rekao: „U redu. I…definitivno idem s tobom, čisto da ima netko, ako bude potrebno, tko će pozvati hitnu pomoć.“ Bio mi je izrazito velika podrška. Usmjeravao me i poticao, puštao glazbu i dozirao vodu, određivao dionice vrlo zahtjevnog puta uzbrdo/nizbrdo i uz njegovu sam pomoć uspjela istrčati 11,270 metara. Fantastičan završetak vrlo kratkog ljetovanja jer su obveze u školi zahtijevale povratak.

 

POSTAJEM LI „TRČOOVISNIK“?

U našoj grupi vidjela sam da su neki od vas dobili famozne: ne otvaraj prije 29.08.2020. kuverte. Eeeee… koje li sreće kada me ista dočekala na kućnoj adresi!

Po povratku u Glinu, nastavila sam trčati našim selima, a svoj drugi cener, točnije 11,1 kilometar, istrčala sam posljednjega dana godišnjega odmora. U petak i u subotu išla sam lagano sa peticama: prvo ujutro 5,70, a onda navečer sa 5,09 i ta subota 22. kolovoza bio mi je najteži dan kolovoza. Izrazito sparno, naporno i teško. Već na pola puta zažalila sam što nisam toga dana uzela odmor jer… u nedjelju ujutro odlučila sam postaviti ljestvicu više. Odlučila sam prohodati/istrčati 15 kilometara. Nakon razgibavanja petnaestak minuta u dvorištu i pogleda prema oblačnom nebu, pomislila sam kako bih možda mogla uspjeti. Bilo je svježe i lako se disalo. No, teren je bio poprilično zahtjevan; ravnica, brežuljci, šuma, asfalt, makadam… Kako mi je cilj bio „natući“ kilometre za plavi tim, te činjenica kako sam ipak početnik, dionicu sam ostvarila kombiniranjem: 1 kilometar trčim, 200 metara brzo hodam te hodam na svakom većem usponu. Negdje na 11 kilometru uslijedila je nizina prema Glini i onaj osjećaj da bih mogla uspjeti (familly je doma bila u pripravnosti da uskoči ukoliko bude potreban prijevoz 🙂 )

 No, uspjela sam!!! Zapravo, kad sam ušla u svoje dvorište, imala sam osjećaj da bih mogla još više, no onda je, ipak, prevladao razum. Za sada ti je dovoljno!!!

A što ovoga tjedna? Što uoči 5. i posljednjeg kola?

Iako sam, prema dosadašnjim dionicama zaključila kako sam definitivno jutarnji tip, povratak na posao otežava mi trčanje ranom zorom pa ću ovoga tjedna hodati/trčati večernje petice. Za vikend planiram dati sve od sebe za svoje „plavce“… i uf, misli mi okupira pojam… HALF!!! Zanimljivo, no donedavno nisam ni znala što to znači. Bilo bi lijepo otvoriti „Štrumpfeta kovertu“ i s tim ostvarenim ciljem staviti 29. kolovoza 2020. oko vrata svoju beskonačno plavu medalju, no, na tom putu, trudit ću se prvenstveno slušati svoje tijelo, a tek onda srce jer, poznavajući sebe, srce bi moglo željeti puno više, a za to nisam spremna.

I na koncu…

U životu i ljudima, i trenutcima, i prilikama često dajemo šansu. Ponekad, unaprijed svjesni promašenosti pa čak i pogubnosti po nas same, dajemo je ponovno i ponovno i ponovno. Ono za čime žalim jest, to što svojim koracima iznad tla, koji se tako malo, a opet tako mnogo razlikuju od običnoga hoda, odavno prije nisam dala šansu. A trebala sam. Davno, davno prije sam trebala.

I, iako je užasno teško bilo krenuti i pokrenuti se, biti redovit i ustrajan, ona dvojba: prekinuti ili nastaviti, nestala je jednoga jutra u kojem shvatiš kako više ne ponavljaš onaj poznati manevar: spusti desnu – priključi lijevu i tako niz dvadeset stepenica.

I postaviš si pitanje: Kako prestati? Kako prekinuti nešto što ti donosi zadovoljstvo samom sobom i dobro tvome tijelu?

U 44. godini cilj mi nisu vrhunski rezultati i spektakli. Cilj mi je ne padati u nesvijest i ne završiti nekoliko puta godišnje na fizikalnim terapijama, a bila sam na tom putu.

Počela sam iščitavati literaturu o trčanju, o prehrani i onako se našla pred pitanjem: Pretvaram li se u TRČOOVISNIKA? Ako je to tako, drago mi je.

Dragi moji PLAVI i dragi moji ZELENI, hvala vam!

Hvala Vam na svakoj vašoj fotografiji i na svakom Vašem rezultatu koji je bio izrazito motivirajuć i poticajan. I molim organizatore ove prekrasne inicijative da nas ni u jednom godišnjem dobu ne ostave samima. Maštoviti su i kreativni oni. Vjerujem da i neće. 🙂

A… „ne otvaraj kuvertu“? Strpljenje je također jedna od bitnih odlika trkača, nije li?

U mojim je nogama… trenutno… 110,76 istrčanih kilometara.

Danas. Već sutra će ih biti više. 🙂

Dajmo šansu trčanju! Dajmo šansu sebi!

Piše: Marija Margušić-Novosel, prof.

Hrvatska trči – Intersport nagrađuje najbrže trkačice i trkače natjecateljske kategorije

Intersport, naš najveći lanac multibrand sportskih trgovina, bio je glavni sponzor ljetne lige Hrvatska trči. Osim rekreativne kategorije, svoj rezultat na četiri dionice sudionici su mogli prijaviti i u natjecateljsku kategoriju. Najbrži su svojim trčanjem zaslužili vrijedne nagrade Intersporta.

 

Najbrži u natjecateljskim kategorijama svake distance i oba spola dobivaju poklon bonove Intersporta u vrijednosti 400 kn, za drugo mjesto dobivaju bon od 250, a treće bon u vrijednosti 150 kuna.

 

Kako smo odredili najbolje

Poslije svakog kola lige za natjecateljsku je kategoriju uz prijavu rezultata trebalo priložiti i link na GPS zapis trčanja. To je bio preduvjet za ulazak u natjecateljsku kategoriju.

Trkačice i trkači mogli su na svakom kolu trčati drugu distancu, a mnogi su to iskoristili da istrče svoje najbolje rezultate na više distanci. Tako je bilo i u natjecateljskoj kategoriji.

Najboljih tri/troje dobili smo tako, da smo za svaku distancu pronašli tri najbrža trkača/trkačice kroz svih pet kola. Ukoliko je trkač ili trkačica više puta trčao/trčala istu distancu, u obzir se uzima najbolji istrčani rezultat.

Dodatno smo provjerili svaki pojedini GPS zapis i dobili sljedeće rezultate:

5 km

muškarci
1. Josip Oulovsky
2. Neven Jurković
3. Filip Grgurić

žene
1. Jozefina Bulić
2. Emma Turk
3. Ivana Zeljko

10 km

muškarci
1. Neven Jurković
2. Kristijan Anđelić
3. Josip Oulovsky

žene
1. Nikolina Dragutinović
2. Inga Juric
3. Josipa Smolčić

polumaraton

muškarci
1. Matija Crnković
2. Neven Jurković
3. Alen Imširović

žene
1. Inga Juric
2. Andrea Tuđa
3. Dora Mlinarić

maraton

muškarci
1. Alen Imširović
2. Mario Čeliković
3. Darko Hartl

žene
1. Andrea Tuđa
2. Tatjana Škrlec

Trkačice i trkači koji su ostvarili jedno od prva tri mjesta na različitim distancama dobivaju nagrade po svim distancama, a prema zauzetom mjestu.

Čestitamo našim najbržim trkačicama i trkačima i molim ih da nam pošalju svoje podatke (kućnu adresu) na mail srksparta@gmail.com

 

Još jedno zagrebačko ljeto zaključeno GRAWE Noćnim maratonom

Iako su se ovogodišnje okolnosti ponešto promijenile, “najluđi noćno-trkački tulum u poznatom svemiru i šire“ u jednoj je stvari ostao dosljedan – GRAWE Noćni maraton još je jednom održan s krajem kolovoza na najvruću, najsparniju i najprašnjaviju večer u godini.

 

I sudionici su uživali u svakoj sekundi te slatke patnje! Iako uz određene sigurnosne mjere te smanjene kvote prijava, Noćni maraton na zagrebačkom Bundeku i savskim nasipom nije izgubio svoju draž. Nešto manje od 750 entuzijastičnih trkačica i trkača posljednje subote u kolovozu “svetkovalo“ je omiljenu romantičnu utrku pod zvijezdama.

Kao i obično, ljubitelji trčanja birali su između maratona, tri četvrtine, polovine i četvrtine te dužine ili pak desetinke koja iznosi četiri kilometra.

Premda je Luna ove godine zbog izvanrednih okolnosti odlučila još malo krstariti svemirskim prostranstvima i pričekati neka bolja vremena, organizator nije zakazao u originalnoj priči. Zvjezdarnica, trkači, noć, zvijezde bili su motivi koji su krasili ovogodišnje medalje i majice, a sve pod geslom Zapisano u zvijezdama.

A lovorike su u zvijezdama zapisane bile – u maratonu Goranu Markoviću i Veroniki Jurišić, na ¾ maratona Miranu Crnošiji i Nataši Mihoci, u polumaratonu Ivanu Maletiću i Ines Mahovlić, na 10 kilometara Nikoli Špoljaru i Tei Faber, a na “desetinki“ Domagoju Buzjaku i Petri Katanec.

Ostali osvajači i osvajačice postolja slijede u nastavku.

REZULTATI

maraton

31 muškarac

  1. Goran Markovic (Ak Varaždin) 03:03:28
  2. Juro Buljan (AK Maksimir) 03:11:01
  3. Matija Zadravec (AK VARAŽDIN) 03:12:06

11 žena

  1. Veronika Jurišić (AK Sljeme) 03:22:57
  2. Katica Rumbočić (Ak Sljeme) 03:29:04
  3. Ines Bašić (Ak Fit) 03:42:42

 

¾ maraton

23 muškaraca

  1. Miran Crnošija (Zagreb Runners/AK Fit) 02:13:55
  2. Ivica Mucak 02:27:24
  3. Saša Horvat (Ak Međimurje Čakovec) 02:28:45

16 žena

  1. Nataša Mihoci 02:30:57
  2. Kristina Marjanović (Ak Sljeme) 02:32:40
  3. Lidija Škec (AK Sljeme) 02:52:58

 

½ maraton

68 muškaraca

  1. Ivan Maletić 01:24:44
  2. Darko Maras 01:25:45
  3. Milenko Milinković (AK Doboj Istok) 01:26:01

40 žena

  1. Ines Mahovlić (AK Žumberak) 01:39:51
  2. Bernarda Vrtarić 01:48:54
  3. Mirta Pehnec 01:51:05

 

¼ maraton

119 muškaraca

  1. Nikola Špoljar (Ak Zabok) 00:36:40
  2. Matija Razum (KCIPT Samobor) 00:37:58
  3. Dinko Solić (AK Varaždin) 00:39:02

 

203 žene

  1. Tea Faber AK Dubrovnik 00:41:58
  2. Anđelka Kasum Zagreb Runners 00:50:06
  3. Valentina Vadlja USR MALA SUBOTICA 00:50:36

 

desetinka

73 muškarca

  1. Domagoj Buzjak (AK Zabok) 00:14:54
  2. Igor Visinski (AK Zabok) 00:15:33
  3. Županić Zrinko (GRAWE) 00:17:00

 

158 žena

  1. Petra Katanec (AK Sveti Vid Vrbovec) 00:17:03
  2. Andreja Vlahović (AK fit Zaprešić) 00:17:42
  3. Ivana Zeljko (AK Međimurje Čakovec) 00:17:52

Piše: Martina Maloča
Foto: Dinko Bažulić

Trčanje – jedna sasvim obična čarolija

Clarku Kentu dovoljno je pet sekundi u telefonskoj govornici da bi postao Superman. Običnim ljudima za transformaciju je potrebno puno više vremena i truda. Premda vjerojatno nikad neće jednom rukom podići kamion ili letjeti oko Zemlje u pripijenom odijelcu i zaogrnuti plaštem, i obični ljudi mogu postići ono što su smatrali nemogućim. Čak i puno više.

 

Donosimo vam priče nekoliko ljudi koji su svoje novo ja pronašli kroz trčanje.

Ljudi su to čija imena ćete ponekad naći na startnim listama odmah uza svoje, jer su dio trkačke zajednice koja, uz zdrav natjecateljski duh, pokazuje svoju snagu upravo u pružanju podrške u onim #nedamise trenutcima koji se svakome dogode.

 

Goran

Oduvijek sam se bavio raznim sportovima, a ponajviše nogometom.

2015. godine sve je to stalo zbog bolesti djeteta – svega sam se odrekao i posvetio se liječenju sina. 3 godine kasnije i 20 kg teži, potpuno zakržljao, napokon sam dočekao lijepe vijesti i povratak u normalan život.

Tu počinje put moje transformacije: narednih par mjeseci borio sam se sam sa sobom, ne znajući što i kako dalje (jer sam uvijek bio timski igrač) odlučio sam uzeti vrijeme za sebe i počeo trčati potpuno sam.

Lavina treninga i psihičkog i fizičkog razbistravanja krenula je 01.07.2018. Već u 9. mjesecu istrčao sam prvu utrku na 10 km i to par dana prije 33. rođendana. Kakav poklon sam dao sam sebi: ništa ljepše nego kad vidiš obitelj kako te bodri sa strane … Otad mi je to postala dnevna rutina i vrijeme za upoznavanje samoga sebe.

U međuvremenu su se i kile počele topiti, utrke sve više redati, upoznao sam toliko divnih ljudi i zadovoljstvo je raslo.

…i onda ta famozna korona! Odlučio sam – ne predajem se!

Ja sam si postavio cilj da ne odustanem. Ubacio sam treninge snage, a i za trčanje sam nalazio punktove gdje god sam mogao samo da zaobiđem policiju i što više boravim u prirodi. Kao i svaki trkač i ja sam se učlanio u grupu TRČIMO! 3sporta.com i s oduševljenjem dočekao prvu virtualnu utrku JAČI OD KORONE koja mi je došla kao šlag na tortu.

Tu je počelo virtualno putovanje i upoznavanje divnih krajeva lijepe naše i dobrih ljudi koji jedni drugima daju snage i podršku da se kreću i rade na sebi i ne predaju se u teškim vremenima.

Ponosan sam što sam jedan od onih koji daju potporu svima trkačima i trkačicama u ovim virtualnim ligama i svojim primjerom pokazujem da stvarno čovjek može i trčanjem doći do zadovoljstva i, naravno, rezultata.

Jednom me prilikom upitao sin: „Tata zašto ti tako puno trčiš?“

Odgovorih mu: „Sine dragi ti si se izborio za svoj život i ja ti trčanjem stavljam pred sebe izazove kao što si ih i ti imao i dokazat ću ti da nikad u životu nema prepreka koje te mogu zaustaviti, nego ih se može uvijek savladati. Za tebe ću i cijeli svijet pretrčati.“

Trčanje je postalo moja strast.

 

Katarina

Kako krenuti i opisati sreću koju trenutno živim otkrivši svoju veliku ljubav i strast prema trčanju. Moje ime je Katarina diplomirana sam ekonomistica i zaposlena sam na Agronomskom fakultetu. Dakle radim uredski posao i sjedim 8 h, a svi znamo koliko to utječe na zdravlje.

Sjedilački način života i fizička neaktivnost su me doveli do tog da sam postala nezadovoljna, troma i svako malo neugodno iznenađena promjenom konfekcijskog broja, ali prema gore. Znala sam da moram nešto promijeniti, bilo je raznih pokušaja od grupnih aerobika, plesa, neuspjelih dijeta i sličnih aktivnosti.

Nažalost, od svega bih odustala vrlo brzo. I tako je došao red na trčanje, krenula sam u Školu trčanja Trčaonu i s grupom lagano krenula. Kad se sjetim da sam bila najlošija i najsporija u grupi, zapravo većinu treninga bih prehodala. Odustajanje nije bilo opcija, iako je tako jako odzvanjala u mojim mislima. Zapravo, kad pomislite ja ne mogu više, e tek tad možete i morate. Mjeseci su prolazili, a ja sam bila sve brža i brža, prvi cilj je bio istrčati utrku od 2 km. Uspjeh!

S vremenom je bio cilj 5 km, pa 10, pa u konačnici priprema za polumaraton.

Zašto trčati, zapravo trčanje je poprilično jeftin trening, potrebne su samo dobre trkaće pedale ili ti tene pa raspali, na svježem zraku sa svojim mislima terapija samo takva za psihu, duh i tijelo.

A da ne govorim o samopouzdanju i onoj slici kad se pogledaš u ogledalo a „špekić“ na početku jako, jako sporo pa onda sve brže nestaje. Dakle, moja preobrazba je trajala godinu dana da bih izgubila 26 kg, još malo pa ću imati svoju srednjoškolsku kilažu što mi je i bio cilj, a o energiji i zadovoljstvu koji iskre iz mene ne trebam ni govoriti.

Moram reći da nije uvijek bilo lako odbaciti stare i loše navike (čokoladu, čokoladu pa opet čokoladu), ali uvijek me je vodio cilj kao i veliku većinu ženske populacije – gdje želim biti i kako želim izgledati i naravno ono najbitnije da budem zdrava. Stoga si uvijek postavite cilj, ja bih rekla „ciljiće“ pa kad njih dostignete tada dolaze sve veći i veći….. i to toliko motivira …

Svi znamo kako nas je korona zadesila da su grupni treninzi bili otkazani, ali ljubav i ovisnost o trčanju je bila jaka i tako sam krenula trčati sama i shvatila da mi zapravo to najviše odgovara, pa su krenule virtualne utrke koje su također u ova vremena unijela dodatnu motivaciju, a kad istrčiš stigne oduševljenje u obliku medalje.

Tako sam se prijavila i na divnu Ljetnu ligu Hrvatska trči, koja je stigla u pravo vrijeme s prvim vikendom u kolovozu kada sam krenula i na godišnji odmor što mi je bio dodatni motiv da godišnji također provedem aktivno. Poštom mi je stigla i medalja koja mi je ujedno, moram priznati, najljepša od svih koje imam u svojoj skromnoj kolekciji. Trčala sam za Zeleni tim na plavom Jadranu  i ovom prilikom čestitam svim trkačima, a posebno Zelenom timu, koji je morate priznati, bolji. Nadam se organizaciji još ovakvih i sličnih utrka.

I za kraj, ljudi pokrenite se, sve je u glavi, vjerujte u sebe, jer ako ja mogu, možeš i ti …. umjesto što sad sjediš zavaljen/a na kauču i surfaš, pokreni se i sve će biti puno lakše.

I da, ne izbacujte do kraja čokoladu.

 

Melisa

Ovo nije još jedna priča o gubljenju prekomjernih kila, već o transformaciji tijela i duše. U travnju prošle godine napokon se pružila prilika da napravimo fotku cijele obitelji. Bila sam presretna i radovala se lijepoj fotografiji, kad je uslijedio šok: ja u XXL izdanju. Fotografija koja bi mi trebala biti prekrasna uspomena meni je poslužila kao alarm da se stvari moraju promijeniti.

Prvo sam krenula sa prehranom i reduciranjem unosa ugljikohidrata. Kile su išle puževim korakom. Uvela sam brži hod i na poticaj muža krenula sam trčati. Nažalost, on se razbolio i u tim mojim prvim trkačkim danima borio za život u bolnici. U trenutcima tuge i izgubljenosti jednostavno sam obukla patike i krenula trčati. To me resetiralo, očistilo misli, opuštalo. Kile su krenule dolje, a ja sam se psihički sve bolje osjećala.

Tu ulaze u moj život Marija i Katarina i uvode me u svijet utrka. U jednu drugu dimenziju ljudi, ljude koji te prvi puta vide, ali trče pored tebe i viču: „Možeš ti to!“ Kad uđeš u cilj, pruže ti ruku i čestitaju na uspjehu, iako te nikad prije nisu vidjeli. Nakon godinu dana mog trkačkog života, svaki put sam i dalje sretna i ispunjena kad odradim svoj trk. A moja savršena kilaža i dalje stoji.

 

Maja

Živim u Karlovcu i svake godine gledala sam ljude kako trče „Karlovački cener“ i maštala kako bi bilo fora kada bih i sama to mogla. Naravno, uvijek sam imala razlog zašto ne, a i mislila sam da kao okorjeli „mrzitelj” trčanja za to nema šanse. Današnji užurbani način života, malo kretanja, nezadovoljstvo u različitim područjima života dovele su do stalnog nakupljanja kila i gubitka motivacije. Dovela sam se u situaciju da sebi postajem neprepoznatljiva (ne samo fizički nego i psihološki).

Tako je došla ta 2019. godina i DM ženska utrka na koju sam se prijavila drugu godinu zaredom. Tada sam razmišljala na način da možda nikada neću uspjeti otrčati neku pravu utrku pa barem mogu ovu humanitarnu (rekreativnu), koja se više hoda nego trči. Nakon utrke koju sam prehodala, kod kuće sam gledala slike i ostala zgrožena svojim izgledom i time do kuda sam se dovela. Vaga je pokazivala alarmantnu brojku od 88 kg.

To je bio onaj trenutak kada sam odlučila nešto promijeniti. Već drugi dan prijavila sam UNICEF-ovu utrku „Mliječna staza” i postavila je kao neki svoj cilj. Moram priznati da mi u početku nije bilo lagano. Kao što sam već navela, bila sam osoba koja nikako ne voli trčanje. Na tjelesnom mi je to bila najgora noćna mora. Svejedno, odlučila sam probati. Na mobitelu sam instalirala aplikaciju za početnike i krenula, minuta hodanja/minuta trčanja. Ipak, sada sam imala cilj i nisam htjela iznevjeriti samu sebe.

Trčala sam 3 puta tjedno, isto toliko puta tjedno vježbala u fitness centru u koji sam i inače išla, dala izraditi plan prehrane i dodatnih vježbi za po doma. Bila sam potpuno spremna i motivirana za životnu promjenu, tj. glava je davala signale da je spremna na to. Na dan utrke, bila sam oduševljena atmosferom (i shvatila zašto ljudi vole ovakve događaje), a prolaskom kroz cilj osjećala sam se kao da sam osvojila olimpijsko zlato. U svojoj glavi pobijedila sam samu sebe i dokazala si da mogu uspjeti ako se dovoljno potrudim i ustrajem.

Uz trčanje i malo hodanja prešla sam 5km (prvi puta u životu), a o tome sam mogla samo sanjati godinu ranije. Nije bilo lako, ali ostvareni prvi cilj samo je potaknuo mnoge druge. Nastavila sam trčati, vježbati, uključila se u Facebook grupu TRČIMO!3sporta.com.

Za ovu 2020. godinu imala sam velike trkačke planove koji su se poremetili zbog pandemije. Utrke su otkazane, a meni je trebao poticaj jer ipak još uvijek nemam dovoljno unutarnje motivacije, nego trebam i nešto što će me pogurati (kao npr. finišerska medalja). Motiv je i došao kroz dvije virtualne trkačke lige, „Jači od korone” i „Hrvatska trči”. Ova zadnja liga, „Hrvatska trči” dogodila se stvarno u pravo vrijeme. Počele su vrućine i „ona stara ja” bi sigurno odustala od trčanja jer je eto, vruće…

Međutim „nova ja” odlučila je sudjelovati. Izabrala sam zeleni tim jer obožavam zelenu boju, a i živim u kontinentalnoj Hrvatskoj. Kroz ovu ligu pomicala sam granice. Tako sam svaki tjedan ili trčala duže ili poboljšavala svoje vrijeme. Otrčala sam svih 5 kola s ponosom i velikim osjećajem sreće. Trčalo se i između kola jer trebalo je održavati kondiciju. Čak sam se pokrenula i na ljetovanju, iako sam uvijek prekidala hobije jer ljetovanje je bilo rezervirano za odmor.

Danas mi je i trčanje jedna vrsta odmora. Nakon trčanja podijelila bih svoj rezultat, kao i mnogi drugi. Tek sada sam postala svjesna koliko sam dobila od trčanja. Ne samo fizičku promjenu i bolje zdravlje, već sam postala okružena pozitivnim ljudima, punima motivacije, potpore i spremnih pomoći, dati savjet. Budimo realni, još uvijek mi se dogodi da dok trčim po svom rodnom gradu načujem svakakve komentare. Međutim, danas mi oni nisu bitni. Kroz svoju promjenu promijenila sam i neka svoja razmišljanja. Mentalno sam ojačala.

Cilj mi je pokazati ljudima da uz snagu volje mogu doći do promjena, možda nekoga i potaknuti da krene razmišljati i sam se odluči na promjenu. Mene je promjena dovela do -20 kg na vagi, boljeg zdravlja, potaknula me na bolje razmišljanje o sebi i drugima. Danas na svijet gledam pozitivnije, okružena sam ljudima sa sličnim interesima. U trčanje sam se zaljubila i nastavljam dalje. Vesele me ove virtualne lige, naša „prepucavanja” oko toga koji će tim pobijediti, dijeljenje uspjeha i davanje potpore, ali veselim se i stvarnim druženjima. Mene čeka još dosta posla u mojoj transformaciji, ali veselim se svakom novom kilometru i pobjedi „glave” koja povremeno zna biti tvrdoglava.

Nakon ovih priča, ostaje samo da se zapitate što je vama nemoguće i hoće li tako i ostati.  🙂

Priredila: Iva Lednicki

Ljetna liga Hrvatska trči – u brojevima

Nedavno je završila naša i vaša ljetna liga Hrvatska trči, pa je vrijeme da iznesemo i statistiku pet trkačkih vikenda mjeseca kolovoza 2020. godine. 🙂

 

Ovako smo trčali po kolima:

  1. kolo
    Trčalo nas je 2.012. Ukupno smo istrčali 13.298 kilometara.
  2. kolo
    Trčalo nas je 1.885, a ukupno smo istrčali 13.362 kilometra
  3. kolo
    Trčalo nas je 1.711 i istrčali smo 13.340 kilometra
  4. kolo
    Trčalo nas je 1.683 i ukupno smo istrčali 14.121 kilometar
  5. kolo
    Trčalo nas je 1.384 i istrčali smo 11.562 kilometra.

Ovo zajedno daje sljedeće ukupne rezultate:
– ukupno pojedinačnih trčanja: 8.675
– sveukupno pretrčanih kilometara: 65.683
– prosjek: 7.57 km po trčanju.

Ako znamo da je opseg planeta Zemlje na ekvatoru 40.076 kilometra, znači da smo Zemlju optrčali više od jedan i pol put. 🙂

Ukupni prijavljenih trkača bilo je 2.665, a treba uzeti u obzir da je na svakom kolu bilo više onih koji su zaboravili prijaviti rezultat. Ako statistiku “okrenemo”, svaki je trkač/trkačica u prosjeku istrčao 3.2 kola, što je jako dobro!

Kao što znate, zeleni tim je pobjednik lige, konačni rezultat je 5:0. U posljednjem kolu opet su trkači plavog tima ostvarili veću prosječnu dužinu trčanja po trkaču, ali su, kao i u četvrtom kolu, bili nešto sporiji. Zeleni tim i na petom kolu bio je bolji po prosječnom broju trkača tima koji ga je istrčao.

 

Pobjednici 21. Sinjskog polumaratona – Ivan Dračar i Nikolina Stepan

Nakon dvije godine pauze, nastavljena je tradicija održavanja Sinjskog polumaratona. U organizaciji AK Alka Sinj, na čelu sa predsjednikom Jozom Delašem, inače i pokretačem ovog polumaratona, Zajednicom Športskih udruga grada Sinja, te od ove godine pojačanom organizacijskom snagom Atletskog kluba Fit, na vrućih  32 stupnja,  u 9 h, krenuo je 21. Sinjski polumaraton.

 

– Polumaraton je održan uz pridržavanje  svih propisanih epidemioloških mjera. Tako su na startu svi trkači nosili potrebne medicinske maske, a broj sudionika (60) bio je prikladan trenutnoj situaciji kako bismo i dalje promicali važnost zdravlja i sporta ali i vodili brigu o zaštiti i sigurnosti sudionika polumaratona, – poručuju organizatori

Rezultati

Muškarci

  1. Ivan Dračar (AK Agram) 1:13:15
  2. Dalibor Vujević 1:23:54
  3. Marko Ciganović (MK Marjan) 1:28:21

Žene

  1. Nikolina Stepan (AK Svetice) 1:37:49
  2. Dijana Manđeralo ( AK Fit/AK Puls) 1:38:23
  3. Maja Negovanović (MK Marjan) 1:49:12

PR tekst

Hrvatska trči – predivni ljudi istrčali ljeto!

Nešto ću vam priznati – samo najuporniji trkači trče po toj vrućini koja nas je zadesila kroz kolovoz. Mnogi, čak i ozbiljniji trkači, svoj odmor od trčanja planiraju baš u ljetnim mjesecima kada je (pre)vruće za trčanje, pa planinare, plivaju ili jednostavno – odmaraju.

 

Kad smo odlučivali o formatu za ljeto, baš iz tih razloga odlučili smo se za ligu i za cijeli mjesec trčanja. Kvalitetna trkačka forma postiže se samo kontinuiranim trčanjem kroz cijelu godinu, a ljetni su mjeseci (uz zimske) najizazovniji. Oni koji su trčali kroz kolovoz, vrlo brzo će na svojoj formi vidjeti te promjene.

 

Tko normalan trči ljeti?!

Nekako slično valovima na finišerskim medaljama, kroz kolovoz su nam dolazili toplinski valovi. I to kao u inat – baš za vikende. 😀 Svaki je vikend bio “pržiona” i trebalo je uhvatiti zoru ili noć za barem malo primjerenije temperature. Ili trčati po zvizdanu i testirati sudbinu. 😉

Dakle, nakon njezinog kraja, ČESTITAMO SVIMA KOJI SU ISTRČALI LJETNU LIGU HRVATSKA TRČI! 🙂

 

Zeleni vs plavi

Da bi nam liga bila zanimljivija, “izmislili” smo timsko rivalstvo između zelenih i plavih. Priznat ću još nešto – malo smo se pribojavali da rivalstvo ne preraste u nešto neugodnije, ali to se nije dogodilo. Malo peckanja “na regionalnoj osnovi” nitko nije ozbiljno shvatio, a timsko natjecanje bilo je tema kroz cijelu ligu, čak i nakon što je pobjednik odlučen.

Dokazali smo da pripadamo istoj zajednici, bez obzira što smo trčali u drugim bojama. Kao što znate, zeleni su bili uspješniji, iz kola u kolo trčalo ih je u postotku više i u prosjeku su istrčali više kilometara.

No pobjednici smo – svi!

FOTO ALBUM 5. KOLA LIGE

 

Zahvale

HVALA svima koju su sudjelovali, trčali, mučili se, slali nam fotografije, objavljivali na Facebook grupama… Nama ste uljepšavali svaki dan, svojom ste aktivnošću poticali druge na aktivnost, a za sebe ste napravili najbolje – ostali ste aktivni i onda kada je to bilo teško. 🙂

Ja sam silom prilika osoba s kojom komunicirate, ali iza naše lige mala je ali uigrana ekipa. Njima ide posebna zahvala, bez tih ljudi ne bi bilo ni lige. Prije svih, hvala Siniši Marekoviću, koji je ponovno dizajnirao predivne medalje i majice. Matija Pintarić bio je dio rješenja svakog problema. Veliko hvala Goranu, Vladi i Romanu iz utrka.com koji su bdjeli nad rezultatima i omogućili svima da prijava i upis rezultata prođu što bezbolnije. Hvala našim ekspertima, dr. sc. Pavlu Vlaheku i dr. sc. Ladislavu Havašu koji su pisali stručne članke i odgovarali na pitanja trkača. Razne tehničke poslove radili su Radek, Janja, Zlata, Mirna, Barbara, Lovro, svima veliko HVALA!

Hvala i sponzorima, Intersportu, Garminu i Natural Wealthu koji su ponovno poklonima razveselili trkačice i trkače lige. Čeka nas još i proglašenje najboljih u natjecateljskoj kategoriji, koji će dobiti vrijedne nagrade Intersporta.

 

I što sad?

U stotinama mailova koje ste nam poslali provlači se jedna nit – hoćemo još. Hvala vam na tome! 🙂 Uskoro ćemo vas informirati o novim akcijama, vjerujem da će opet biti zanimljive.

Veliko hvala svima još jednom!

P. S. proglašenja pobjednika u natjecateljskoj kategoriji odraditi ćemo sutra (utorak). Još ima nešto medalja koje su nestale u pošti, molimo sve koji medalju još nisu dobili da se jave na mail srksparta@gmail.com

Vaš Zvonimir

Ljetna liga Hrvatska trči – trčimo još jednom, proslavimo kraj lige zajedno

Svemu lijepom dođe kraj, a možda je kraj i važan element ljepote – kad nešto traje predugo, nerijetko se ljepota izgubi. 🙂 Naša i vaša ljetna liga Hrvatska trči nije je izgubila, bila je lijepa i posebna.

 

Kroz protekla četiri tjedna trčali smo i hodali, gdje god smo došli širili smo pozitivnu poruku, izdržali smo i najveće vrućine, ležaljke i kauče vikendom smo na neko vrijeme mijenjali znojnim majicama i tenisicama. I bilo nam je baš super.

Pred nama je još jedna prilika da to ponovimo, jer sutra i prekosutra trčimo posljednje, peto kolo lige. Znam da je većina već zavirila u svoje kuverte (tko može tome odoljet’!). Sada, na posljednjem kolu vrijeme je da zaslužene medalje stavite oko vrata, da se fotografirate, snimite i sve to podijelite sa svojim prijateljima, u Facebook grupama i s nama.

Pošaljite nam svoje fotografije i video clipove na mail hrvatskatrci@gmail.com.

Mi smo prezadovoljni vama trkačicama i trkačima, nadamo se da ste zadovoljni i vi s nama, trudili smo se da svakom odgovorimo, da riješimo svaki problem. Ako još postoji kakav neriješeni, javite nam se na srksparta@gmail.com i pokušat ćemo ga riješiti. Ako još niste dobili medalju, javite se na istu adresu, naša pošta daleko je od savršenstva, ali mi to znamo i spremni smo na to.

Za kraj ove najave petog kola samo još ovo – trčite, budite sretni dogurali smo svi zajedno do kraja kolovoza (i ljeta), u malo boljoj formi nego smo ga započeli. 🙂

Sretno na trčanju!

SPONZORI LIGE:

 

 

 

 

Kuda idemo – čekaju li nas posljedice pandemije nekretanja

Dr. sc. Goran Marković, redoviti profesor na Kineziološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, napisao je ovaj “poziv na buđenje” naših institucija, ali prije svega svakog od nas.

 

  1. UVOD

Globalna pandemija izazvana SARS-CoV-2 virusom značajno je promijenila način našeg života, što za posljedicu ima potencijalno brojne štetne učinke na zdravlje i dobrobit čovjeka. Bez dostupnog cjepiva i lijeka te zbog brzog širenja spomenutog virusa, vlade i nacionalna zdravstvena tijela brojnih zemalja u Svijetu uvela su različite vrste „lockdown-a“ ili brojna ograničenja vezana uz rad vrtić, škola, sveučilišta, restorana i kafića, kina, fitnes centara i sl., a u ozbiljnije zahvaćenim zemljama i gotovo potpuno ograničenje kretanja. Također, deseci tisuća ljudi koji su bili u kontaktu sa zaraženim osobama ili, pak, koji dolaze iz područja s povećanim brojem slučajeva zaraze SARS-CoV-2 virusom, preventivno su stavljani u 2-tjednu karantenu. A sve navedeno s jednim primarnim ciljem – zaštite života onih najugroženijih: starijih osoba te osoba koje boluju od kroničnih bolesti – respiratornih oboljenja, dijabetesa, hipertenzije, pretilosti, kardiovaskularnih i malignih bolesti.

Posljedice izazvane pojavom SARS-CoV-2 virusa i primijenjenim zaštitnim mjerama će se tek vidjeti u vremenu pred nama, no gotovo je sigurno da će one imati višedimenzionalni, globalni učinak, što znači da će zahvatiti sve dimenzije našeg života, uključujući i naše zdravlje. Zato je jako važno da se pri predlaganju zaštitnih mjera uzme u obzir potencijalni negativni utjecaj svake od predloženih mjera na društvo u cjelini – gospodarstvo i ekonomiju, tjelesno i mentalno zdravlje, kulturu i umjetnost, odgoj i obrazovanje, itd. To je moguće jedino ako se u timu koji predlaže mjere nalaze eksperti iz svih relevantnih područja čovjekova djelovanja. U protivnom, primjena određenih mjera može imati daleko štetnije dugoročne posljedice od njihove možebitne korisnosti.

Upravo je prethodna misao razlog zašto sam se odlučio napisati ovaj članak. Tijekom zadnjih 7 mjeseci, svakodnevno smo bombardirani s informacijama vezanim uz SARS-CoV-2 virus. Te se informacije najvećim dijelom odnose na epidemiološku sliku (zahvaćenost populacije virusom i zdravstveno stanje zaraženih osoba), mjere zaštite (nošenje maski, održavanje međusobne distance među ljudima, dezinfekcija ruku…), kliničku sliku i simptome koji se pojavljuju kod zaraženih osoba, napredak u istraživanjima usmjerenim prema otkrivanju cjepiva i lijeka za ovaj virus te štetne posljedice SARS-CoV-2 pandemije na nacionalnu i globalnu ekonomiju i gospodarstvo. O mogućem utjecaju ove pandemije i primijenjenih epidemioloških mjera na dugoročno zdravlje i dobrobit svih nas vrlo se malo govorilo i pisalo. U ovom članku ću, stoga, detaljnije opisati moguće brojne negativne posljedice koje ograničavanje kretanja (odnosno, smanjenje tjelesne aktivnosti općenito) i redovite tjelovježbe može imati na zdravlje populacije.

  1. KRATAK OSVRT NA VAŽNOST TJELESNE AKTIVNOSTI I TJELOVJEŽBE ZA NAŠE ZDRAVLJE I KVALITETU ŽIVOTA

Tjelesnom aktivnošću definira se svaki pokret tijela koji je izveden aktivacijom skeletnih mišića, a rezultira potrošnjom energije iznad one u mirovanju. Tipično se tjelesna aktivnost dijeli u četiri domene: a) tjelesna aktivnost na poslu; b) tjelesna aktivnost vezana uz prijevoz, tj. putovanje s mjesta na mjesto; c) tjelesna aktivnost u kućanstvu i d) tjelesna aktivnost u slobodnom vremenu. Tjelovježba je podređen pojam tjelesnoj aktivnosti i predstavlja tjelesnu aktivnost koja je planirana, strukturirana i repetitivna i kojoj je cilj poboljšanje ili održavanje tjelesne spremnosti ili fitnesa.

Sama riječ „fitnes“ označava stanje dobroga tjelesnog i mentalnog zdravlja, dobre tjelesne kondicije nastale kao rezultat redovite tjelesne aktivnosti, pravilne prehrane i brige o svome zdravlju. Riječ je o setu obilježja koja nam omogućuju energičnu izvedbu svakodnevnih zadataka bez umora te dovoljno energije za uživanje u slobodnom vremenu i za provedbu žustrih aktivnosti u izvanrednim situacijama.

Generalno gledajući, danas postoje čvrsti dokazi o zdravstvenoj, psihološkoj, društvenoj, ekonomskoj i ekološkoj dobrobiti redovitog bavljenja tjelesnom aktivnošću i tjelovježbom. Ja ću se u ovom članku primarno usmjeriti na zdravstvene aspekte. O direktnoj ili indirektnoj povezanosti tjelesne aktivnosti i tjelovježbe sa čovjekovim zdravljem trenutno postoji više od 100.000(!) znanstvenih publikacija. Tako možemo govoriti o zdravstvenoj dobrobiti redovite tjelesne aktivnosti i tjelovježbe ili, pak, štetnosti koju tjelesna neaktivnost i sedentarni način života ima na naše zdravlje i kvalitetu života.

Dokazi o višestrukoj zdravstvenoj dobrobiti redovite tjelesne aktivnosti i tjelovježbe su nepobitni. Zbog svog blagotvornog sistemskog djelovanja na sve organske sustave u našem tijelu, tjelesnu aktivnost i tjelovježbu možemo slobodno nazvati „univerzalnom pilulom“ za zdravlje. Dakako, kao i kod uzimanja tableta koje nabavljamo u ljekarni, doziranje je ključno. Ako se adekvatno dozira, tada će ta „pilula“ značajno smanjiti rizik nastanka, ali pozitivno djelovati u liječenju, više od 35 oboljenja. Uz to, ta će „pilula“ poboljšati našu kvalitetu spavanja i dnevno raspoloženje, poboljšati će produktivnost na poslu, bitno će povećati kvalitetu našeg života te usporiti proces starenja i njegove fiziološke posljedice.

Konačno, zbog blagotvornog djelovanja tjelesne aktivnosti i tjelovježbe na naš imunološki sustav, ta će „pilula“ za 40-45% smanjiti dane bolovanja od akutnih respiratornih infekcija poput prehlade i gripe. Usprkos gotovo nemjerljivim dobrobitima koje nam redovita tjelesna aktivnost i pravilno dozirano vježbanje pruža, mi preko tih činjenica prelazimo prilično „ležerno“ (što bi u narodu rekli – na jedno uho ušlo, a na drugo izašlo).

Sedentarni način života dovodi do pada radne sposobnosti i pojave brojnih zdravstvenih čimbenika rizika, a to za posljedicu ima rano pobolijevanje od kroničnih nezaraznih bolesti, onesposobljenosti, smanjene kvalitete života i, na kraju, prerane smrti.

U svojim iscrpnim pregledima literature objavljenim između 2012. i 2019. godine, danska znanstvenica Bente K. Pedersen i američki znanstvenik Frank W. Booth naveli su brojne bolesti i stanja povezanih sa sedentarnim načinom života. U tablici ispod sam izdvojio listu stanja ili obilježja na koje nedostatak tjelesne neaktivnosti ima štetan utjecaj (smanjuje funkcije ili pospješuje-ubrzava nastanak određenog stanja).

  1. ubrzano starenje / prerana smrt
    2. vršni primitak kisika
    3. dislipidemija (poremećaj serumskih lipoproteina)
    4. ravnoteža tijela
    5. koštani lomovi / padovi
    6. rak dojke
    7. kognitivna disfunkcija
    8. rak debelog crijeva
    9. srčani zastoj
    10. konstipacija
    11. ishemijska bolest srca
    12. tromboza dubokih vena
    13. depresija i anksioznost
    14. divertikulitis (upala ili infekcija diverkula debelog crijeva
    15. rak endometrija
    16. disfunkcija endotela krvnih žila
    17. bolesti žučnog mjehura
    18. erektilna disfunkcija
    19. gestacijski dijabetes (dijabetes u trudnoći)
    20. hipertenzija (povišen krvni tlak)
    21. bolesti hemostaze
    22. imunitet
    23. inzulinska rezistenzija
    24. gubitak elastičnosti velikih arterija
    25. metabolički sindrom
    26. nealkoholna masna bolest jetre
    27. pretilost
    28. osteoartritis
    29. osteoporoza
    30. rak jajnika
    31. bol u tijelu (npr. križobolja)
    32. bolest perifernih arterija
    33. preeklampsija (komplikacija u trudnoći)
    34. sindrom policističnih jajnika
    35. predijabetes
    36. reumatski artritis
    37. sarkopenija (gubitak mišićne mase i funkcije)
    38. smanjenje krutosti tetiva
    39. moždani udar
    40. dijabetes tipa 2

Zamislite samo koliko bi manje bio opterećen zdravstveni sustav i državni proračun kada bi svatko od nas bio dovoljno tjelesno aktivan i redovito vježbao. Nažalost, globalna situacija vezana uz tjelesnu neaktivnost dijametralno je suprotna od onoga što smo maloprije zamislili. Već gotovo 3(!) desetljeća mi smo suočeni sa globalnom pandemijom tjelesne neaktivnosti – tako su je s pravom nazvali međunarodni tim znanstvenika u svojem utjecajnom članku objavljenom 2012. godine u uglednom znanstvenom časopisu LANCET. Ti su autori, ali i brojni drugi, istaknuli kako bi borba protiv te pandemije trebala biti javnozdravstveni prioritet u Svijetu.

Između 31% i 45% osoba starijih od 15 godina u cijelom Svijetu tjelesno je neaktivno, a u nekim zemljama ta brojka ide i do 70%. Posebno zabrinjava činjenica da više od tri četvrtine adolescenta u Svijetu (dob: 11-17 godina) nije dovoljno tjelesno aktivno. Situacija u lijepoj našoj je još gora. Prema podacima Eurostata iz 2016. godine, više od 80% adolescenata u Hrvatskoj te više od 90% Hrvata starijih od 65 godina nedovoljno je tjelesno aktivno.

Koje su posljedice te pandemije tjelesne neaktivnosti? Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, tjelesna neaktivnost i sedentarno ponašanje četvrti je vodeći čimbenik rizika globalne smrtnosti, odmah iza hipertenzije, pušenja i kronične hiperglikemije (poremećaja u regulaciji homeostaze glukoze u organizmu). Imajte pritom u vidu da redovita tjelovježba smanjuje pojavnost prvog i trećeg rizičnog čimbenika prerane smrtnosti – hipertenzije i kronične hiperglikemije. U brojkama to znači slijedeće: godišnje u Svijetu zbog tjelesne neaktivnosti prerano umre više od 5.3 milijuna ljudi! To je 10% svih smrtnih slučajeva u Svijetu u jednoj godini. Uz to, zbog posljedica nedovoljne tjelesne aktivnosti, kvaliteta života stotina milijuna ljudi je izrazito narušena, a liječenje bolesti izazvanih dugogodišnjom tjelesnom neaktivnosti predstavlja ozbiljan ekonomski teret za budžet svake države na Svijetu. Nema dvojbe da su ove brojke zapanjujuće.

Pa ipak, ne radimo ni približno dovoljno „buke“ niti poduzimamo odgovorne i hrabre korake da suzbijemo tu pandemiju. Moglo bi se zaključiti se da je „umirati polagano“ društveno prihvatljivo (pandemija tjelesne neaktivnosti), dok „umrijeti naglo“ nije (pandemija virusa).

Zašto različiti kriteriji i pristupi? Nedostaje li resursa (novca, infrastrukture, stručnih kadrova)? Osobno smatram da su primarni razlozi neznanje, nedostatak svijesti te nedostatak odgovornosti prema budućim generacijama kojima ostavljamo u naslijeđe ovaj planet za život. Nemamo mi vremena za to. Imamo mi važnije prioritete u životu.

„Buđenje“ obično nastane kada je već prilično kasno – kada obolimo od kronične (neizlječive) bolesti koja, usput budi rečeno, značajno oslabi naš imunitet tako da se sada ne možemo nositi s virusnim infekcijama poput ove s kojom se trenutno suočavamo.

Jedna stvar treba svakom biti jasna – neće tijelo „čekati“ da briga o tijelu dođe na red u nečijoj listi životnih prioriteta. Postoje stvari koje možemo i ne moramo raditi u životu (npr. gledati TV ili surfati po internetu). A postoje i stvari koje moramo (premda ih ne volimo) raditi u životu, a briga o vlastitom tijelu koja uključuje kvalitetan odmor, tjelesnu aktivnost i tjelovježbu, odgovarajuću prehranu i boravak u prirodi je svakako jedna od njih. Dakle, ovdje ne govorimo o tome da li nešto volimo-želimo ili ne volimo-ne želimo. Ovdje govorimo o tome da li nešto trebamo nužno napraviti ili ne.

Čim prije što veći broj nas to shvati i prihvati kao dio života, tim bolje za sve nas i za društvo u cjelini.

  1. JE LI PANDEMIJA SARS-CoV-2 VIRUSA POVEĆALA RAZINU TJELESNE NEAKTIVNOSTI U SVIJETU?

U zadnja 4 mjeseca objavljeno je nekoliko istraživanja koja su nedvojbeno pokazala kako se, ionako nedovoljna razina tjelesne aktivnosti ljudi u Svijetu, značajno smanjila uslijed pandemije SARS-CoV-2 virusa i mjera poduzetih za sprječavanje njegova širenja. Primjerice, u odnosu na stanje prije pandemije ovog virusa, čak 30% manje Australskih studenata dostiže preporučenu razinu dnevne tjelesne aktivnosti. Analizirajući podatke više od 30 milijuna korisnika monitora za praćenje tjelesne aktivnosti („fitness trackers“), poznate Svjetske kompanije poput Fitbit-a utvrdile su smanjenje broja koraka ljudi tijekom proljeća ove godine za čak do 31% u odnosu na isto razdoblje lani. Smanjene broja koraka > 50% zabilježeno je kod ljudi u zemljama u kojima je uvedena privremena zabrana izlaska iz domova.

Konačno, rezultati Kanadske studije su pokazali ogromno smanjenje količine kretanja kod djece i mladih za vrijeme primjene restriktivnih mjera suzbijanja širenja SARS-CoV-2 virusa u Kanadi. Javno dostupnih podataka za Hrvatsku nema, ali se može pretpostaviti kako se slična situacija dešava i kod nas. Treba naglasiti i da značajan broj ljudi radi od kuće, među kojima je i dio onih koji su na posao išli biciklom ili pješice, a sada to ne rade te, posljedično, imaju nižu razinu tjelesne aktivnosti u domeni transporta. Konačno, za vrijeme najvećih restrikcija, organizirano bavljenje sportom i rekreacijom bilo je zabranjeno kroz period od 6 tjedana. Za sve one rekreativce koji vježbaju individualno ili u grupi uz nadzor stručne osobe, to je često značilo i značajno smanjenje razine tjelesne aktivnosti.

Sada se u jednom dijelu naše zemlje ponovo uvodi zabrana tjelovježbe u zatvorenim prostorima (teretanama, fitnes, pilates i joga centrima, malim studijima za individualno vježbanje…), što će ponovo za posljedicu imati smanjenje razine tjelesne aktivnosti i tjelovježbe. Pritom se, očito, ne razmišlja o mogućim posljedicama donošenja takvih odluka. A kakve će one biti? Slijedeće poglavlje daje naznake mogućeg ishoda kroz prikaz što se sve dešava sa našim organizmom, a vezano uz naše zdravlje i radnu sposobnost uslijed čak i relativno kratkog smanjenja tjelesne aktivnosti.

  1. PROMJENE U ORGANIZMU USLIJED ZNATNOG SMANJENJA ILI PRESTANKA TJELESNE AKTIVNOSTI

Na našu žalost, štetne posljedice smanjenja razine tjelesne aktivnosti nastupaju puno brže nego što to uopće možemo zamisliti. Krenimo sa živčano-mišićnim sustavom. Nakon samo 2-3 dana potpunog prestanka opterećivanja skeletnih mišića, dolazi do njihove atrofije (gubitka mišićne mase) od čak 2% te smanjenja mišićne jakosti od 8 do 9%; nakon 10 dana neaktivnosti, gubitak mišićne mase je oko 6%, a nakon 30 dana oko 10%.

Usporedo s gubitkom mišićne mase, prestanak opterećivanja muskulature dovodi i do denervacije mišićnih vlakana i oštećenja spojnice između mišića i motoričkog živca, a što za posljedicu ima smanjenu mišićnu funkciju, motoričku kontrolu i ravnotežu. Te promjene, vidljive već nakon 3-10 dana neaktivnosti, značajno će smanjiti će našu kretnu funkciju te mogu povećati rizik nastanka ozljeda uslijed padova ili, pak, uslijed preopterećenja pri povratku tjelovježbi.

Što se metaboličkog i srčano-žilnog sustava tiče, nakon samo nekoliko dana značajnog smanjenja ili prestanka tjelesne aktivnosti, dolazi do smanjenja inzulinske osjetljivosti na razini cijelog tijela i poremećaja tolerancije glukoze, a te su promjene usko povezane sa smanjenjem metaboličkog kapaciteta i inzulinske osjetljivosti na razini skeletnih mišića. Nakon 14 dana smanjenja broja dnevnih koraka sa 10.000 na 1.000, inzulinska osjetljivost se smanjuje za 17-44%. Smanjenje inzulinske osjetljivosti (inzulinska rezistencija) ima za posljedicu lučenje veće količine inzulina iz gušterače što, ako se ne promjeni, rezultira kroničnim poremećajem metabolizma poznatim pod nazivom dijabetes tipa 2.

Isto tako, gore spomenuto 2-tjedno smanjenje broja dnevnih koraka rezultirati će drastičnim smanjenjem vršnog primitka kisika (mjere našeg aerobnog fitnesa te ponajboljeg biomarkera naše tjelesne spremnosti i prediktora prerane smrtnosti) od čak 7%. To smanjenje aerobnog fitnesa je dovoljno da poveća rizik prerane smrtnosti od kardiovaskularnih i metaboličkih oboljenja u budućnosti.

U nedavno objavljenom pregledu literature, Bengt K. Pedersen je prikazala stanje visceralne masti na prikazu magnetske rezonancije zdrave osobe prije („before“) i nakon („after“) 14 dana značajnog smanjenja broja dnevnih koraka. Bijele strelice na drugoj slici ispod jasno ukazuju na značajno nakupljanje visceralne masti što, u kombinaciji s već spomenutom atrofijom mišića, vodi ka najgorem mogućem fenotipu sastava tijela – sarkopeničnoj pretilosti (kombinacija niske količine mišićne mase i prekomjerne količine tjelesne masti).

Ne trebam naglašavati da se ove negativne posljedice kratkotrajne neaktivnosti još brže odvijaju kod starijih osoba.

Osim navedenih fizioloških promjena, smanjenje tjelesne aktivnosti ima i brojne druge štetne posljedice o kojima sada neću pisati (npr. poremećaj sna, apetita i prehrambenih navika, povećanje umora i razdražljivosti, smanjenje koncentracije i raspoloženja), a koje za posljedice imaju narušeno tjelesno i mentalno zdravlje.

  1. UMJESTO ZAKLJUČKA

Zdravstvene dobrobiti redovite tjelesne aktivnosti i vježbanja su višestruke i nepobitne. No, te dobrobiti daleko nadilaze zdravstvene korisnosti, ukratko prikazane u ovom članku. To dobro znaju svi oni čiji životni stil uključuje redovitu tjelesnu aktivnost i tjelovježbu. Stoga bih ja modificirao poznatu svjetsku krilaticu vezanu uz tjelovježbu („Exercise is Medicine“) na slijedeći način: „Exercise is (much more than) Medicine“. Ljudsko tijelo je dizajnirano za tjelesnu aktivnost, ne za sedentarni način života, u kojem se nikako ne snalazi. Trebamo mu to svakodnevno i podariti, u optimalnoj dozi. Četiristo godina prije Krista, Hipokrat je napisao:

„Prehrana sama neće održati čovjeka u dobrome zdravlju; mora provoditi i tjelovježbu. Jer hrana i tjelovježba, iako oprečnih svojstava, ipak djeluju zajedno u stvaranju zdravlja…”

Sve što smo u međuvremenu spoznali (a djeličak toga je naveden u ovom članku) pokazuje da je bio u pravu. Imajući sve navedeno u vidu, uskraćivanjem mogućnosti tjelovježbe bilo kome (osim ako to nije u svrhu zaštite zdravlja i dobrobiti pojedinca) činimo štetu toj osobi i društvu u cjelini. Pritom nemojmo zaboraviti da nemaju svi znanja i vještine da učinkovito i sigurno samostalno vježbaju; zato i postoje stručnjaci – kineziolozi koji, ako nešto znaju (ili bi morali znati), onda su to kineziološke transformacije – planiranje, programiranje i nadzor tjelovježbe s ciljem optimalnog djelovanja na tjelesnu spremnost i zdravlje osoba različite dobi, spola i vještine.

Znamo li kamo idemo?

Napisao: dr.sc. Goran Marković, redoviti profesor
Kineziološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Zdravstveni fakultet Primorskog Sveučilišta u Kopru
Motus Melior d.o.o. (osnivač i direktor)

P.S.
U drugom dijelu članka QUO VADIS dat ću praktične preporuke vezane uz tjelesnu aktivnost i tjelovježbu, a s ciljem zaštite i očuvanja tjelesnog i mentalnog zdravlja djece, odraslih i starijih osoba.

 

Triatlon klub SWIBIR s rekordnim brojem natjecatelja na službenoj triatlon utrci u Hrvatskoj

Kad se spomene rekord, u današnje vrijeme odmah se povezuje negativna dnevna statistika u borbi protiv pandemije COVID-19. No ovo je jedan drugačiji „rekord“.  🙂

 

Nakon iznimno uspješnog nastupa na 1. kolu Hrvatske triatlon lige prošlog vikenda u Splitu gdje je Triatlon klub Swibir bio najuspješniji Hrvatski triatlon klub po broju osvojenih medalja, ove subote Swibirowci idu dalje

U subotu 29. 8. 2020. na utrci 2. kola Hrvatske triatlon lige u organizaciji Zagrebačkog triatlonskog saveza TK Swibir nastupit će s najvećim brojem natjecatelja ikada na službenoj triatlon utrci od kada postoji Hrvatski triatlon savez.

TK Swibir će tako u svim disciplinama (akvatlon, super sprint triatlon, sprint triatlon) nastupiti s gotovo 100 članova – od početnika A, početnika B, mlađih kadeta, kadeta, mlađih juniora, juniora, seniora apsolutno pa do natjecatelja po dobnim skupinama. Ova brojka će činiti skoro 50 posto ukupnog broja natjecatelja na samoj utrci.

– Želja nam je kao najuspješnijeg i najmasovnijeg kluba u Hrvatskoj poticati bavljenje sportom što većeg broja ljudi i na taj način čuvati zdravlje svakoga od nas, poručuju iz Swibira.

 

Malo povijesti kluba

Triatlon klub Swibir osnovan je 2003. godine i danas je jedan od najuspješnijih klubova u Hrvatskoj, te je kao takav nositelj kvalitete i kvantitete unutar svog sporta kako u Zagrebu tako i u Hrvatskoj. Sportaši triatlon kluba Swibir su kroz 17 godina postojanja 68 puta  bili individualni apsolutni prvaci Hrvatske (u svim triatlon disciplinama), 3 puta (od 4 održana prvenstva) prvaci u timskom štafetnom triatlonu (olimpijskoj disciplini), 48 puta ekipni prvaci Hrvatske.

Triatlon klub Swibir je u 2019. godini osim kvantitetom (najvećim brojem licenciranih triatlonaca u Hrvatskoj 303 kao i najvećim brojem članova 516) osvojio na prvenstvima Hrvatske ukupno 80 pojedinačnih medalja (od početnika do seniora apsolutno). Osvojio je 18 ekipnih medalja na ekipnim prvenstvima Hrvatske te 9 apsolutnih i 9 ekipnih apsolutnih prvenstva Hrvatske.

– Naša članica Željka Šaban Miličić (koja je ujedno i najtrofejnija Hrvatska triatlonka po osvojenim državnim prvenstvima ukupno 39 (pojedinačnih i ekipnih), te vlasnica ženskog IRONMAN rekorda Hrvatske 09:19) je prvakinja Balkana u Sprint triatlonu, dok su Vinko Vrebac i Borna Katić (u juniorima) vice prvaci Balkana u kros triatlonu. Sonja Škevin je 4. na svjetskoj ljestvici dugog triatlona prema međunarodnoj federaciji (ITU), a ujedno i jedina Hrvatica koja se popela na postolje u Challenge seriji dugog triatlona. Za klub nastupa i naš najbolji IRONMAN pro triatlonac Andrej Vištica koji je jedini Hrvat koji se popeo više puta na postolje u IRONMAN seriji, pričaju o sebi Swibirovci.

Putem reprezentativaca kao što su Matija Krivec, Sonja Škevin (nastup na 1. europskim igrama), Til Ocvirk, Paola Horvat (nastupi na Europskim juniorskim kupovima) kreću i mlade nade kadeti Filip Vilenica, Pablo Benko, Maks Čošić koji trenutno stoje visoko u poretku za reprezentaciju Hrvatske prema Hrvatskom triatlon savezu. U triatlon klubu Swibir smatraju da je svaki član bitan pa tako imaju i 65 članova kluba koji su završili IRONMAN distancu (ukupno zajedno 162 utrke).

Osim samih rezultata natjecatelja Triatlon klub Swibir je i uspješan organizator utrka gdje je u svojoj povijesti organizirao preko 90 utrka od najnižeg ranga, preko državnih prvenstava pa do poznatih međunarodnih utrka kao što su Mljet Half International i Poreč Triatlon. I na kraju, najveće priznanje za svoj  rad od matičnog saveza je to što je Triatlon klub Swibir proglašen od strane Hrvatskog triatlon saveza kao najuspješniji triatlon klub u Hrvatskoj za 2017., 2018. i 2019. godinu (prema kriterijima Hrvatskog triatlon saveza). Kriteriji uključuju bodovanje sportaša individualno i timsko, bodovanje organizacije sportskih natjecanja, bodovanje organizacije kluba, kategorizirani sportaši.

Triatlon klub Swibir zasigurno je jedan od ako ne i najuspješniji klub u povijesti Hrvatskog triatlona, stoga Vas pozivaju da ih posjetite u subotu 29. 8. 2020. na zagrebačkom Jarunu i uživate zajedno s triatloncima. Natjecanja počinju u 10 sati.

 

Poziv na GRAVELMAN ZAGREB 2020

Gravelman Zagreb 2020 novi je projekt ekipe iz Segment21 tima, koji je ove godine organizirao već dva vrlo zanimljiva i posjećena brdsko-biciklistička maratona – “xcmOccupy Samobor” i “The Capital” na zagrebačkom Sljemenu.

 

Ovog puta napravljen je odmak od klasičnog brdskog biciklizma i sve je pomaknuto u gravel smjeru – novu vrlo zanimljivu granu biciklizma, a koja u novije vrijeme okuplja sve veći broj pobornika, zadržava postojeće bicikliste u svom smjeru, privlači nove rekreativce koji se ne mogu odreći prednosti koje nosi vožnja u prirodi te uključuje i cestovne bicikliste koji polako otkivaju prednosti off road vožnje.

Gravel je dakle u direktom prijevodu s engleskog – šljunak, a i to je, uz asfalt, podloga po kojoj se vozi – dakle tehnički nije zahtjevno. Međutim gravel je svoju popularnost stekao više karakterom vožnje i povratkom izvorima i korijenima nekadašnjih vožnji s kojima smo svi krenuli.

Današnji bicikli usko se segmentiraju za određene discipline, a gravel bicikli su baš ono što smo nekada imali kao djeca – jedan bicikl za sve pustolovine – makadamske puteve, cestu, dobro utabane zemljane puteve i sve između. U takvim vožnjama dan je mirisao na pustolovinu jer nikad nismo znali gdje ćemo završiti, koliko kilometara napraviti i kada se vratiti – baš taj nesputani osjećaj učinio je gravel izrazito popularnim u posljednjih nekoliko godina.

Kako bi utrku približili ljudima, jer ona je uistinu najbolja platforma za one koje žele otići na vožnju, a ne znaju gdje, kada i kako – ili samo ne žele ići sami – ekipa iz Segmenta21 izokrenula je već uvriježeni koncept gdje se natjecatelji utrkuju jedni protiv drugih i izmislila – POTJERU. Naime na GRAVELMANU natjecatelji startaju svi zajedno, a s vremenskim odmakom započinje i potjera koja za zadaću ima prestići što više natjecatelja na ruti dugoj 100km. Natjecateljima je zadatak doći u cilj utrke ispred potjere ne bi li osigurali status GRAVELMAN-a. Svi koje potjera sustigne, naravno mogu nastaviti vožnju, ali pri ulasku u cilj imaju status FINISHER-a.

Da bi sve bilo zanimljivije potjera je sastavljena od naših sportskih zvijezda, pa će vas tako pokušavati prestići poznati veslački par – braća Sinković, zatim Filip Kvasina poznati hrvatski biciklist i još neke zvijezde koje za sada nisu otkrivene.

Osim toga utrka ima i dobrotvorni karakter. Naime, organizatori su se dogovorili s udrugom Crveni nosovi da će svaki kilometar koji odvezete prije nego li vas stigne potjera preračunati u kune po sistemu 1 km=1 kn kako bi pomogli bolesnoj djeci. Dakle, vi pedalirate, a svi zajedno skupljamo sredstva.

Uz spomenute zvijezde u potjeri, utrku podržavaju i poznata lica iz showbiz-a poput Renea Bitorajca, Saše Bunete i Vedrana Mlikote, a naša najuspješnija atletičarka Sandra Perković nije odoljela pokazati svima kako se to radi pa očekujte i uragan sa ženske strane. Svi oni zajedno znojit će se s vama i pokušati pobjeći potjeri ne bi li skupili što više sredstava.

Utrka će se održati 20. 9. 2020. na zagrebačkom Bundeku uz suradnju s mnogim partnerima projekta – Zagrebačkom pivovarom, Zagrebačkim holdingom, Radio Antenom, Keindl sportom, HF-om i drugima. Dođite na Bundek, vozite bajk, postanite Gravelman, budite zdravi i prikupite sredstva za Crvene nosove.

Vidimo se!

DODATNE INFORMACIJE

Četvrto kolo Hrvatska trči ljetne lige – sad trčimo za sebe, za to smo se i prijavili

Nakon trećeg kola naše lige saznali smo da je zeleni tim pobjednik s nedostižnih 3:0. No timska pobjeda nije bila cilj, pravi cilj svakog od nas koji trči ljetnu ligu je trčanje, čak i u ljetnim mjesecima kada je to teže. O, kako smo u tome uspjeli.  🙂

 

Zato, iako timske “prisile” više nema, ovaj vikend ponovno tenisice na noge i u lov na trkačko postignuće za sebe.

Vremenske prilike opet će se mijenjati, čini se da će početak vikenda biti jako vruć, a subotnje poslijepodne i nedjelja nosi kišu, ali i oluje. Čuvajte se!

 

Tombolaaaaa!

Da vam još malo pomognemo u motivaciji za četvrto kolo, osigurali smo više od 50 poklona za tombolu. U njoj će se naći pokloni naših sponzora – glavnog sponzora lige Intersporta, Natural Wealtha i Garmina, a podijelit ćemo i 10 knjiga Abeceda trčanja.

Na izvlačenju tombole sudjeluju samo trkačice i trkači koji istrče četvrto kolo.

Šaljite nam fotografije i kratke video uratke

Želimo što više vaših fotografija, a šaljite nam i kratke video uratke. Njih snimiti mobitelom položenim horizontalno, a od prikupljenih kratkih clipova napravit ćemo jedan zajednički video naše ljetne lige.

Sve šaljite na hrvatskatrci@gmail.com

 

Tehničke informacije

Prijava rezultata: preko istog linka preko kojeg ste prijavili prethodna kola. Link vam je jučer ponovno poslan na mail.

I dalje imate opciju prijaviti rezultat u rekreativnu kategoriju, u kojoj možete istrčati bilo koju distancu (dužu od 5 km za odrasle). Za nju vam ne treba link na GPS zapis aktivnosti, već je dovoljno upisati distancu i vrijeme aktivnosti.

U natjecateljskoj kategoriji zadane su distance – 5 km, 10 km, 21.1 km polumaraton i 42.2 km maraton. Za prijavu u natjecateljsku kategoriju morate priložiti link na GPS zapis aktivnosti. Ako vaša standardna aplikacija to ne može, preporučujemo korištenje aplikacije Sports Tracker koja radi precizno i ima jednostavan način dijeljenja linka. Rok za prijavu rezultata je ponedjeljak do podneva!

 

I dalje smo aktivni u grupama na Facebooku

Prije i nakon trčanja družimo se u Facebook grupama TRČIMO! 3sporta.comHrvatska trči.

Problemi: u slučaju problema, mi smo na mailu hrvatskatrci@gmail.com pa se slobodno javite s pitanjem.

SPONZORI LIGE:

 

 

 

 

[FOTO] Hrvatska trči – zeleni tim osigurao pobjedu, do kraja trčimo još dva kola

Bilo je napeto za vrijeme izrade rezultata trećeg kola ljetne lige Hrvatska trči. Zeleni tim ostvario je uvjerljivu pobjedu na prva dva kola, a nakon obrade rezultata potvrdio je svoju nadmoć i ostvario nedostižno vodstvo od 3:0.

 

No plavi tim ostvario je bolji rezultat po jednom od kriterija na trećem kolu – trkačice i trkači plavog tima u prosjeku su pretrčali više kilometara. No postotak trkača iz tima koji je sudjelovao na trećem kolu i prosječni tempo bili su na strani zelenog tima.

 

Liga ide dalje

Iako je rezultat natjecanja timova jasan, liga ide dalje i očekuje nas još dva kola. Ovo po timovima imalo je za cilj podizanje motivacije, a brojke dokazuju da je bilo uspješno. Na trećem kolu trčalo je više od 1700 trkačica i trkača i zanimljivo, kao i na prethodna dva pretrčali smo ukupno nešto više od 13.000 kilometara.

Motivacija za četvrto kolo bit će tombola naših sponzora, na kojoj će sudjelovati samo trkači koji istrče to četvrto kolo, a motivacija za peto su medalje koje su poslane i vjerujem da mnogima već stoje u kuvertama i čekaju finiš lige.

Nemojmo zaboraviti najbolje trkačice i trkače u natjecateljskim kategorijama.

5 km muškarci:

1. Josip Oulovsky (AK FIT) 17:17
2. Neven Jurković (TK Ivančica) 17:29
3. Juraj Bilaver (AK Alojzije Stepinac) 18:16

5 km žene:

1. Emma Turk 20:52
2. Ivana Zeljko (AK Međimurje) 21:19
3. Sanja Vuković (SMŽ Heroji ne umiru) 21:42

10 km  žene:

1. Inga Juric 43:17
2. Renata Barić 48:44
3. Laura Zahirović Šunjić 49:53

10 km muškarci:

1. Dario Šokčević (ARK Gradiška) 37:41
2. Filip Grgurić (AK Slavonija-Žito) 39:08
3. Mario Hrženjak 40:57

Polumaraton muškarci:

1. Alen Imširović (Udruga Zdravo Trčanje / Ak Maraton Vukovar 1:25:17
2. Kristijan Anđelić (AK Maraton Vukovar) 1:26:09
3. Roberto Bašić (UZT Osijek) 1:31:50

Polumaraton žene:

1. Andrea Tuđa (Torpedo Runners) 1:39:51
2. Diana Kauric 1:42:49
3. Marina Juranić1:48:27

Maraton:

1. Mario Čeliković (AK Moslavina u pokretu) 4:32:59
2. Zoran Vesel 5:08:43

Valja napomenuti da vremena i rezultate ovakve utrke ne treba shvaćati kao službene rezultate normalnih utrka. Nisu svi imali iste uvjete, udaljenosti su mjerene uređajima nejednake preciznosti i slično. Natjecateljska kategorija na ovoj ligi služi samo tome da svoj rezultat trkačice i trkači lakše mogu usporediti s drugima te kako bismo unijeli natjecateljski duh u ligu.

REZULTATI TREĆEG KOLA

 

Ako trčite ligu, pridružite se privatnoj Facebook grupi samo za ljetne ligaše: https://www.facebook.com/groups/hrvatskatrci/

SPONZORI LIGE:

 

 

 

 

Je li 100 milja Istre prva utrka u Hrvatskoj koja je SLUŽBENO ZABRANJENA zbog korona virusa?

Samo potpuno neinformirani bili su danas zatečeni objavom na službenoj stranici naše najveće trail utrke 100 milja Istre. Objava je po mnogočemu slična onima kojih smo se već nagledali u proteklim mjesecima – utrke ove godine neće biti.

 

No ono što upada u oko pažljivijem čitatelju je: “Nacionalni i županijski civilni stožer pozvali su se na primjenu Više sile i donijeli odluku da se utrka 100 milja Istre, koja je bila planirana za rujan 2020., ne može održati bez obzira na najviše sanitarne standarde koje smo planirali primijeniti.” Slobodnom interpretacijom, stožeri su zabranili održavanje trail utrke.

O ovom se povela rasprava na našoj Facebook grupi TRČIMO! 3sporta.com, a u raspravu se uključio i direktor utrke 100 milja Istre Alen Paliska kojeg citiramo: “Postoje ITRA-ine smjernice za organizaciju trail utrka. Nije bilo dovoljno.“, a nadalje je napisao i ovo: “… ne bih to objavljivao javno, mislim da nije korektno. Uglavnom, manifestacija predstavlja visoki rizik i ne može se izdati dozvola” misleći na javnu objavu dokumenta kojim se faktično zabranjuje utrka.

Postavlja se nekoliko pitanja. Tko sjedi u tim stožerima koji sebi uzimaju za pravo da praktično zabrane utrku više od mjesec dana prije njenog održavanja i kakva je njihova moć predikcije epidemiološke situacije toliko unaprijed? Koji su kriteriji kojima se oni vode, kada znamo da je mogućnost prijenosa virusa na otvorenom prostoru neusporedivo manja od kafića, noćnih klubova i sličnih mjesta koja i dalje rade?

Voljeli bismo dobiti odgovore na ova pitanja.

Tekst objave na stranici 100 milja Istre:

“Dragi trkači, dragi prijatelji,

Sasvim je jasno da su okolnosti u kojima danas živimo do nedavno bile nezamislive i neviđene. U lipnju je Hrvatska bila Covid-19 free, no danas, dva mjeseca kasnije, situacija se značajno promijenila.

Iako je u Istri, u ovom trenutku, rizik od ove globalne bolesti iznimno nizak,
naša je obaveza i odgovornost slijediti upute državnih institucija koje se odnose na cijelu Hrvatsku.

Nacionalni i županijski civilni stožer pozvali su se na primjenu Više sile i donijeli odluku da se utrka 100 milja Istre, koja je bila planirana za rujan 2020., ne može održati bez obzira na najviše sanitarne standarde koje smo planirali primijeniti.

Razlog za takvu odluku je trend rastućeg broja zaraženih u ovom trenutku.

Nastavno na zaprimljenu odluku, nažalost vas moramo obavijestiti da se, unatoč svim našim uloženim naporima, utrka u rujnu 2020. otkazuje.

Svi prijavljeni natjecatelji bit će kontaktirani putem e-maila s informacijama o daljnjem postupanju i koracima.

❤️Želimo vam se zahvaliti na vašoj ogromnoj podršci, strpljenju i razumijevanju.❤️
Iskreno se nadamo da ste vi i vaši najmiliji zdravi i sigurni gdje god se nalazili u svijetu.⭐️🙏⭐️

P.S. Jedva čekamo da se svi okupimo i zajedno uživamo u prirodi Istre, trčanju i utrci te novim uspjesima i rekordima!

Ako smo išta naučili iz ove situacije jest da zdravlje, povjerenje, upornost i trail trčanje idu zajedno ruku pod ruku. Na utrkama i na treninzima svi “padamo”, ali se i uvijek ponovo ustanemo i započinjemo iznova! Upravo tako pristupamo i u ovoj situaciji #NemaPredaje i #NemaOdustajanja!”

 

11. Županijski polumaraton Kalnik-Križevci ’20 – KTC – nova staza, termin i Križevačka osmina

Nakon deset godina održavanja, u kojima je ova utrka bila u proljetnom terminu za prvi svibnja, ovogodišnje izdanje Županijskog polumaratona Kalnik – Križevci ’20 – KTC održat će se u subotu 12. rujna. No to je samo jedna od promjena koje doživljava ova popularna utrka.

 

Ako samo površno pratite, odmah će vam zapeti za oko promjena u nazivu. Naime, “Križevci” i “Kalnik” zamijenili su mjesta. Utrka koju smo do prošle godine trčali od Križevaca do vrha planine Kalnik (i propisno se namučili u zadnjim kilometrima pred ciljem), sada ide u suprotnom smjeru. Start je na novouređenom trgu Stjepana Radića u mjestu Kalnik, ne trči se na vrh planine, već pitoresknim krajem prema Križevcima, gdje je cilj utrke.

Brzi trkači uvijek su na ovoj utrci

Sljedeća novina je dužina utrke. Iako se i u prethodnim godinama ova utrka nazivala polumaratonom, ona je zapravo bila duga 18 kilometara. Ta “nepravda” ispravljena je ove godine, pa će staza biti duga standardnih 21.1 kilometar.

Centralno mjesto okupljanja je Gradski stadion u Križevcima, gdje će biti prijave i podjela startnih brojeva. Sat vremena prije starta, trkačice i trkači će autobusima ići na start u mjesto Kalnik, gdje će start biti označen u 11 sati. Trasa će ih voditi kroz mjesta G. Borje, D. Borje, Šopron, Potok Kalnički, Kamešnicu, Dedinu, Žibrinovec, Svetu Helenu natrag do Križevaca i u cilj na Gradskom stadionu.

Centar Križevaca

Prijave za utrku su u tijeku, startnina za polumaraton je samo 100 kuna, a za sve koji se prijave i kotizaciju plate do 1. 9. 2020. osiguran je puni startni paket – broj, majica, finišerska medalja i bon za ručak i piće. Za najbrže su opet osigurane vrijedne novčane nagrade.

Više informacija i prijave za polumaraton

 

I kratka utrka za građanstvo

Novost ovogodišnjeg izdanja je i kratka utrka za građanstvo – 1. Križevačka osmina, utrka rekreativaca na 5 kilometara (precizno 5.28 km). Ona će se u cijelosti održati u gradu Križevcima, gdje će ulicama protrčati trkači svih generacija i razina pripremljenosti. Odlična prilika za obilazak grada! 🙂

Startnina za ovu utrku je simboličnih 50 kuna.

Više informacija i prijave za osminu

 

Utrke i za školsku djecu

Kakva bi to gradska utrka bila, kada priliku za trčanje ne bi dobila djeca. Ona će se natjecati u tri kategorije – na 60 metara trčat će vrtićarci, 100 metara učenici i učenice 1. i 2. razreda osnovne škola, a dvostruku distancu oni iz 3. i 4. razreda. Prijave za dječju utrku su preko AK Križevci i profesorice Anje Šimunčić.

Utrke će se održavati sukladno preporukama HZJZ-a za sprječavanje širenja bolesti COVID-19.

Organizatori utrke su Zajednica športskih udruga Križevci i AK Križevci pod pokroviteljstvom Županije Kc-Kž, Grada Križevaca i općine Kalnik, a sponzorski je podržavaju KTC Križevci, Atlantic Grupa d.d., Čazmatrans promet, Hidra ISO, Zajednica sportova KKŽ županije, TZ KKž županije, TZ Križevci, TZ Kalnik, Radnik d.d. Speck d.o.o.,  Zanatsko kreditna unija Križevci i Nova genetika d.o.o.

Kratko prisjećanje na prošlu godinu:

10. ŽUPANIJSKI POLUMARATON „KRIŽEVCI-KALNIK '19 – KTC“

10. ŽUPANIJSKI POLUMARATON „KRIŽEVCI-KALNIK '19 – KTC“ Organizatori utrke: Zajednica športskih udruga Križevci, Atletski klub Križevci.Rezultati atletičari: 1. Tamas Nagy (Benedek team) 1:07,44 2. Ivan Maletić (AK Maksimir) 1:09,55 3. Ante Živković (Dubrovnik) 1:10,45 4. Blaž Car Pavlic (AK Kvarner) 1:11,46. Najbržih deset Hrvata bili su Maletić, Živković, Car Pavlic, Balaško, Katalenić, Komlenović, Horvat, Zebić, Maltar i Artić.Rezultati atletičarke: 1. Marija Vrajić (AK Maksimir) 1:20,38 2. Anda Tomaš (AK Svetice) 1:21,53 3. Jasmina Ilijaš (AK Marathon 95) 1:22,52 4. Maja Urban (AK Dubrovnik) 1:25,50. Deset najbržih Hrvatica su Vrajić, Tomaš, Ilijaš, Urban, Đapić-Štriga, Kos-Kukec, Prevarić, Blažević, Radovan i Martinez. Pokrovitelji utrke: Grad Križevci, Županija Koprivničko-križevačka, Općina Kalnik, Zajednica sportova županije, Turistička zajednica Kc-Kž županije, TZ grada Križevaca, TZ općine Kalnik, KTC, Atlantic grupa,Hidra ISO, Čazmatrans promet, Nova Genetik Križevci.Medijski pokrovitelji: Sportske novosti, Radio Križevci, Prigorski.hr, Benkovit.Predsjednik Organizacijskog odbora Branko Zorko.

Gepostet von Zajednica Sportskih Udruga Križevci am Mittwoch, 8. Mai 2019

Promo tekst

Treće kolo ljetne lige Hrvatska trči – Hoće li zeleni tim ostvariti nedostižnu prednost?

Pred nama je treće kolo ljetne lige Hrvatska trči, koje može biti presudno za nastavak timskog natjecanja između plavog i zelenog tima. Nakon dva kola, zeleni tim vodi s 2:0 i još im jedna pobjeda treba za nedostižnu prednost i ukupnu pobjedu.

 

Dragi “plavci”, još ništa nije izgubljeno, do kraja imamo još tri kola i sve je moguće, ako na ovom kolu budete trčali u velikom broju. 🙂

Više smo puta o tome pisali, ali treba opet ponoviti – kako se ostvaruje pobjeda na kolu za tim? Timovi nemaju jednak broj trkača (zelenih je nešto više) pa ne gledamo ukupne brojeve već postotke i prosjeke. Tako je najvažniji kriterij postotak trkača tima koji su trčali i prijavili rezultat preko sustava utrka.com. Za sad, zelenih je na oba kola trčalo više. Drugi kriterij je prosječni broj kilometara koje su pretrčali članovi tima. I po tom kriteriju na oba kola bolji su bili zeleni. Najmanje važni kriterij, koji gledamo samo ako su timovi po prethodna dva izjednačeni, je prosječni tempo (pace) koji su ostvarili trkači tima.

Dakle, ako ste se prijavili na trkačku ligu – trčite i pomozite svojem timu da ostvari pobjedu ili smanji vodstvo drugog tima.

 

Tehničke informacije

Prijava rezultata: preko istog linka, preko kojeg ste prijavili prvo i drugo kolo, prijavljujete i treće. Link vam je danas ponovno poslan na mail.

I dalje imate opciju prijaviti rezultat u rekreativnu kategoriju, u kojoj možete istrčati bilo koju distancu (dužu od 5 km za odrasle). Za nju vam ne treba link na GPS zapis aktivnosti, već je dovoljno upisati distancu i vrijeme aktivnosti.

U natjecateljskoj kategoriji zadane su distance – 5 km, 10 km, 21.1 km polumaraton i 42.2 km maraton. Za prijavu u natjecateljsku kategoriju morate priložiti link na GPS zapis aktivnosti. Ako vaša standardna aplikacija to ne može, preporučujemo korištenje aplikacije Sports Tracker koja radi precizno i ima jednostavan način dijeljenja linka. Rok za prijavu rezultata je ponedjeljak do podneva! Svi prijavljeni rezultati idu u timski “obračun”.

 

Pošaljite nam fotografije na mail!

Fotografije: objavljujte ih u Facebook grupi TRČIMO! 3sporta.com> https://www.facebook.com/groups/trcimo/?ref=bookmarks i grupi Hrvatska trči, ali pošaljite ih i nama na mail hrvatskatrci@gmail.com da ih objavimo u velikom foto albumu na portalu. Nemojte dugo čekati, pošaljite ih najkasnije u ponedjeljak do podne. 🙂

Problemi: u slučaju problema, mi smo na mailu hrvatskatrci@gmail.com pa se slobodno javite s pitanjem.

 
SPONZORI LIGE:

 

 

 

 

HRVATSKA TRČI – drugo kolo ljetne lige – Herojski smo izdržali još jedan prevruć vikend

Iako smo očekivali da će vrućina bar malo popustiti, opet je bilo jako vruće i sparno, neugodno za trčanje. No ovo je ljetna liga i svi smo znali što nas čeka. 🙂

 

Na drugom kolu nastupilo je nešto manje trkačica i trkača nego na prvom. 1885 nas obulo je tenisice i istrčalo svoju dionicu, mnogi zadanih 5 kilometara, ali po prvi put imamo i maratonce.

 

Zeleni i plavi

Zeleni tim ponovno je bio bolji po dva osnovna kriterija i tako su poveli s 2:0. Zelenih je trčalo 72%, a plavih 69%, a zeleni su u prosjeku prevalili i veću distancu, 7.24 kilometra nasuprot 6.87 km po trkaču plavih. Ako se ovako nastavi, liga bi mogla biti riješena na idućem kolu. PLAVI PROBUDITE SE! 😀

 

 

Istrčano šest maratona

Bez obzira na manji broj trkača, ovaj smo put istrčali sedamdesetak kilometara više nego na prvom kolu lige. Sigurno su za to među najzaslužnijima maratonci, njih šest, koji su i po ovoj vrućini istrčali 42.2 kilometra. Trojica najboljih bili su Alen Imširović 3:05:18, Ivan Galović 5:13:33 te Zoran Vesel 5:33:51. Treba spomenuti i ostalu trojicu, oni su Domagoj Zmaić, Mario Čeliković i Ratko Boroš.

 

 

Polumaraton

U natjecateljsku kategoriju polumaratona ukupno je prijavljeno 35 rezultata – 20 muških i 15 ženskih. Kod žena na prva tri mjesta ovog kola plasirale su se Ivana Ivandija, Katarina Šipić i Ivana Hebrang Grgić, sve tri unutar dvije minute. Kod muškaraca najbrži polumaraton istrčao je Neven Jurković, za respektabilnih 1:24:37, drugi je bio Roberto Bašić, a treći Gabrijel Lešić.

 

 

10 km

Kako idemo prema kraćoj distanci, tako se i broj prijavljenih natjecatelja povećava; na 10 km prijavljeno je ukupno 168 rezultata. Najbolji “cener” istrčao je Josip Oulovsky (37:29), drugi je bio Filip Grgurić, a treći Alan Biro, a u ženskoj konkurenciji prve tri bile su Nikolina Dragutinović, Inga Juric i Josipa Smolčić.

 

 

5 km

I na kraju, najkraća distanca s najviše prijavljenih rezultata u natjecateljsku kategoriju. Čak 424 trkačica i trkača odlučilo je vidjeti kako stoje u usporedbi s drugima. Najbolje rezultate ostvarili su Ivana Zeljko, Sanja Vuković i Andrea Tuđa kod žena te Juraj Bilaver, Dario Šokčević i Ivica Hlupić kod muškaraca.

Nastavljamo u subotu i nedjelju

Iduće kolo možda će već odlučiti tim pobjednika, a možda će plavi nastupiti u velikom broju i istrčati solidnu kilometražu i smanjiti na 2:1. Nadamo se samo da će vrućine napokon popustiti i da će nam vremenski uvjeti pomoći u preostala tri kola.

Kako bilo da bilo, radujemo se nastavku ljetnog trčanja s vama! 🙂

REZULTATI

Ako trčite ligu, pridružite se privatnoj Facebook grupi samo za ljetne ligaše: https://www.facebook.com/groups/hrvatskatrci/

SPONZORI LIGE:

 

 

 

Drugi vikend u znaku ljetne lige Hrvatska trči!

Pred nama je drugo kolo ljetne lige Hrvatska trči, čeka nas malo ugodnije vrijeme, bez toplinskog vala koje je neke demotivirao za trčanje prošli vikend. Dakle, nema razloga da ne navučete tenisice i gdje god bili istrčite i pridonesete rezultatu svog tima.

 

Na prvom kolu nastupilo je ukupno 2012 trkačica i trkača, ukupno smo pretrčali više od 13.000 kilometara, odnosno oko 6.5 kilometra po trkaču. Zašto ovaj vikend ne bismo bolje od toga? 🙂

Rezultati prvog kola

 

Zeleni vs plavi

Kako smo najavili, ovo je i “epska bitka” zelenog protiv plavog tima i obrnuto. 🙂 Kako nemamo jednak broj trkača u timovima, pratimo postotke i prosjeke. Na prvom kolu uspješniji su bili trkači zelenog tima, nastupilo ih je 78%, nešto više od trkača plavog tima kojih je nastupilo 72%. Zeleni su bili bolji i po prosječnom broju pretrčanih kilometara: 6.68 km po trkaču, plavi 6.49 km po trkaču.

Tako smo došli do rezultata ZELENI – PLAVI, 1:0. 🙂

Vidjet ćemo koliko je “plavce” ovaj jedan izgubljeni bod motivirati da u većem broju iziđu i istrče više kilometara na drugom kolu. 🙂

 

Tehničke informacije drugog kola

Prijava rezultata: preko istog linka, preko kojeg ste prijavili prvo kolo, prijavljujete i drugo. Link vam je danas ponovno poslan na mail. I dalje imate opciju prijaviti rezultat u rekreativnu kategoriju, u kojoj možete istrčati bilo koju distancu (dužu od 5 km za odrasle). Za nju vam ne treba link na GPS zapis aktivnosti, već je dovoljno upisati distancu i vrijeme aktivnosti. U natjecateljskoj kategoriji zadane su distance – 5 km, 10 km, 21.1 km polumaraton i 42.2 km maraton. Za prijavu u natjecateljsku kategoriju morate priložiti link na GPS zapis aktivnosti. Ako vaša standardna aplikacija to ne može, preporučujemo korištenje aplikacije Sports Tracker koja radi precizno i ima jednostavan način dijeljenja linka. Rok za prijavu rezultata je ponedjeljak do podneva!

Detaljna pravila za one koji trče prvi put

Fotografije: objavljujte ih u Facebook grupi TRČIMO! 3sporta.comTRČIMO! 3sporta.com i grupi Hrvatska trči, ali pošaljite ih i nama na mail hrvatskatrci@gmail.com da ih objavimo u velikom foto albumu na portalu. Nemojte dugo čekati, pošaljite ih najkasnije u ponedjeljak. 🙂

Problemi: u slučaju problema, mi smo na mailu hrvatskatrci@gmail.com pa se slobodno javite s pitanjem.

SPONZORI LIGE:

 

 

 

Uspjeli smo – HRVATSKA TRČI! – više od 2.000 trkačica i trkača na prvom kolu ljetne lige

Više od 2.000 trkačica i trkača sudjelovalo je preko vikenda na prvom kolu ljetne lige Hrvatska trči. I trčala je, u svakom kutku naše zemlje, ali i u Njemačkoj, Švicarskoj, Belgiji, Engleskoj, Makedoniji, BiH…

 

Nakon odličnog odziva, kada je u samo deset dana na ligi odlučilo sudjelovati 2.650 trkačica i trkača, došao je vikend prvog kola, no sve nas je dočekao s vrlo visokim temperaturama, koje više odgovaraju za cjelodnevnu siestu nego za trčanje. Trčati je bilo iznimno teško, ali to nije spriječilo da na prvom kolu istrčimo više od 13.000 kilometara!

Većina je trčala rano ujutro ili navečer, ali bilo je i avaturista koji su oprobali “zvizdansko trčanje”. Srećom, sve je završilo dobro. 🙂 I opet, najviše nas vesele najmlađi, koji su zajedno sa svojim roditeljima ili djedovima i bakama prehodali ili otrčali pokoji kilometar. Majice i medalje koje ih čekaju na kraju lige, zasigurno su pomogle u motivaciji.

 

Zeleni i plavi tim

Svaki trkač pripada nekom timu koji je izabrao prilikom prijave. “Zelenih” je na prijavama bilo nešto više (1538) a plavih nešto manje (1127).

Na prvom kolu trčalo je 1198 trkačica i trkača zelenog tima, odnosno 78%. Oni su ukupno pretrčali 8012 kilometara, odnosno 6.68 kilometra po trkaču.

Plavih je trčalo 814, odnosno 72% od ukupnog broja trkača u timu. Zajedno su prevalili 5286 kilometara, što daje prosjek od 6.49 kilometra po trkaču.

Prema ovim podacima, zeleni tim po svim je parametrima bio bolji od plavog tima na prvom kolu. Zeleni : plavi 1:0! Plavci, probudite se! 😀

 

Natjecateljska kategorija

Kako smo i najavili, natjecateljsku kategoriju uveli smo zbog mnogobrojnih upita trkača nakon “Jači od korone” lige. Oni su željeli da ligu još približimo pravom natjecanju, pa smo pristali i krenuli i u taj eksperiment. Znali smo odmah da će biti problema s uređajima, linkovima, GPS tragovima, prijavom podataka, ali manje-više, uspjeli smo i u ovom.

Neku od natjecateljskih kategorija prijavilo je ukupno 659 trkačica i trkača. Prema očekivanju, najviše rezultata prijavili su trkačice i trkači na 5 km, dok maratonaca (očekivano) ovo kolo nismo imali.

Valja napomenuti da vremena i rezultate ovakve utrke ne treba shvaćati kao službene rezultate utrke. Nisu svi imali iste uvjete, udaljenosti su mjerene uređajima nejednake preciznosti i slično. Natjecateljska kategorija na ovoj ligi služi samo tome da svoj rezultat trkačice i trkači lakše mogu usporediti s drugima te kako bismo unijeli natjecateljski duh u ligu.

Ono kad imaš bolju majicu od Magic Johnsona

 

5 km

U muškoj konkurenciji prva tri mjesta zauzimaju Josip Oulovsky (AK FIT), Filip Grgurić (AK Slavonija Žito) i Alen Imširović (Udruga Zdravo Trčanje / Ak Maraton Vukovar), a u ženskoj Jozefina Bulić (AK Sljeme), Inga Jurić i Ivana Zeljko (Ak “Međimurje” Čakovec).

Neki su svoju distancu i prespavali

 

10 km

Tri najbrža na 10 kilometara su Neven Jurković (AK Ivančica), Dario Šokčević (ARK Gradiška) i Edi Pašić, a tri najbrže su Dragana Danjko, Marta Šimunić (Vujec Running Team) i Irena Butković (AK Sljeme).

 

Polumaraton

Najbrži polumaratonci bili su Roberto Bašić (UZT Osijek), Bojan Šebrek (AK Sljeme) i Mario Sušanj, a polumaratonke Andrea Tuđa (Torpedo Runners), Emma Turk i Željka Blažetić.

 

Ligu nastavljamo drugim kolom idući vikend 7. i 8. kolovoza, za koji se nadamo da će nas dočekati s ugodnijim temperaturama.

REZULTATI PRVOG KOLA

Ako trčite ligu, pridružite se privatnoj Facebook grupi samo za ljetne ligaše: https://www.facebook.com/groups/hrvatskatrci/

SPONZORI LIGE:

 

 

 

[INTERVJU] Dr. Ivo Belan: Ptica leti, riba pliva, čovjek trči!

Zamijetili smo ga kao jednog od najstarijih prijavljenih sudionika na ljetnu ligu Hrvatska trči, a oni koji ga još ne znaju, propustili su puno veću trkačku priču iza njegovog imena. Ivo Belan umirovljeni je 84-godišnji liječnik i jedan od pionira rekreativnog trčanja na ovim prostorima. Pa čak i autor “Biblije“ za trkače, naziva Jogging – i to prije gotovo 40 godina! U vrijeme kad mnogi od nas još nisu bili ni u planu. 😉 Treba li više razloga od ovog za jedan ležerni intervju s vitalnim doktorom?

 

Naš sugovornik rođen je u Tivtu, u Boki Kotorskoj, ali veći dio života provodi u Hrvatskoj. Tako i dan danas živi u Zagrebu. Njegova knjiga Jogging doživjela je tri izdanja, od čega dva u susjednim zemljama. Naslovnicu hrvatskog izdanja krasi, tada mlada ljepotica u trkačkom dresu, a danas pjevačka legenda, Vanna.

– Posebno sam bio ponosan kad mi je jedan naš poznati dugoprugaš kazao da je moja knjiga za njega Biblija – s dragošću prepričava naš sugovornik.

 

“Bio sam čudo na cesti – smijali su mi se i prigovarali“

Ispričao nam je o svojim trkačkim počecima i reakcijama okoline na isto. Kako kaže, u rekreativno trčanje zaljubio se prije 45 godina

– To je bilo vrijeme kad se kod nas na cesti rijetko moglo vidjeti trkača. Naši su mediji počeli pisati o milijunima Amerikanaca koji su ušli u tenisice i počeli trčati. Tako se i ja jednog dana odlučih na relaciji Dubrava -Sesvete. Svaki drugi čovjek okretao se za mnom, izgleda da sam bio čudo na cesti. Žena, ali i kolege na poslu, počeli su mi prigovarati što se bavim tako neozbiljnim stvarima koje mi ne dolikuju – prisjeća se doktor Ivo svojih početaka.

Rekli su mu neka se uhvati pametnijeg posla te zar ne vidi da mi se svi smiju i rugaju. No, kako on kaže, to je vrijeme na sreću, prošlo.

Foto: Marin Ćuk Vurnek

– Uskoro su se u našoj zemlji počele organizirati i cestovne trke. Možemo slobodno kazati da je Varaždin bio kolijevka cestovnog trčanja kod nas. U organizaciji Varaždinaca, istaklo se nekoliko velikih zaljubljenika u trčanje – Boris Kožar, Mladen Mavar, Branko Furjan, Petar Jelenečki i drugi. Oni su pružali nesebičnu pomoć u organizaciju cestovnih trka, ne samo u Varaždinu, nego i u drugim gradovima. Trka koje su postale tradicionalne sve do danas – doznajemo od svjedoka tih povijesnih trenutaka.

 

Nije teško natjerati žabu u vodu

Dr. Ivo Belan nije bio ni svjestan da je drugi najstariji trkač lige Hrvatska trči. Predstavlja mu to veliku čast, kaže.

Na upit kako se odlučio prijaviti na tu ligu, odgovara pitanjem:

– Pa Martina moja, zar je teško natjerati žabu u vodu?

Ovaj veteran u životu je istrčao nemali broj maratona, i to onih eminentnih svjetskih, pa i pokoji ultramaraton.

– Imao sam sreću da sam imao mogućnosti biti sudionik niza svjetski poznatih maratona. Tako sam istrčao maratone u New Yorku, Londonu, Hong Kongu, a trčao sam i na Jamajci (Kingston), u Egiptu (Luxor), potom u Moskvi, Parizu, Las Vegasu i drugdje – zavidna je njegova lista.

Naš sugovornik i sam je inicijator jedne međunarodne utrke…

Foto: Boka News

– Došao sam na ideju da trčim od hrvatsko-crnogorske granice Debeli brijeg do mog Tivta, u dužini 31 kilometra. Trku sam nazvao Trka mira i posvetio ju svim Bokeljima, svim ljudima dobrih namjera i onima koji nisu zaraženi virusom mržnje – pojasnio nam je dr. Belan koji je i sam već deset puta istrčao Trku mira.

Nakon prve trke, u Podgorici ga je primio i predsjednik Crne Gore Filip Vujanović i čestitao mu na doprinosu zbližavanju dvaju naroda.

– Dao je punu podršku toj sportskoj manifestaciji te mi poklonio sat – ističe s ponosom inicijator ove utrke.

Ljubav prema trčanju, doktor Ivo prenio je i na svoje bližnje.

Moj stariji sin Ivica redovno trči. Zajedno smo pretrčali većinu mojih maratona u svijetu. A i moja supruga trči, ali ona trči od dućana do dućana, haha – našalio se naš sugovornik.

 

Svatko tko može hodati, može i trčati, pod uvjetom da to i počne!

Ovaj trkač koji je ujedno i liječnik, podijelio je s nama niz mudrosti, savjeta i znanstvenih činjenica o mnogostrukim koristima trčanja za ljudsko zdravlje, ali i velikim zadovoljstvima koje pruža.

Prema njegovim riječima, koristi se mogu razvrstati u dvije skupine – fizičke i psihičke.

– Pomoću trčanja čovjek može značajno poboljšati svoju srčano-žilnu funkciju. Postoje dokazi koji govore da se napredovanje ateroskleroze može zaustaviti, ukoliko se primijeni kombiniranje programa tjelovježbe i dijetetski režim. Razumljivo, trčanje pridonosi i smanjenju prekomjerne tjelesne težine. Redovno bavljenje sportsko-rekreativnom aktivnošću smanjuje povišeni krvni tlak, kao i povišeni krvni šećer – doznajemo.

Podsjeća nas da je nedovoljno kretanje jedna je od najraširenijih bolesti suvremenog čovjeka. Kaže kako se u našoj zemlji sportskom rekreacijom bavi tek oko šest posto ljudi, dok je u zemljama s razvijenom fizičkom kulturom to 35 posto.

– Današnji se čovjek sve manje kreće, a sve više jede, uz stalan porast potrošnje kave, cigareta, alkohola i lijekova. Postali smo robovi začaranog četverokuta – stolac na radnom mjestu, automobil, dizalo u zgradi i kauč pred televizorom – opominje ovaj liječnik.

Pozitivni utjecaji trčanja na psihički život, ističe, također su iznimno važni i predmet intenzivnih znanstvenih istraživanja. Oni koji redovno trče, podsjeća dr. Belan, znatno su otporniji na dnevne psihičke stresove, manje su nervozni i boljeg su raspoloženja.

– Svi oni koji redovito trče potvrdit će da im trčanje pruža velika zadovoljstva. Za vrijeme laganog trčkaranja dolazi do najpotpunijeg mentalnog opuštanja te nestajanja nervne napetosti. Sve to osjetio sam na vlastitoj koži. Kad osjetim neku tjeskobu, strah, napetost, psihički nemir, dovoljno  mi je da pretrčim svojih tri do pet kilometara i kući se vraćam kao drugi čovjek – priča ovaj liječnik iz iskustva i zaključuje:

– Uz odgovarajuću pripremu, svaki onaj koji može hodati, može i trčati. Pod jednim uvjetom – da to i počne!

Foto: Marin Ćuk Vurnek

Između ostalog, dr. Ivo Belan progovara i o benefitima džoginga za seksualni život, što je istaknuto i na naslovnici njegove knjige Jogging još prije gotovo 40 godina.

-Trčanje poboljšava seksualne funkcije i mogućnosti. Poslije trčanja dolazi do znatnog povećanja razine muškog spolnog hormona testosterona u krvi. Isto tako, trčanjem postignuta dobra opća tjelesna kondicija, pojačava zadovoljstvo u seksu i kod muškaraca i kod žena – sud je stručnjaka.

 

Trčanje je “droga”

Umirovljeni liječnik i dalje je aktivan i u pisanju savjetodavnih tekstova za pripadnike “zlatne dobi“, pa čak i vezano uz seksualni život. Iako zanimljivo, odlučili smo držati se teme i upitati je li preporučljivo baviti se trčanjem u umirovljeničkoj dobi i kada treba tenisice objesiti o klin.

– Ne treba živjeti u uvjerenju da je trčanje samo za mlade ljude. Ima mladića sa šezdeset i staraca s dvadeset. Imam 84 godine i osjećam da sam u dobroj kondiciji. Još uvijek trčim dva do tri puta tjedno, pet do deset kilometara. Naravno, ne trčim više maratone i nešto sam sporiji nego prije, ali još uvijek sam brži od onih koji sjede na kauču ispred televizora i koji imaju poteškoća doći od fotelje do televizora – poučava umirovljeni liječnik, ali ne i trkač.

Upozorava da su upravo četrdesete i pedesete vrijeme da se pod kontrolu stave promjene koje se događaju u tijelu, te za učiniti nešto za svoju kondiciju.

– Osobe koje se bave sportskom rekreacijom, svojim se fizičkim sposobnostima mogu usporediti s 10 do 20 godina mlađim osobama koje se ne bave istom. Upravo svoje doba trebate učiniti “najboljim godinama života“. Nije važno koliko imate godina u svom životu, važno je koliko imate života u svojim godinama – motivira nas 84-godišnji trkač.

Njegov je savjet da se treba držati temeljnih principa treninga i pravila zdrave prehrane i bit će sve u redu. Tvrdi kako od savjeta u njegovoj knjizi do današnjeg trkačkog stila života, nekih revolucionarnih novosti u sportskoj industriji i nutricionizmu za sportaše nema.

A na upit o vješanju tenisica o klin, odgovara:

– Pa kako bih mogao ostaviti trčanje, kad je trčanje droga?! Ptica leti, riba pliva, čovjek trči!

Piše: Martina Maloča
Foto – naslovna: Marin Ćuk Vurnek

Najnoviji tekstovi