Naslovnica Blog Stranica 83

[REPORT] 5. kolo AXA Kupa i MTB Prvenstvo Istre u Vallelungi

Subotnje popodne nadomak pulske arene, na području bivše vojarne Vallelunga, bilo je prizorište 5. kola AXA Kupa-MTB Kupa Istre koji je ujedno vrijedio kao prvenstvo Istre za 2016. godinu.

 

Veliki broj vozača se stoga došlo “boriti” za osvajanje titule najboljeg MTB vozača ili vozačice u Istri pa je stoga i nadmetanje na stazi bilo na vrhuncu. Staza dužine oko 3,5 kilometara koju su pripremili članovi Bike Spirita jako je dinamična za vožnju, a toplo vrijeme i suh teren pridodali su još malo na težini utrke.

Veliki broj tehničkih problema na biciklima nije zaustavio vozače ka ostvarenju cilja. Osim istarskih vozača utrka je bilo otvorena za sve sudionike pa je stoga na startu bilo i vozača iz Slovenije, Italije i Češke, osim naravno vozača iz drugih dijelova Hrvatske, što je znak dobrog prihvaćanja kupa u okruženju.

Kao posebnost moramo istaknuti i utrku najmlađih na guralicama koji su dodatno zagrijali publiku prije proglašenja najuspješnijih vozača dana.

U najmlađoj kategoriji U7 Dario Orbanić bio je brži od Rene Curića, Luka Privrat (KBBXS Adrenalina) je pobjednik ispred slovenca Aljaža Korošca (KK Završnica) i Jakova Unukića (KBBXS Adrenalina), a Tino Majcan (BK MTB Istra Pazin) 4. ukupno zauzeo je 3. mjesto postolja za prvenstvo Istre u kategoriji U9, dok u starijoj U11 Leon Privart (KBBXS Adrenalina) odnosi prvo mjesto pred Ninom Majcanom (BK MTB Istra Pazin) i Markom Turčićem (BBK Grožnjan) što je i poreda prvenstva Istre.

U drugoj utrci dana AXA kupa nastupio je veći broj sudionika ali je ukupno najbrži bio mladi “skakač” Sandi Bažon ispred Martina Čotara i Matka Grujića. Martin Čotar (BBK Grožnjan) bio je najbrži u kategoriji Master A, Drago Bonas u kategoriji Master B dok je Valter Kliba (KBBXS Adrenalina) bio brži od konkurencije u kategoriji Master C. U kategoriji Sport je pobjedu odnio Vedran Agatić, dok je Sandi Bažon (BBK Grožnjan) najbrži u kategoriji Elite/U23. Anthony Bilić (KBBXS Adrenalina) završio je utrku kao najbolji junior, a Toni Skira (BBK IstraBike) bio je najbolji mlađi junior. Kadet Roko Kukuljan (BK Grobnik) bio je brži od konkurencije u svojoj kategoriji, međutim prvak Istre u kategoriji kadeta je Deni Čosić (TK Pula), dok je Ivan Peruško (BK AXA) pobjednik u Mlađim Kadetima. Mladi Gianni Ivančić (KBBXS Adrenalina) pobjednik je u kategorija početnika do 13 godina.

U ženskoj konkurenciji je Mia Duić (KBBXS Adrenalina) bila najbolja u kategoriji U15, dok je Nikolina Žufić (KBBXS Adrenalina) pobjednica kategorije U13, a Ania Žufić (KBBXS Adrenalina) pobjednica kategorija Žene.

Vallelunga je bilo posljednje kolo Kid’s Kupa koji će međutim svoju podjelu imati u Balama na posljednjoj utrci kupa koja se održava 20.8. kao što je običaj za Bale u noćnim uvjetima.

Rezultati:

Službeni rezultati MTB Prvenstva Istre

Valelunga kategorije odrasli

kids kategorije

_20Y1093 Ania Žufić Sandi Bažon

Autor: Biciklistički savez Istre

Sport i opekline od sunca – što treba znati

Mnogi sportaši redovito preskaču nanošenje kreme za sunčanje. Nakon dugih utrka i treninga, opekline od sunca mogu izazvati jednake (možda i snažnije) bolove te neugodnosti kao primjerice, upale mišića ili iziritirana koža.

 

Opekline, zračenje i reakcije

Opekline od sunca nastaju zbog prevelike izloženosti sunčevom ultraljubičastom zračenju. Ultraljubičasto zračenje se dijeli na UVA (dugovalno), UVB (srednjevalno) i UVC (kratkovalno). UVC zrake ne dolaze do površine Zemlje ni do naše kože, a opekline i oštećenja izazivaju UVA i UVB zrake. UVA zrake obuhvaćaju 95% UV zraka koje dopiru do Zemlje i javljaju se kroz cijelu godinu. Prodiru kroz oblake, staklo te vrlo duboko u kožu, sve do stanica derme, a uzrokuju netoleranciju na sunce, fotostarenje, razvoj raka kože itd. UVB zrake obuhvaćaju 5% UV zraka te ne prodiru kroz oblake i staklo, no prodiru kroz epidermu. Uzrokuju preplanulost, rak kože, alergijske reakcije, opekline itd.

Najblaža reakcija kože na UV zrake je preplanulost. Većina opeklina od sunca spada u kategoriju opeklina prvog stupnja, a to su površinske opekline uz kožno crvenilo, mjehuriće, osjetljivost, suhoću kože i bolove. Opekline drugog stupnja su intenzivnije i ozbiljnije opekline uz crvenilo i bolne plikove.

Klasifikacija opeklina po stupnjevima

Potrebno je između dva i četiri sata nakon izlaganja suncu kako bi se uočile prve promjene na koži, a nakon 24 sata crvenilo kože je na svom vrhuncu. Uz razvoj crvenila, koža počinje boljeti i postaje jako topla. Neki ljudi dobiju i vrućicu ili groznicu. To su normalni simptomi koji se brzo povuku, no kod intenzivnijih simptoma treba potražiti liječničku pomoć. Ako vam se javljaju kožne infekcije, jaki bolovi, dehidracija, mučnina ili drugi znakovi koji su povezani npr. s posljedicama toplinskog udara ili sa sunčanicom, odmah se obratite vašem liječniku.
 

Djelovanje

Najbolji i najpametniji pristup opeklinama od sunca je prevencija. Kako bi smanjili rizik od crvenila, izbjegavajte izlaganje suncu od 10 sati ujutro do 16 sati poslijepodne, nosite odgovarajuću odjeću i obilno nanosite kremu za sunčanje. Ako već osjećate peckanje i
zatezanje, trebate djelovati brzo. Popijte aspirin ili ibuprofen kako bi smanjili bolove, otekline i crvenilo. Pijte mnogo vode za popravak štete jer opekline i dehidracija idu ruku pod ruku. Također, istuširajte se ili lezite u kadu s hladnom vodom kako bi smirili kožu.

Postoji mnogo krema na tržištu koje garantiraju brzi oporavak opečene kože, no prema dermatolozima, najsigurnija je obična hidratantna krema koju treba nanositi više puta na dan. Aloe vera nije čarobni lijek za sunčeve opekline; djeluje blagotvorno na kožu, no nije učinkovitija od običnih krema koje ju nemaju u svom sastavu. Od proizvoda treba izbjegavati one koji sadrže sastojke poput benzokaina jer takvi proizvodi mogu uzrokovati dodatne iritacije i alergijske reakcije. Također, ne treba koristiti vrhnje, jogurt, vazelin ili sl. jer ti proizvodi sprječavaju ‘disanje kože’ te izmjenu tvari. Ako vam ne pomaže obična hidratantna krema, pokušajte s proizvodima koji sadržavaju hidrokortizon, a možete ih nanositi do dva puta dnevno na neugodna područja.

 

Guljenje kože i regeneracija

Koža će se nakon opeklina regenerirati, a oštećena i mrtva koža će se ljuštiti. Iako je zbog estetskih razloga guljenje kože primamljivo, dermatolozi upozoravaju da to ne treba činiti. Koži je potreban prirodan proces zacjeljivanja, a uz često nanošenje hidratantne kreme koža će izgledati manje suho i neće biti dehidrirana. Ako su se formirali plikovi, ne treba ih dirati, bušiti ili guliti. Plikovi pomažu proces zacjeljivanja i sprječavaju infekcije. Opekline će proći u roku od sedam do četrnaest dana. U tom periodu potrebno je kožu često mazati kremama i štititi od sunca. Naravno, potrebno je obnoviti zalihe krema sa zaštitnim faktorom koje trebamo nanijeti prije svakog dužeg boravka u prirodi.

 

Autor: 3sporta/Valentina Đureković

Kako je Abebe Bikila postao trkačka legenda

Pobjeda Abebe Bikile na Olimpijskim igrama 1960. godine, kada je maratonsku stazu u Rimu istrčao bos, bila je svojevrsna prekretnica i početak dominacije dugoprugaških trkača iz crne Afrike. U povijesti je zapamćen kao jedan od najvećih, iako je imao relativno kratku karijeru.

 

Do njegovog nastupa na Olimpijskim igrama došlo je gotovo slučajno, zaslugom Le Roya Walkera, američkog trenera koji je pretežno radio sa – sprinterima. Te 1960. godine Walker je pozvan da radi s etiopskim trkačima koji su se pripremali za Olimpijske igre u Rimu. Trkačka ekipa okupila se tamo gdje su i trenirali, u kampu na više od 2.000 metara nadmorske visine.

 

Kad te prepozna trener sprintera

Walker je primijetio da Etiopija raspolaže s relativno malim brojem sprintera i velikom grupom dugoprugaških trkača. Nesiguran u to što da sprinterima da za zadatak, Walker je dugoprugašima rekao da džogiraju do udaljenog brda, kao zagrijavanje, dok on radi sa sprinterima. Nakon sat i pol, kada je trening sprintera bio već završen, Walker se iznenadio kašnjenjem dugoprugaša, koji su se vratili tek sat vremena kasnije.

Zanimalo ga je zašto su bili toliko spori, pa je idući dan odlučio proći stazom gdje su se  trkači “zagrijavali”. Ustanovio je kako se nakon nekoliko kilometara staza najednom strmo spušta u široku dolinu, koju s položaja gdje im je odredio rutu za trčanje nije mogao vidjeti. Kada je došao do podnožja brda, mjerač udaljenosti automobila pokazivao je već 22.5 kilometra.

Brzo se vratio u hotel i nazvao u Ameriku da provjeri koliko iznosi najbolje svjetsko vrijeme u maratonu – bilo je 2:15:17, a Walker je hrabro najavio da će iz te grupe etiopskih trkača doći novi olimpijski pobjednik i novi svjetski rekorder.

 

Olimpijski maraton u Rimu

Bikila uopće nije trebao trčati maraton u Rimu. Naime, niti on niti njegov reprezentativni kolega Abebe Wakgira, nisu se pripremali za maratonsku distancu, već za onu na 10.000 metara. I ovdje je najznačajniju ulogu odigrao Walker sa svojim utjecajem – tražio je od etiopskog cara Hailea Selassiea da zabrani obojici nastup na 10.000 metara i da im naredi da trče maraton.

Sam nastup Bikile na maratonu u Rimu bio je jedan od onih sportskih događaja koji se spominju i dandanas, nakon toliko godina. Bikila je naime trčao bos. Nekoliko dana prije utrke mogao je izabrati tenisice za utrku, ali je izabrao krivo i nisu mu odgovarale za trčanje. Tada je odlučio da će trčati bos, jednako kao što trči u Etiopiji.

Nakon što je pretekao brojne trkače, završio je rame uz rame s marokanskim maratoncem Rhadiem Ben Abdesselamom. Ostali su tako zajedno do zadnjih petstotinjak metara utrke kada se Bikila odlučio za sprint prema cilju kojeg je prošao kao prvi, s novim najbržim vremenom maratona na svijetu: 2:15:16. Postao je tako prvi Afrikanac sub-saharske Afrike koji je osvojio zlatnu olimpijsku medalju.

abebe0

Nakon zlata u Rimu nastupio je još na nekoliko maratona i gotovo svaki put kada je završio utrku je i pobijedio. Samo ma Bostonskom maratonu 1963. utrku nije završio na prvom mjestu, bio je peti.

 

Nakon Rima

Bikila je nastupio i na Olimpijskim igrama 1964. u Tokiju i opet pobijedio, čime je njegov legendarni status zapečaćen. Vratio se u Etiopiju kao nacionalni heroj i od vladara primio posebno preuređenu Volkswagen bubu.

Bikila je trebao nastupiti i na Olimpijskim igrama 1968. godine u Mexico Cityu, ali je nekoliko dana prije utrke slomio kost u stopalu, trčeći bosonog. Zbog toga je odustao nakon 17 kilometara, a zlatnom olimpijskom medaljom okitio se njegov sunarodnjak Mamo Wolde.

1969. godine Bikila je preživio tešku prometnu nesreću vozeći svoju “bubu” i ostao paraliziran od pojasa na dolje. Umro je 25. 10. 1973. godine od posljedica prometne nesreće, u 41. godini života. Postao je i ostao nacionalni etiopski i svjetski trkači idol mnogim generacijama trkača poslije njega. Njegove velike pobjede na dvama Olimpijskim igrama zaredom, bile su nagovještaj potencijala trkača iz Etiopije i Kenije koji su nakon 1968. godine dominantni u svim dugoprugaškim atletskim disciplinama, na način nezabilježen u bilo kojem međunarodnom sportu.

 

Priprema: 3sporta, izvor: Lore of Running, Wikipedia
Foto: Allsport Hulton/Archive

TRČANJE I SUNČANE NAOČALE – na što pripaziti kod izbora

Trkači prije svakog treninga pripremaju svoju klasičnu opremu: odjeću, tenisice i vodu. Neki misle i na gelove, ruksake te na glazbu u kojoj će uživati za vrijeme treninga, no većina trkača zaboravlja jedan vrlo važan dio opreme: sunčane naočale.

 

Kao trkači, mislimo na zaštitu kože raznim kremama za sunčanje i pokrivalima za glavu, no ne treba zaboraviti na oči.

 

Osjetljive oči i sunčane naočale

Osnovna funkcija sunčanih naočala je zaštita naših očiju od UV zračenja. Oči su najosjetljivije na izlaganje UV zrakama od 8 do 10 sati ujutro te od 14 do 16 sati poslijepodne, baš u vrijeme kada se mnogi trkači nalaze na svojim trkačkim stazama.

Sunčane naočale štite oči i od neugodnih odsjaja te od iznenadnih bljeskova. Stručnjaci izvještavaju da pijesak i asfalt mogu reflektirati i do 25% UV zraka (snijeg i do 85% UV zraka te su stoga naočale bitne i zimi) . Također, sunčane naočale nam služe i kao zaštita protiv vjetra, insekata, trunja, prašine i sl.

Naočale za trčanje bi trebale imati zakrivljene leće koje blokiraju zrake i ostalo što bi nam moglo upasti u oči dok trčimo. Najvažnije je da imaju oznaku UVA i UVB zaštite jer tako štite različite dijelove oka. UVA zračenje može doprijeti do mrežnice oka, a UVB zračenje može oštetiti rožnicu. Ako sunca nema, to ne znači da nam sunčane naočale i pokrivala za glavu nisu potrebni. Kiša npr. reflektira i do 100% UV zraka s tla pa je važno zaštititi oči u svim vremenskim uvjetima.

Leće i njihove karakteristike

U današnje vrijeme sve se manje upotrebljavaju prava stakla za sunčane naočale. Većinom se koristi plastika jer je izdržljivija, otpornija i lakša za nošenje. Leće dolaze u više boja, a svaka boja ima svoje karakteristike.

Narančaste i žute leće pojačavaju kontrast, poglavito u maglovitim i oblačnim vremenskim uvjetima. Također, filtriraju plavkastu svjetlost i time omogućuju održavanje oštrijeg fokusa na cestu ili na trail stazu.

Crvene i ružičaste leće pojačavaju kontrast kada je sunčano i kada je djelomično oblačno, no te leće treba koristiti s oprezom jer uzrokuju nejednakosti u bojama.

Smeđe leće blokiraju plavu svjetlost, povećavaju oštrinu vida i kontrast. Osobito su korisne kod trail trčanja ili kod uvjeta koji obuhvaćaju mnogo plavog neba. Za trčanje se ne preporučuju zelene i sive leće jer ne pojačavaju kontrast što znači da nećete vidjeti određene oznake, staze, rute ili sl., a isto tako, smanjuju svjetlinu.

 

Kupnja

Danas na tržištu postoji vrlo veliki izbor sportskih sunčanih naočala. Izbjegavajte naočale sumnjive kvalitete jer si tako nanosite više štete nego koristi. Naočale trebaju čuvati zdravlje očiju, a ne kvariti ih.

Sunčane naočale trebamo kupovati od proizvođača koji poštuju industrijske standarde jer je važno da su izrađene od kvalitetnih materijala.

Na vrhu ljestvice ove godine nalaze se, primjerice, Oakley Radar Path, Tifosi Jet Wrap ili Smith Pivlock V90. Prije kupovine sunčanih naočala, savjetujte se sa stručnjakom, optičarem ili oftalmologom. Uz sunčane naočale vaše trčanje više neće biti isto; ljeti sigurno.

Trčimo pametno! 🙂

Kako odabrati sportske sunčane naočale?


Autor: 3sporta/Valentina Đureković

Definicija zdrave prehrane – drugi dio

U prvom sam dijelu istaknuo potrebu za sveobuhvatnom definicijom zdrave, odnosno pravilne prehrane, te pisao o posljedicama izostanka iste. Danas ću zdravu prehranu definirati koristeći efektivnu, kvalitativnu i praktičnu definiciju.

Čemu razdioba? Moram priznati da istu nisam imao na umu kad sam započeo pisati ovaj tekst. Planirao sam se dotaknuti samo dijela koji sam sada nazvao kvalitativnom definicijom. Međutim, u procesu sam shvatio kako ona ne odgovara na sva pitanja te odlučio dodati dvije.

 

1. Efektivna definicija zdrave prehrane

Započnimo s efektivnom, generalnom definicijom koja odgovara na pitanje kakav utjecaj na zdravlje ima pravilna prehrana, odnosno zašto prehranu težimo optimizirati. Zdrava prehrana omogućuje maksimalno iskorištenje vlastitog genetskog i okolišnog potencijala za dug i kvalitetan život. Ovdje bismo mogli postaviti mnogo potpitanja, no smatram da bismo time izašli van okvira onoga što člankom želim postići.

 

2. Kvalitativna definicija pravilne prehrane

Sljedeća je definicija prilično debela, ispričavam se, pretila. Objasnit ću je detaljnije od ostale dvije, budući da je smatram centralnom za shvaćanje prehrambenih potreba. U kvalitativnom, sadržajnom smislu, zdrava prehrana:

  1. Zadovoljava sve fiziološke prehrambene potrebe pojedinca, koje uključuju adekvatan unos:
    1. Energije,
    2. Esencijalnih makronutrijenata (proteini, tj. aminokiseline, masti, tj. masne kiseline, vlakna)
    3. Mikronutrijenata (vitamini, minerali),
    4. Fito– i zoonutrijenata,
    5. Vode,
  2. Minimizira unos otrova, tj. štetnih tvari bakterijskog, virusnog, biljnog, gljivičnog, životinjskog i anorganskog podrijetla prisutnih u samoj hrani ili stvorenih tijekom njene obrade,
  3. Zadovoljava psihološke i sociokulturne potrebe pojedinca.

 

Fiziološke prehrambene potrebe

Fiziološke prehrambene potrebe individualne su. Međutim, to ne znači da su izjave tipa „To meni odgovara, dobro se od toga osjećam, ja znam najbolje i nitko mi neće govoriti što trebam jesti“ opravdane.

Za pojedinca koji tako razmišlja štetne su jer ga čine rezistentnim na savjete. Štoviše, ako je pojedinac bez vidljivih simptoma bolesti, zdrave je tjelesne mase i oku ugodne raspodjele mišićnog i masnog tkiva, štetno je i za njegovu okolinu, budući da nekritičkog promatrača može navesti na zaključak kako je fizički izgled signal zdrave prehrane. A nije, posebno u mladosti.

Ne treba miješati postojanje razlika u prehrambenim potrebama između pojedinaca i mogućnost prepoznavanja vlastitih. Naime, tijelo nema previše osjetljivi senzor nutritivnih deficita, izuzev onih energetskih. Što je i logično, budući da je donedavno u ljudskoj evoluciji jedina prehrambena briga bila unijeti dovoljno energije. Svi smo članovi iste vrste, imamo gotovo identičan metabolizam, stoga su nam i potrebe, one kvalitativne, iste. Razlike su kvantitativne. Drugim riječima, Pero i Ljerka trebaju iste nutrijente, samo u različitim količinama.

Umjesto da se oslanjamo na vlastite nepostojeće senzore, pametnije je odgovore potražiti u znanstvenoj literaturi, koja preporuke temelji na podacima laboratorijskih analiza tisuća pojedinaca., osvisno o spolu, dobnoj skupini, i eventualnim posebnim prehrambenim potrebama (trudnoća, dojenje). Međutim, treba naglasiti da navedene preporuke (1) predstavljaju vrijednosti koje zadovoljavaju potrebe (samo) 97-98% populacije, što znači da postoji 2-3%-tna mogućnost da njihovo praćenje neće zadovoljiti vaše prehrambene potrebe. Prilično povoljna vjerojatnost, rekao bih. Također, vjerujem da bi se dobar dio preostale nesigurnosti mogao odstraniti povećanjem nutritivnog unosa kod pojedinaca s iznimno visokom energetskom potrošnjom, koji su najčešći predstavnik populacije s povećanim nutritivnim potrebama.

Medicina, a skupa s njom i nutricionizam, napreduju u smjeru personalizacije. (I sam radim na doktoratu iz područja nutrigenomike i personalizirane prehrane). U skoroj budućnosti možemo očekivati razvoj alata za individualnu dijagnozu nutritivnih potreba te potpunu individualizaciju smjernica. Do onda, najbolji pristup jest pratiti znanstvene preporuke unosa nutrijenata.

Potrebe za energijom, osim što su najindividualnija, odnosno najvarijabilnija komponenta prehrane, trebaju uzeti u obzir i cilj koji se njihovom manipulacijom želi ostvariti (porast, smanjenje ili održavanje tjelesne mase).

Potrebe za esencijalnim makro- i mikronutrijentima navedene su u službenim tablicama. U prošlosti su se  najčešće koristile američke RDA, a danas DRI tablice. (1) Ne tvrdim da su brojke u njima navedene uklesane u kamen. Dapače, smatram da ih, do neke racionalne granice, treba kroz znanstvena istraživanja kontinuirano propitivati. Osim toga, prije navedene genetske i okolišne razlike mogu značajno izmijeniti potrebe pojedinca.

Nažalost, još uvijek ne postoje službene preporuke za adekvatan unos fito- i zoonutrijenata, nenutritivnih tvari biljnog i životinjskog podrijetla s utvrđenim pozitivnim učincima na zdravlje. Razlog tome je slabo poznavanje mehanizama djelovanja navedenih spojeva. Stoga, najbolja preporuka koju trenutno možemo dati jest naglasiti raznolikost u konzumaciji svih vrsta biljne i životinjske hrane.

Prehrambeni otrovi

Ova točka kvalitativne definicije izaziva najviše polemika. U ljudskoj je prirodi tražiti krivce za sve nedaće. Međutim, znanost o prehrani vrlo je kompleksna te su rezultati istraživanja često zbunjujući (ne i kontradiktorni) i za stručnjake, kamoli ne i za laike. Zato ne čudi da se isti hvataju za slamke ne bi li izbjegli ne znati. Pomiriti se s neznanjem velika je vrlina.

Prehrambeni otrovi uključuju sve tvari koje unosimo skupa s hranom, a ispoljavaju štetni učinak na ljudski organizam. Štetni učinak podrazumijeva sve što umanjuje ili onemogućuje prethodno spomenuto maksimalno iskorištenje vlastitog genetskog i okolišnog potencijala za dug i kvalitetan život. Ono što je jednome otrov, drugome možda nije. To je vidljivo na primjeru prehramhenih alergija, gdje određena tvar, najčešće protein, kod jedne osobe može izazvati smrtonosnu reakciju, dok ga druga apsorbira i probavlja bez ikakvog problema. Također, doza čini otrov, što znači da količine ispod granice pojedinačno određene za svaku poznatu otrovnu tvar (NOAEL) (2) neće imati negativnog učinka na zdravlje. S druge strane, od konzumacije viška vode također se može umrijeti. (3)

Dobar dio tvari u prehrani, u koncentracijama u kojima ih uobičajeno nalazimo, koje ljudi smatraju otrovima, to nije. Masti nisu. Ugljikohidrati nisu. Šećer nije. Aspartam nije. Uzimajući navedenu činjenicu u obzir, često naglašavam da je pravilna prehrana uključiva, a ne isključiva. Dakle, koncentrirajte se na zadovoljenje svojih prehrambenih potreba radije nego na izbacivanje popularnih otrova. Ni u kojem slučaju ne tvrdim da prave otrove treba zanemariti. Trans masti jesu otrov. Akrilamid vjerojatno jest. Neki pesticidi vjerojatno jesu. Sa zasićenim mastima ne treba pretjerivati. Međutim, ne treba niti paničariti oko njihove štetnosti.

 

Psihosocijalne potrebe

Psihosocijalne potrebe najčešće su zanemarena komponenta zdrave prehrane. Njihovo zadovoljenje rezultira psihološkim benefitima koji se održavaju fiziološke kao posljedice užitka u hrani, izostanka suvišnog opterećivanja i ograničavanja te socijalizacije tijekom jela. Na ovu temu planiram napisati zasebni članak pa neka za sada ostane na ovome.

Relativna važnost pojedinih komponenti

Predložit ću omjer važnosti navedenih komponenti putem sljedećeg grafa:

Komponente prehrane

  • Fiziološke potrebe
  • Otrovi
  • Psihološka komponenta
 Omjer je varijabilan, ovisno o individualnim razlikama u važnosti psihološke komponente.

 

Važnost ravnoteže

Ovdje je riječ o drugoj vrsti ravnoteže od one energetske, o kojoj smo navikli slušati kad je riječ o zdravoj prehrani. Škakljiva stvar u prehrani, ali i u životu općenito, jest omjer, odnosno ravnoteža cijene i benefita (cost-benefit ratio). Sljedećim hipotetskim primjerom pokušat ću ilustrirati njegovu važnost.

Razvoj prehrambene industrije produžio je prosječno trajanje života za 10 godina omogućivši niže cijene, lakšu dostupnost i veću raznolikost hrane, a time i kvalitetniji nutritivni unos populacije. S druge strane, nuspojave razvoja prehrambene industrije poput uvođenja industrijskih trans nezasićenih masnih kiselina u prehranu, skratile su prosječno trajanje života za 3 godine. Ne treba biti znanstvenik za izračunati da smo u plusu za 7 godina. U prijevodu, prehrabena industrija pozitivno je utjecala na naše zdravlje.
No to ne znači da se trebamo pomiriti sa negativnim nuspojavama. Dapače, trebamo ih identificirati i minimizirati, odnosno ukloniti. Pozitivnog primjera radi, trans nezasićene masne kiseline Američka agencija za hranu i lijekove, FDA (Food and Drug Administration) nedavno je uklonila s popisa GRAS tvari, odnosno tvari sigurnih sa ljudsku konzumaciju (Generally Recognized As Safe). U prijevodu, njihova je upotreba u procesu zabranjivanja. (4)

Smatram da postoji granica prelaskom koje se pokušaj ostvarivanja savršene prehrane počinje negativno odražavati na zdravlje pojedinca, u kojem psihološko opterećenje povezano s prehrambenim izborima nadilazi eventualne benefite. Navedeno vrijedi čak i pod pretpostavkom da se osoba u pitanju vodi najispravnijom definicijom pravilne prehrane, i da je prelazak granice fiziološki opravdan, odnosno da ima nutritivne koristi. Što najčešće nema. Drugim riječima, granica je niža nego što mnogi misle.

Kad govorimo o cost-benefitu, još dvije stvari koje treba uzeti u obzir jesu cijena koštanja namirnica i vrijeme potrebno za pripremu hrane. I jedno i drugo, ukoliko postane previsoko, može kompromitirati fiziološku i/ili psihološku komponentu zdrave prehrane. Primjerice, ako zbog kupnje povrća isključivo organskog podrijetla utrošite toliko novca da zbog ograničenog budžeta ukupno unesete manje povrća ili si čak uskratite izlazak u kino, učinili ste si medvjeđu uslugu.

 

Alternativni prehrambeni režimi

Iako će zlobnici na temelju mojih postova na Facebook stranici reći suprotno, ne tvrdim da su alternativni načini prehrane inherentno loši, tj. da nužno ne spadaju pod zdravu prehranu. I vegetarijanstvo, i veganstvo, i Paleo prehrana, i LCHF (niskougljikohidratna) prehrana, pod određenim uvjetima, mogu biti zdrava prehrana. Činjenica da je to moguće pokazuje kako se navedeni režimi baziraju na irelevantnim faktorima.

 

3. PRAKTIČNA DEFINICIJA ZDRAVE PREHRANE

 

Jedi dovoljno, ali ne previše. Jedi raznoliko, uglavnom biljke. Izbjegavaj unos štetnih tvari, ali ne zaboravi uživati u hrani, po mogućnosti u dobrom društvu.

Svaka sličnost s riječima Michael Pollana nije slučajna.

 

Zaključak

Sljedeći put kada budete sudili o kvaliteti nečije prehrane, koristite gore navedene kriterije, a ne moralne stavove i osobne preferencije.

Zdrava prehrana nije crno-bijela. No, osim za ljude koji se bave njenim istraživanjem, ne treba biti niti prekomjerno detaljizirana. Jedna jedina savršena prehrana ne postoji. Ona se može postoći na mnogo različitih načina. I to je prekrasno jer dozvoljava nesmetani opstanak raznolikih prehrambenih običaja. Prehrana ne treba predstavljati opterećenje. Hrana je jedan od temeljnih ljudskih izvora zadovoljstva. Nije kruta i može predstavljati gastronomski užitak. Ne dopustite da vam odabir hrane upravlja životom. Ne živimo da bismo jeli, već jedemo da bismo živjeli.

 

Autor: Bojan Stojnić, mag. nutr.

 

Više o prehrani na nutricionizam.hr.

LITERATURA

1. Hellwig, Jennifer Pitzi, Jennifer J. Otten, and Linda D. Meyers, eds. Dietary Reference Intakes: The Essential Guide to Nutrient Requirements. National Academies Press, 2006.
2. Dorato, Michael A., and Jeffery A. Engelhardt. “The no-observed-adverse-effect-level in drug safety evaluations: use, issues, and definition (s).” Regulatory Toxicology and Pharmacology 42.3 (2005): 265-274.
3. https://en.wikipedia.org/wiki/Water_intoxication
4. http://www.fda.gov/ForConsumers/ConsumerUpdates/ucm372915.htm

 

6. Divlji triatlon u Prelogu – najbrojniji do sad

Iako nas sunce ovih dana nesmiljeno grije i pregrijava – nije spriječilo ljubitelje triatlona ili neke od triatlonskih disciplina, da sudjeluju u šestom po redu Divljem triatlonu u organizaciji sportskog društva Sportikus, Prelog.

U sklopu lige Triatlon 3 županije, na međimurskom kolu – Divljem triatlonu – sudjelovalo je do sada najviše triatlonaca otkako se održava ova utrka – 44, od kojih je bilo 8 žena. Nekima je ovo bio tek prvi okršaj s triatlonom, dok je među natjecateljima bilo i državnih reprezentativaca.

Utrka se sastojala od 375 m plivanja, 10 km bicikla i 3 km trčanja – disciplina supersprint – a u apsolutnom poretku od muškaraca bili su najbrži Štefan Martin (TK 3max, Zg), nakon njega je u cilj ušao državni reprezentativac Pleše Denis (TK Zrinski, Zg), dok je kao treći u cilj je ušao član istog kluba – Tisaj Fran – aktualni prvak Hrvatske u supersprint triatlonu (kadet).

U ženskoj konkurenciji najbrža je bila Obelić Marina (TK Međimurje), zatim Krobot Danijela (TK Kotoripski begači) i treća Čonkaš Višnja (AK Međimurje).

 

Ukupni poredak i rezultati

 

Osim po brojnosti sudionika, iz godine u godinu ova se utrka i organizacijski uzdiže u svakom pogledu, tako da uz nesebičnu pomoć volontera i velikodušnih sponzora utrka polako, ali sigurno, osigurava tradiciju i garantira kompletan sportski doživljaj.

Glavni pokrovitelj utrke bio je Grad Prelog, dok su se sponzori pobrinuli za tehničke detalje, okrjepu, te nagrade za najbolje triatlonce: Trgovina Beciklin, Huni bike shop, Fast food Siti, Trattoria Rossa, DG Sport, Gradska kavana Lovac, OPG Verli, OPG Režek, Autopraonica Kapljica.

Za sigurnost na stazi pobrinuli su se članovi HGSS stanice Čakovec.

Posljednje kolo lige održava se 7. 8. 2016. u Koprivnici, dođite! 

 

SD Sportikus

13663410_1249917118354591_1963343254_o 13663557_1249915548354748_1709384214_o 13681752_1249923691687267_70420898_o 13838614_1249914191688217_417003499_o 13843534_1249923675020602_745814550_o 13902034_1249919071687729_1408294001_o 13902150_1249920938354209_1919934137_o

Foto: Krobot Željko

 

[INTERVJU] Sonja Škevin i Matija Avirović – njihovo vrijeme je počelo!

Sonja Škevin i Matija Avirović, oboje članovi SWIBIR-a Zagreb, nastupili su prošli vikend na svom prvom triatlonu ironman distance i napravili – senzaciju! Na ETU Challenge utrci u Poznanu u Poljskoj Matija se plasirao na 10. mjesto s vremenom 8:30:26, ostavivši iza sebe velikane kao što su Massimo Cigana i Petr Vabrousek. Na istoj je utrci po prvi put triatlon ironman distance završila i Sonja Škevin, zauzevši 7. mjesto u PRO kategoriji i 12. ukupno. Utrku je završila za 10:02:48 što je najbrže vrijeme debitantice iz Hrvatske na ovoj distanci. Treba reći i ovo: Sonja ima tek 21, a Matija tek 22 godine!

Ovaj uspjeh bio je povod da porazgovaramo s ovim simpatičnim triatlonskim parom.

 

3sporta: Prije svega čestitamo na uspjehu na prvom triatlonu ironman distance i odličnom rezultatu! Kako se osjećaš, jesu li se dojmovi nakon utrke slegli?

Sonja: Dojmovi su se kolko-tolko posložili. Sada, nekoliko dana nakon utrke osjećam se sasvim u redu, puno bolje nego što sam mislila da ću se osjećati nakon ironmana. Već smo odradili i prve treninge i noge su se pokrenule.

Matija: S obzirom na to da sam prije par dana završio utrku ironman distance osjećam se poprilično dobro, još uvijek me bole noge, ali vjerujem da će i to proći kroz koji dan. Dojmovi se polako sliježu, čitava utrka je za mene bila jedno novo iskustvo i trebat će mi malo vremena da sve sjedne na svoje mjesto.

 

3sporta: Kako je tekla sama utrka?

Sonja: Iako je plivanje disciplina koja mi najbolje ide, uvijek mi je na triatlonskoj utrci upravo plivanje najmučniji dio. Na ironmanu plivanje nije toliko intenzivno pa mi nije teško palo, ali su me se svejedno druge dvije discipline više dojmile.

Za biciklistički segment organizatori su zatvorili auto cestu i tako mi se dugogodišnja želja da vozim bicikl po autocesti napokon ostvarila. Bicikl je prošao relativno glatko, uspjela sam gotovo cijelo vrijeme držati isti tempo. Na trčanju sam napravila grešku što nisam dobro proučila stazu koja je i ovako bila prilično zbunjujuća pa sam mislila da sam napravila 4 kruga, a napravila sam 3 i tu sam izgubila nešto vremena da se vratim na stazu, dođem k sebi i završim utrku do kraja.

Za vrijeme utrke smo jeli prema trenerovim uputama. Na početku se to čini kao jako puno hrane, ali ne mogu reći da mi je bilo previše i mislim da bi manje bilo premalo.

Ući u cilj bio je odličan osjećaj jer su mi zadnjih pola godine misli usredotočene isključivo na to. Nakon utrke osjećaj nije bio onoliko grozan kao što mnogi opisuju. Noge su jako boljele taj dan i pogotovo drugi dan za vrijeme puta, ali sve ostalo je bilo u redu.

 

Matija: Plivački dio utrke sam odradio solidno, plivalo se na veslačkoj stazi, a zbog hladne vode je bilo dozvoljeno plivanje u neoprenskom odijelu. Iako u ovakvoj utrci plivanje traje najkraće meni se činilo kao da mu nema kraja pa sam jedva dočekao da završi. U početku sam se držao u grupi s vodećim natjecateljima ali tijekom plivanja se grupa razdvojila te sam isplivao s nešto manje od tri minute zaostatka za prvim natjecateljem.

Staza na biciklu  je bila skroz ravna što nije bilo baš po mom ukusu jer mi puno bolje leže brdovite staze. Vozila su se četiri kruga, u početku me prestiglo nekoliko natjecatelja iako sam se osjećao dobro, odlučio sam držati svoj tempo i nisam pokušavao pratiti druge. U trećem krugu se pojačao vjetar, te me ulovila manja kriza koju sam na sreću do kraja kruga uspješno prebrodio. Četvrti krug sam odradio nešto rezerviranije te sam pokušao sačuvati što više energije za trčanje.

Na trčanje sam krenuo na 17. mjestu, plan je bio krenuti rezervirano, ali ubrzo sam stigao neke natjecatelje pa sam odlučio pojačati tempo da me ne bi pratili. To je bila dobra odluka jer sam tim tempom uspio izdržati do kraja utrke i dogurati do 10. mjesta, a budući da nije bilo nikog blizu pred kraj sam se mogao malo opustiti i uživati u ulasku u cilj.

 

3sporta: Ovo ti je prvi triatlon ironman distance, nakon odličnih rezultata na kraćim utrkama. Kakva je razlika u pripremama i osjećaju na samoj utrci?

Sonja: Već nakon svog prvog poluironmana prije gotovo dvije godine znala sam da mi duge distance puno bolje leže i da mi se utrkivanje na dulje distance puno više sviđa. U pripremi za ironman razlika je, naravno u duljini treninga. Mnogi misle da su treninzi za ironman isključivo dugi i lagani, no kod nas intenzitet nije izostao.

Matija: Pripreme za utrku dugog triatlona zahtijevaju puno više vremena, više pažnje se posvećuje treninzima bicikla i trčanja koji traju dulje, a pliva se nešto manje, uglavnom zato što je problem sve ugurati u raspored.

Osjećaj na samoj utrci je sličan onome na utrci kratkog triatlona, jedina razlika je da tijekom utrke dugog triatlona ne moraš sve odluke donositi u djeliću sekunde već možeš malo promisliti prije nego doneseš odluku pa je s te strane utrkivanje opuštenije.

 

3sporta: Vidiš li se u dugom triatlonu ili ćeš i dalje nastupati i na kraćim disciplinama?

Sonja: Sada, nakon prvog ironmana mogu sa sigurnošću reći da je dugi triatlon nešto čime bi se mogla baviti i definitivno ću ostati orijentirana na duge distance. Naravno da ću se i dalje natjecati i na kraćim utrkama jer je utrkivanje kroz godinu dobro za održavanje formu, a meni su dobar trening, zabava i prilika za druženje s klupskim kolegama.

Matija: Na utrkama dugog triatlona se osjećam puno ugodnije i mislim da mi dugi triatlon više odgovara, naravno to ne znači da neću nastupati na utrkama kratkog triatlona. Kratki triatlon ima puno lijepih strana te planiram i dalje nastupati na kraćim utrkama.

Photo: 3sporta.com

3sporta: Kako je uopće to sve s triatlonom počelo?

Sonja: Moji roditelji su se, kada sam bila mala, nakon godina bavljenja drugim sportovima, počeli baviti triatlonom i dok sam odrastala gledala sam ih na treninzima i utrkama. Nekoliko godinama sam se bavila plivanjem, karateom, veslanjem, a s 11 godina sam se upisala na triatlon i ostala sve do sad.

Mislim da  mi je prva utrka bila Jarunska triatlon liga i od onda do prije par godina natjecala sam se isključivo u Hrvatskoj.

Motiva za bavljenje triatlonom je mnogo, a glavni je taj što se osjećam dobro dok to radim i što to zaista volim. Trener, članovi kluba, roditelji i prijatelji su cijelo vrijeme bili dobra podrška

 

Matija: Mislim da nisam imao 3 godine kad su me roditelji počeli voditi sa sobom na bazen na ronilačke treninge i tu sam vjerojatno zavolio sve vezano uz vodu. Početkom osnovne škole sam se počeo ozbiljnije baviti plivanjem perajama, a u šestom razredu uz plivanje perajama sam počeo trenirati plivanje. Svoj prvi triatlon sam odradio u sedmom razredu na nagovor svoje trenerice plivanja te mi se sport odmah dopao zbog svoje dinamičnosti. Tijekom srednje škole i dalje sam trenirao plivanje perajama i plivanje, a triatlon sam više doživljavao kao zabavu preko ljeta, uglavnom bi se natjecao po lokalnim ligama eventualno bi otišao na neku utrku državnog prvenstva. Tek kada sam upisao fakultet i došao u Zagreb sam počeo ozbiljno trenirati triatlon i ubrzo sam zavolio sve što ide uz njega.

Photo: 3sporta.com

 

3sporta: Reci nam nešto više o sebi privatno?

Sonja: Studiram molekularnu biologiju na Zagrebačkom PMF-u i sada završavam treću godinu (još četiri ispita, držite mi fige!). Biologija me oduvijek privlačila i voljela bi raditi u znanosti no u zadnje vrijeme me više privlači sport nego rad u uredu ili laboratoriju.

Matija: Student sam treće godine strojarstva na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. Strojarstvo se dijeli na više smjerova, ja sam upisao procesno energetski smjer, usmjerenje energetika, zanimaju me obnovljivi izvori energije i održivi razvoj te bi se volio baviti time jednog dana.

 

3sporta: Koliko ti je važna podrška koju dobivaš iz svog kluba, SWIBIR-a?

Sonja: Podrška kluba olakšava mi da ostanem fokusirana. Atmosfera koju stvaraju ljudi u klubu motivirajuća je, a trener je onaj koji briše granice u mojoj glavi.

Matija: Podrška kluba mi je veoma važna, imamo luckastog trenera pa tako neki put nakon treninga penjanje po stepenicama bude pravi izazov. Također ekipa u klubu je odlična i uz te ljude najteži treninzi budu zabavni.

 

3sporta: Sonja, što misliš o Matija kao sportašu?

Sonja: Ne mogu garantirati objektivnost svog odgovora, no potrudit ću se. On je oduvijek bio malo lud i učinio bi sve da stigne na trening i ne bi tražio izgovore već bi odradio ono što se kaže, a ponekad i više od toga. Dodatni treninzi ga ne bi izbacili iz takta već bi se tome veselio. Taj njegov duh me oduvijek motivirao i uvijek sam se nastojala ugledati na njegov perfekcionizam te mi je to definitivno pomoglo da postanem bolja sportašica.

13765849_1054414541262053_6177549844303864440_o

3sporta: Matija, a što ti misliš o Sonji kao sportašici?

Matija: Sonja je pravi primjer sportašice čiji su rezultati proizvod puno rada i odricanja i mislim da se svako može ugledati u nju. Vedrog je karaktera i na svaki trening dolazi s osmijehom pa makar trening bio u 6 sati ujutro. S druge strane dovoljno je luda da trči krugove oko zgrade ako prebrzo dođe s trčanja, na kraju krajeva ideja da odemo na ironman je njezina.

 

3sporta: Koliko ti je sport važan u svakodnevnom životu i gdje se u sportu vidiš za nekoliko,  godina?

Sonja: Što se dulje bavim triatlonom i što više treniram to mi se više čini kako je idealan posao za mene i sve mi je bitniji za svakodnevno funkcioniranje. Profesija sportaša nije lagana i ne mogu predvidjeti kako ću podnositi napore kroz godine treniranja, no sigurno ću probati i dati sve od sebe da dovedem svoje rezultate na svjetsku razinu

Matija: Ja sam tip osobe koji ne funkcionira ako se ne bavi nekom fizičkom aktivnošću tako da se usuđujem reći da bez sporta ne mogu. U budućnosti se definitivno planiram i dalje baviti triatlonom, naravno želim raditi na sebi i cilj mi je da budem bolji nego što sam sada.

3sporta: Pada li ti na pamet biti sportaš profesionalac?

Matija: U ovom trenutku mi je prioritet završiti fakultet. Posao profesionalnog sportaša je veoma rizičan, te da bi to mogao postati moram još puno trenirati.

 

3sporta: Koji su ti planovi do kraja ove sezone?

Sonja: Sezona još nije potpuno definirana. Sigurno me još očekuje državno prvenstvo u olimpijskom triatlonu i poluironman u Poreču, a za eventualnu utrku između te dvije još moramo odlučiti

Matija: U planu je da odradim još državno prvenstvo u olimpijskom triatlonu u Splitu i poluironman u Poreču, premda sam siguran da će iskrsnuti još neka utrka.

 

 

Trčanjem do bolje efikasnosti zaposlenika – trčite i vi B2B!

Trčanje kao način života ulazi u sve pore našeg društva.  Uz već poznate brojne pozitivne promjene koje trčanje donosi za zdravlje pojedinca, ono povećava i poslovno zadovoljstvo. Dokaz tome je više od 1.000 trkačica i trkača iz 80 kompanija koji su se prošle jeseni okupili na prvoj poslovnoj utrci B2B RUN u Zagrebu. Ova jedinstvena utrka organizirana  je s ciljem da probudi poslovnu zajednicu i ponudi nove mogućnosti rekreacije i opuštanja nakon radnog vremena s kolegama.

Velik  broj prijava za ovogodišnje utrke, već održane proljetos u Splitu, Rijeci i Osijeku te za nadolazeću u Zagrebu potvrda je da je poslovna zajednica dugo čekala ovakvu priliku za razmjenu poslovnih iskustava ali i opuštanje nakon radnog dana.

Zaposlenici iz 112 kompanija pokazali su koliko žive sportski život te koliko su svjesni brojnih dobrobiti koje se ostvaruju trčanjem. Gat Karoline Riječke, splitska riva i obale Drave postale su tako kulisa ovog jedinstvenog poslovno sportskog događaja koji su pokretali upornost, fokusiranost i ambicija trkača, odlike koje ih krase i u poslovnom svijetu.

Foto: Davor KIBEL, Osijek, 30.06.2016. utrka ispred VK Iktus na Setalistu kardinala Franje Šepera u Osijeku
Foto: Davor KIBEL,
Osijek, 30.06.2016. utrka ispred VK Iktus na Setalistu kardinala Franje Šepera u Osijeku

Pozitivne rezultate i učinak trčanja na poslovne aktivnosti pokazuju i brojna istraživanja. Najnoviji dokaz toj tezi je i prvo istraživanje na temu korištenja interne komunikacije u svrhu promicanja zdravih životnih navika, poticanja međusobne komunikacije i izgradnje osjećaja zajedništva, koje su nedavno provele hrvatska savjetodavna tvrtka Vetturelli i Hrvatska udruga poslodavaca. Naime, ovo veliko istraživanje provedeno na 40 kompanija, članica Hrvatske udruge poslodavaca, pokazalo je kako 68% hrvatskih poslodavaca smatra da provedba fizičkih aktivnosti ima pozitivan utjecaj na poslovnu kulturu te da sve više zaposlenika prihvaća zdraviji, sportski(ji) pogled na poslovanje.

Upravo se kod zaposlenika koji se bave fizičkom aktivnošću može očekivati veća produktivnost i efikasnost i na radnom mjestu, ali isto tako i smanjenje ljutnje i stresa za 83% te povećanje generalnog raspoloženja za 37%. Upravo s ciljem da se još više osvijesti važnost i učinak rekreacije na svakodnevne radne obaveze nastala je prva poslovna utrka B2B RUN.

foto: Davor KIBEL
foto: Davor KIBEL

Velika završnica ove jedinstvene poslovne utrke održat će se 15. rujna u Zagrebu, gdje će se kolegama sa zagrebačkom adresom pridružiti brojni natjecatelji iz cijele Hrvatske. Tvrtke koje žele uključiti svoje zaposlenike mogu se prijaviti na službenoj web stranici utrke. Cijena za uplate do 22. kolovoza iznosi: 140 kn + PDV po osobi.

 

Više o B2B RUN utrci možete saznati na www.b2brun.hr, a pratiti ih možete i na društvenim mrežama: B2B RUN Croatia Facebook stranici te b2bruncroatia Instagram profilu.

Autor: PR

Grčevi – zašto se pojavljuju i kako ih spriječiti?

Grčevi na trčanju događaju se mnogima, neka istraživanja pokazuju da oko 39% trkačica i trkača ima ili je imalo problema s tim neugodnim bolovima.

Oni koji redovito imaju grčeve možda prepoznaju neki obrazac po kojem ih dobivaju, ali niti stručnjaci se ne mogu složiti oko toga što uzrokuje grčeve za vrijeme fizičke aktivnosti. Razlog tome je da se grčevi pojavljuju iznenadno i spontano, a na njihovo javljanje očito utječe više međusobno povezanih faktora.

 

Dehidracija i gubitak elektrolita?

Jedna od najčešćih teorija je da se grčevi događaju uslijed dehidracije i gubitna elektrolita prilikom fizičke aktivnosti. No, Timothy Noakes, znanstvenik sa Sveučilišta u Cape Townu, tvrdi da je ovo netočno. 2004. godine on je provodio istraživanje razine elektrolita na 43 ultramaratonca. Krvni testovi nakon utrke, koji su provedeni na trkačima koji su imali grčeve i onima koji ih nisu imali, pokazali su da ne postoji značajna razlika u razinama natrija i magnezija između ove dvije grupe.

Nije bilo niti razlike u tjelesnoj masi, volumenu plazme i volumenu krvi kod ovih dvaju grupa, što pokazuje da dehidracija nije imala utjecaj na pojavu grčeva. Jer, kada bi samo dehidracija bila neposredan uzrok za pojavu grčeva, od njih bi patili i ljudi koji dehidriraju u sauni, automobilu ili bilo gdje drugdje za toplih ljetnih dana.

 

Mišićni umor?

No ono što dehidracija može ubrzati to je – mišićni umor. U spomenutoj studiji s ultramaratoncima, svi su grčeve imali u drugoj polovici utrke ili neposredno nakon utrke. A to je jasno i onima koje grčevi češće “posjećuju” – oni uglavnom trče duže dionice i češće ih dobivaju pred kraj utrke i onda kada su mišići već “potrošeni”. Osim toga, brži trkači imaju više problema s grčevima nego oni spori.

Kako prevenirati pojavu grčeva?

Vjerojatno najbolji način za borbu protiv mišićnog zamora su dugi treninzi trčanja. Ova trčanja ne moraju biti jednaka po brzini s onim što ćete na kraju trčati u utrci, ali morate tijelo “naučiti” na dugotrajni fizički rad koji vas očekuje na utrci. Ne možete očekivati da ćete bez posljedica trčati maraton za npr. 4 sata, ako svoje tijelo niste utrenirali na 4 sata naporne tjelesne aktivnosti.

Vježbe snage poboljšat će vašu cjelokupnu spremu za izdržavanje dugih utrka. Ovdje se misli na vježbe core mišića, ali i na eksplozivne pliometrijske vježbe koje mogu pomoći “izdržljivosti” živčanih receptora koji u nekom trenutku zakažu i uzrokuju grčenje mišića.

Brzina trčanja u utrci ne bi trebala biti biti značajno veća od brzine koji trčite na (bržim) treninzima. Tijelo neće biti pripremljeno na tempo od 5:30 min/ km ako nikada niste trčali tim tempom. Zato pripremama treba pristupiti tako da se pokriju sve vrste trkačkih treninga – od dugih sporih trčanja, do trčanja dionica.

Oni koji se niti nakon svih pokušaja ne uspijevaju riješiti grčeva i imaju konstantno problema s njima, trebaju problemu pristupiti studiozno i pokušati otkriti koja kombinacija faktora utječe na njihovo pojavljivanje. Vodite evidenciju kada vam se događa grč, zabilježite je li bilo vruće, visoka vlažnost, koliko ste bili hidrirani, što ste jeli prije trčanja i kada… Možda se nakon nekog vremena iz ovih zabilješki pojavi obrazac prema kojem ćete moći otkriti što je uzročnik grčenja mišića kod vas.

 

 

Autor: 3sporta

Sportski napici – zašto ih trebamo

Na radnu sposobnost mogu znatno utjecati smanjenje volumena plazme i dehidracija, dva najveća neprijatelja sportaša, stoga će sportska izvedba biti kvalitetnija i uspješnija ukoliko se endogenim zalihama pomogne dodajući izvana određene tvari, poput minerala, šećera i elektrolita, a potrebno ih je unositi dijelom prije, za vrijeme, a dijelom i nakon samoga treninga.

 

Koji je cilj uzimanja sportskih napitaka?

 

  • Nadoknada goriva potrebnog za mišićni rad, i to uglavnom u obliku glukoze, koja štedi ograničene rezerve tjelesne energije, te na taj način poboljšava sportsku aktivnost.
  • Osigurava vodu, koja će nadomjestiti onu izgubljenu znojenjem i na taj način smanjiti problem dehidracije i hipertermije. Voda regulira tjelesnu temperaturu, ispire i odvodi otpadne produkte metabolizma, u tkiva donosi kisik, glukozu i vitamine, daje vlagu koži i ostalim tkivima, podmazuje zglobove i tjelesne ovojnice, te predstavlja otapalo za elektrolite.
  • Nadoknađuje elektrolite, koji će zamijeniti one izgubljene znojenjem.
  • Odgoditi umor i poboljšati nastup, čime se skraćuje vrijeme oporavka.

 

Podjela sportskih napitaka

 

Tri su osnovne skupine sportskih napitaka koje se svojim sastavom razlikuju, ovisno o potrebama sportaša, a pripravljeni su kako bi zadovoljili dva osnovna cilja – učinkovitost i pitkost.

  • Prva skupina su napici koji sadrže sastojke za koje postoji povišena potreba ovisno o sportskoj aktivnosti, bilo kao rezultat gubitaka tih sastojaka znojenjem (kao što je slučaj sa željezom, magnezijem, cinkom i drugim mineralima) ili kao rezultat povećane stanične potrebe.
  • Druga skupinu čine supstance poznate pod nazivom „ergogena pomoć“. Te tvari trebaju povećati fizičku sposobnost pojedinca, a uglavnom sadrže anorganske fosfate, razgranate lance aminokiselina, aspartate, alkalne soli i sl.
  • Treću skupinu čine tzv. niskokalorični napici koji pomažu sportašu kod mršavljenja ili održanja postojeće tjelesne težine. Naime, oni koji vježbaju radi mršavljenja ne žele uzimati napitak s velikom količinom glukoze ili glukoza polimera. Stoga su za njih optimalni napici s niskom količinom ugljikohidrata, a bogati elektrolitima-solima.

 

Izotonični napici

Po svom sastavu najbliži su tjelesnoj tekućini, a sadrže: natrij, kalij, kalcij, magnezij, fosfor te vitamin B1, vitamin B2, niacin, pantotensku kiselinu i vitamin C. Uzimanjem izotoničnog napitka tijekom napora sprječavamo gubitak soli u organizmu i pojavu žeđi, te održavamo balans tekućine u organizmu sportaša, bez opterećenja za sam organizam.

 

Elektrolitski napici

Riječ je o napitku čistih soli-natrija, kalija, kalcija, magnezija i klorida koje je izuzetno korisno uzimati kod pojačanih napora i većeg znojenja, te izlučivanja soli putem znoja. Isto tako, valja ih obavezno uzimati kod napora duljeg trajanja i kod visokih temperatura zraka. Često otopine soli nisu ukusne za uzimanje, pa se okus može popraviti dodatkom voćnog okusa.

 

Energetski napici

Fiziološki odabrani ugljikohidrati, uz dodatak vitamina i mineralnih soli, nužno potrebnih za njihovu pretvorbu u energiju.

Preporučena dnevna doza energetskog napitka ovisi o nekoliko bitnih čimbenika: prije svega o vrsti sporta i sportskoj vještini sportaša, te o intenzitetu i duljini trajanja napora (trening, natjecanje). Pored toga, način uporabe i odabir energetskog napitka ovise o tome želimo li očuvati energetske zalihe (piti prije i nakon vježbanja) ili uspostaviti rehidraciju organizma (piti prije, tijekom i nakon vježbanja).

 

Rehidracijski napici

Uglavnom se sastoje od šećera visokog glikemijskog indeksa, izolata i hidrolizata proteina sirutke, BCAA, L-glutamina te vitamina, minerala i elektrolita, a idealni su za brz i učinkovit oporavak.

Takav tekući pripravak omogućuje da se svi njegovi glavni sastojci brzo apsorbiraju i transportiraju u energetska skladišta, čime se postiže brz oporavak sportaša, te ušteda energije koju bi koristili na probavljanje hrane. Stoga će količina hrane uzete u obroku biti znatno manja i neće se javljati prijevremena glad.

 

Proteinski napici

Koriste se za izgradnju mišićnih vlakana, očuvanje postojeće mišićne mase i stimuliranje imunološkog sustava. Mješavina proteina sirutke omogućuje brz unos aminokiselina u skeletne mišiće, povećavajući anabolički učinak treninga. Proteinske mješavine spore apsorpcije (kazein) omogućuju i do 6 sati polaganog otpuštanja aminokiselina.

Namijenjeni su svim sportašima koji žele povećati mišićnu masu, ili su u intenzivnom natjecateljskom ili pripremnom razdoblju. Tu su i proteinske mješavine za pospješenje sinteze proteina i smanjenje mišićne razgradnje.

 

Hranjivi napici

Sadrže sve esencijalne aminokiseline, vrhunske proteine, vitamine i minerale u najpovoljnijem omjeru, te osnovne elektrolite i ugljikohidrate. Hranjivi napitak namijenjen je za uzimanje neposredno nakon napora, na putovanjima (kao potpun dnevni obrok), te uporabu prije treninga i natjecanja kao bogat ali lako probavljiv obrok sa svim potrebnim hranjivim tvarima.

Hranjivi napitak učinkovito uspostavlja tjelesni i intelektualni kapacitet nakon stanja naprezanja i premorenosti. Dovodi vrlo brzo do poboljšanja radne sposobnosti, aktiviranja memorije, povećane sposobnosti koncentracije.

Prašak hranjivog napitka može se otopiti u mlijeku, vodi ili voćnom soku i jednom čašom hranjiva napitka možemo osigurati kvalitetan tekući obrok brze apsorpcije.

Autor: 3sporta / Dina Tuzlić

Još dva triatlona za sve u sjeverozapadnoj Hrvatskoj

Nakon uspješno organiziranog triatlona u Varaždinu, koji je bio prvo kolo novoformirane lige “3triatlon županija” u dva vikenda pred nama održat će se i preostala dva kola.

 

Prvi je na rasporedu Divlji triatlon u Prelogu,u nedjelju 31. 7. 2016. Utrka je u supersprint formatu, 375 m plivanja , 10 km bicikla i 3 km trčanja pa je prilagođena i za one s malo manje kondicije. Za sudjelovanje je dovoljan bicikl (cestovni ili MTB), biciklistička kaciga te oprema za plivanje i trčanje.

Sve detalje o utrci pronađite OVDJE.

 

2. Šoderica triatlon

Tjedan dana kasnije, u nedjelju 7. 8. održat će se završno kolo lige, u Koprivnici na Šoderici. Format je sličan, jedino je biciklistička dionica podijeljena na one s cestovnim i one s brdskim biciklima. 2. Šoderica triatlon bit će i mjesto gdje će biti podijeljene nagrade za najbolje u ovom mini kupu sjeverozapadne Hrvatske.

Prijave za 2. Šoderica triatlon OVDJE.
Više informacija o 2. Šoderica triatlonu.

 

Spoji se na svoj unutarnji GPS – trči prema osjećaju, a ne satu

S obzirom na to da živimo u dobu naprednih informacijskih tehnologija, sa svih strana okruženi smo raznim čudima sportske opreme, od kojih su za trkače neizbježni postali GPS satovi. Najnormalnije je treniranje i trčanje pod “budnim okom” brojeva na satu. Opterećeni tempom i minutama nerijetko potpuno zaboravimo slušati svoje tijelo. No, zašto bismo trebali više pažnje posvetiti osjećaju, a manje onome što nam pokazuje uređaj?

 

Trkači često informaciju o svom trčanju traže od sata, prateći tempo trčanja na uređaju, umjesto da pažnju usmjere na to kako se subjektivno osjećaju. Jedna od naprednih vještina iskusnih trkača je trčanje prema vlastitom osjećaju, a ne prema tempu sa sata. I ono što je najvažnije, već prema osjećaju mogu s priličnom točnošću procijeniti kojim tempom trče. Fokusirajući se na signale svog tijela spajate se na najbolji uređaj: svoj unutarnji GPS.

Tijelo prepoznaje napor, a ne tempo. Kada slijepo slijedimo uređaj možemo se pretrenirati ili trenirati nedovoljno. GPS satovi nam pružaju vrlo važne i korisne informacije, ali ne treba svaki trening biti opterećen brojevima

Naime, problem s treniranjem po unaprijed zadanom tempu je taj, da uvijek postoje promjenjivi vanjski uvjeti koji utječu na nas, dok se mi nastojimo strogo držati onog što nam uređaj signalizira. Tako npr. lagan tempo trčanja može postati umjereno težak ili čak težak, ako smo izloženi jačem vjetru, vrućini, snijegu ili ledu, ako trčimo nakon napornog dana ili neprospavane noći. Jednaki uvjeti mogući su i na samoj utrci. Ukoliko unaprijed odredimo željeni tempo utrke, a pritom ne uzmemo u obzir okolnosti pod kojima se utrka trči – često ćemo biti razočarani izvedbom vjerujući da smo podbacili.

Kada se rasteretimo strogog trčanja po brojevima i počnemo slijediti svoje tijelo veći su izgledi da ćemo ostvariti svoj maksimum, što je zapravo i cilj, zar ne? Zašto?

 

Ne znate trčati bez sata?

Sigurno ste se do sad našli u situaciji, bilo na treningu ili utrci, kako s nevjericom gledate u sat. I ne vjerujete. Zaista se trudite i dajete sve od sebe, a sat pokazuje da ste bitno sporiji od napora koji osjećate. Ili suprotno, osjećate se dobro i lagano, a trčite tempom bržim nego li ste predvidjeli. Tada vjerojatno usporavate vjerujući da je taj tempo za vas prebrz. No, je li?

Isto tako, vjerojatno ste nekad odradili i neki trening bez sata i osjećali se izgubljeno. Robovanje minutama, dužini, tempu i planu navika je na koju se oslanjamo prilikom većine treninga, stavljajući pomalo na stranu tijelo koje nam kaže “mogu još” ili “dosta je”.

Kada slušate odgovor tijela, u danim okolnostima koje su gotovo uvijek jedinstvene baš kao što je i svaki dan, uvijek ćete trenirati na optimalnoj razini napora. Tako ćete moći trenirati neopterećeno i jače, oporaviti se brže i efikasnije i ostvariti brži napredak.

Korištenjem sustava od tri zone učimo određivanju tempa prema brzini disanja i općeg osjećaja.

Aerobno trčanje je ono koje se realizira u žutoj zoni. U žutoj zoni smo kada trčimo lagane treninge, treninge oporavka i dužine. Trčanje u ovoj zoni dozvoljava nam višesatno treniranje, pozitivno utječe na enzime koji se koriste za sagorijevanje masti i nije previše stresno za tijelo. Disanje je ujednačeno i smireno, osjećate se ugodno.

Narančasta zona zalazi na laktatni prag tj. s korištenja masti kao osnovnog izvora energije prelazimo više na potrošnju glikogena. U ovoj zoni trčimo kada radimo treninge tempa i duge intervale kako bi podigli granicu na kojoj možemo trčati brže sa manje napora. Disanje je ubrzano.   

Kada prijeđemo granicu narančaste zone ušli smo u crvenu zonu ili vrlo visoku razinu napora, daleko izvan ugodne zone. Disanje je otežano i ubrzano. U ovoj zoni trčimo dionice, uzbrdo ponavljanja i ostale treninge visokog napora. Treniranje u ovoj zoni unaprjeđuje sveopću formu, brzinu i metabolizam nakon treniranja.

 

Kako?

Potrebno je nešto vremena da naučimo odrediti tempo svog trčanja prema osjećaju. Sve počinje (djelomičnim) isključivanjem brojeva i uključivanjem, podešavanjem i praćenjem signala vlastitog tijela. Naravno, to ne znači da moramo u potpunosti odbaciti korištenje suvremenih satova, aplikacija i uređaja. Uz njihovu pomoć možemo pratiti napredak, voditi raznolike statistike i mjeriti opterećenja koja zadajemo svom organizmu (HRM). Svejedno, kontinuirano robovanje brojevima ometa nas jer naše tijelo može ono što može, nikakav sat to neće promijeniti.

Ponekad je dovoljno samo prepustiti se osjećaju i dobro osluškivati pokazatelje koje nam tijelo šalje.

 

Autor: 3sporta

Definicija zdrave prehrane – postoji li uopće?

flower in pot: nice healthy business lunch for young business woman isolated on white with fork and knife in her hands

Pravilna, odnosno zdrava prehrana, jedan je od najspominjanijih termina današnjice. Nema dana kad isti na internetskim stranicama, u novinama ili časopisu ne pročitate, na televiziji ili radiju za isti ne čujete. Međutim, sudeći prema kontekstu u kojem termin nalazimo, većina autora ne bi ga znala ni približno definirati. Manjina koja bi, ne pruža dovoljno sveobuhvatnu definiciju.

 

Mislim da je došlo vrijeme da napišem nešto. Iako sam poznat po redovitom pisanju, ovaj put sam imao prilično dobar razlog da ne pišem. Naime, upisao sam doktorat i preselio u Španjolsku, stoga mi je trebao koji dan da se posložim. Ili mjesec. Ili šest. Sad kad je to prošlo, možemo se vratiti pisanju. Nadam se da će me upis doktorata motivirati da ipak nešto češće udarim tipkovnicu. Ili bar ova javna objava namjere.

Doktorat je u sklopu programa Nutrigenomike i personalne prehrane. Bilo bi za očekivati da će prvi sljedeći članak biti na tu temu. Ali neće. Naime, jednom davno započeo sam pisati o definiciji pravilne prehrane kroz članak Zdrava ili pravilna prehrana. S ciljem izbjegavanja Zeigarnik efekta, koji iz neznanih razloga ima strašan pik na mene, pokušat ću dovršiti seriju prije započinjanja nove.

Piskaram već 3-4 godine, mnogo rjeđe nego češće, o zanimljivim i manje zanimljivim, širim i specifičnijim temama, međutim imam dojam da nisam odgovorio na temeljna prehrambenofilozofska pitanja, poput „Što je pravilna prehrana“, „Što nutricionist radi i zašto ga trebate“, „Prodaju li svi nutricionisti maglu“ i slično. Srećom, nikada nije kasno shvatiti da ti kuća nema temelja. Hm.

 

 

Što je uopće zdrava prehrana?

Optimalna, idealna, savršena, zdrava, kako god. Biram posljednji termin („zdrava“, ne „kako god“) zbog činjenice da ostali impliciraju postojanje jedne najbolje prehrane. (Nešto više o terminu sam napisao u prethodnom tekstu.) Što nije slučaj, budući da pojedinac istu može postići na više načina. A jasna stvar, zdrava prehrana nije za svakoga i u svim uvjetima ista. Međutim, pravila postoje. Prije nego se njih dotaknem, htio bih porazgovarati o postojećim definicijama i njihovim nedostacima te posljedicama izostanka kvalitetne definicije.

Vjerujem da su izostanak kvalitetne i opće nepoznavanje bilo kakve definicije najvažniji uzrok militantnih prehrambenih rasprava kojima svakodnevno svjedočimo.

 

Postojeće definicije

Pretragom literature na hrvatskom i engleskom jeziku nisam naišao na odgovarajuću definiciju. Definicije hrvatskog Ministarstva zdravlja,[i] Američkog odjela za agrikulturu (Prehrambenih smjernica za Amerikance),[ii] američkog Instituta za medicinu (Referentne prehrambene vrijednosti, DRI) [iii] i Svjetske zdravstvene organizacije[iv] uglavnom se orijentiraju na opis sadržaja zdrave prehrane, a ne na njenu definiciju, fokusiraju se na pojedine prehrambene navike i/ili izostavljaju jednu od u dolje predloženoj definiciji navedenih točaka. Mislim da time promašuju poantu i preskaču izgradnju temelja, bez obzira što bi to u praksi možda i bilo svrsishodnije (kad bi definicija bila ispravna/potpuna, a nije).

Zanimljivo prikazan pokušaj definicije pružila je kolegica iz Srbije, autorica bloga Vitki gurman. Kroz nekoliko grafova prehranu je podijelila na dva glavna čimbenika: raznolikost i stupanj procesiranja, te na njihovom odnosu temeljila stupanj kvalitete prehrane. Iako je smatram zanimljivom, s navedenom se definicijom ne slažem budući da, kao i većina drugih, opisuje sadržaj, a zapravo ne definira pravilnu prehranu. Čak i sa sadržajne strane, previše je neprecizna. Pozitivno bih u njenom članku istaknuo prikaz zone komfora, koji dopušta određena odstupanja od zdrave prehrane, ne čineći je pritom manje zdravom. U svakom slučaju, originalan pristup vrijedan spomena, a spomenut je prvenstveno zbog toga što je jedan od rijetkih na našem govornom području.

Posljedice izostanka definicije

O pravilnoj prehrani svi sve znaju i osjećaju se kvalificiranima, štoviše, pozvanima, da mudrost dijele gdje god stignu. Ta mudrost često se očituje isključivošću, agresivnošću i vrijeđanjem drugih osoba zbog različitosti prehrambenih pristupa. Razlog takvog nastupa, osim očitog nedostatka znanja, leži i u nepostojanju dovoljno sveobuhvatne definicije zdrave prehrane. Zbog toga se koplja lome oko pogrešnih stvari, nepovezanih s utjecajem na zdravlje, ali i oko sa zdravljem jednako nepovezanih moralnih stajališta.

Jedan od rezultata toga, pored degutantnih sadržaja foruma i FB komentara, jesu bezbrojni „idealni“ načini prehrane. Objašnjenja zašto su baš oni idealni, kada uopće postoje, temelje se na mitovima: „Tako su jeli naši stari, stoga to mora biti dobro“, koji podrijetlo vuče iz mita o plemenitom divljaku, „Ono si što jedeš“, koji svoje temelje ima u intuitivnoj psihologiji (konzumacijom masti povećat ćeš količinu tjelesne masti) i sl.

Ova mudrost uglavnom proizlazi iz pročitana tri teksta na bespućima interneta, dva pogledana Youtube videa sumnjivih aktera te pokojeg razgovora na kavi tijekom radnog vremena. Bez kvalitetnih temelja, u ovom slučaju poznavanja kemije, biologije, biokemije, fizike, fiziologije, … i kritičkog razmišljanja, pojedinac nije sposoban prepoznati kvalitetu tih izvora te ga oni laku mogu odvesti u krivom smjeru. Posjedovanje informacije, iako preduvjet, nije isto što i posjedovanje znanja.

 

Definicije pravilne prehrane

Definicija zdrave prehrane ovisi o kutu gledanja. Zato ću ih ponuditi nekoliko: efektivnu, u kojoj je fokus na opis učinaka pravilne prehrane na zdravlje, kvalitativnu, koja govori o njenim komponentama, i praktičnu, kao misao vodilju prehrambenog ponašanja.

Definicije koje slijede, kao i sve što kažem i napišem, otvoreno je za kritiku, raspravu i nadogradnju. Ne tražim niti očekujem ni od koga da je uzme zdravo za gotovo, već da je kritički preispita, javno kroz FB komentare ili privatno na mail ili FB inbox, izmijeni i/ili nadopuni.

U sljedećem članku prelazim na stvar, ali unaprijed upozoravam da će se razočarati oni koji očekuju brojke, koje iako jako volim, ovdje ne smatram potrebnima.

 

Više o prehrani na nutricionizam.hr.

Pročitajte i ovo:

[INTERVJU] Bojan Stojnić – Stručno o sportskoj prehrani 

[O PREHRANI STRUČNO] Prehrana kod sportova izdržljivosti – uvod

[O PREHRANI STRUČNO] Prehrana kod sportova izdržljivosti – metabolizam

[O PREHRANI STRUČNO] Prehrana kod sportova izdržljivosti – ugljikohidrati

[O PREHRANI STRUČNO] Prehrana kod sportova izdržljivosti – proteini

Autor: Bojan Stojnić, mag. nutr.

 

 

[i] http://www.zdravlje.hr/zdravlje/hrana_prehrana_i_zdravlje

[ii] US Department of Health Human Services, and US Department of Agriculture. “Dietary guidelines for Americans, 2010.” (2010).

[iii] Hellwig, Jennifer Pitzi, Jennifer J. Otten, and Linda D. Meyers, eds. Dietary Reference Intakes: The Essential Guide to Nutrient Requirements. National Academies Press, 2006.

[iv] Who, Joint, and FAO Expert Consultation. “Diet, nutrition and the prevention of chronic diseases.” World Health Organ Tech Rep Ser 916.i-viii (2003).

Poziv na Triatlon trans Pučišća Brač

Turistička Zajednica Općine Pučišća na otoku Braču i omladina Pučišća s veseljem vas pozivaju na Triatlon trans Pučišća 2016. i Dječji aquatlon 5 mostova koji će se održati u subotu 30. srpnja 2016. godine sa početkom u 18:00 sati.

 

Ove godine naš događaj odvija se u počast proslave 450 godina postojanja naše župe sv. Jeronima u Pučišćima te ćemo dječji aquatlon (mlaji pačići) posvetiti ovoj obljetnici uz naziv aquatlona Dječji aquatlon sv. Jeronim 2016.

Dječji aquatlon 5 mostova namijenjen je djeci starijoj od 6 – 10 godina i onaj malo duži djeci od 11-15 godina mladosti.  Djeca koja žele sudjelovati moraju na prijavu doći uz pratnju jednoga roditelja koji mora svojim potpisom dati suglasnost.

Triatlon se ove godine odvija u formi Kros – City triatlona. Start i tranzicijska zona je u Puortu ispred osnovne škole Pučišća. Plivačka dionica duljine je 400 m. Biciklistička dionica duljine je oko 11 km i većina dionice vozi se na makadamskom putu.

OBAVEZNA OPREMA: MTB BICIKL I BICIKLISTIČKA KACIGA

Trkačka dionica je 3.5 km i trčat će se asfaltnim putevima, kamenim skalama i kalama našega mjesta.

Triatlon je namijenjen svima koji žele, profesionalcima i amaterima. Prijave se zatvaraju 30 min prije starta. Kotizacija se ne plaća.Zanimljivo i atraktivno, možete doživjeti svu ljepotu našega mjesta u sportskom duhu!

Čekamo vas!

Prijave i info: tz@pucisca.hr

puteus.triathlon@gmail.com

098 422 985 Jakša Drpić Gunje

 

Najava utrke Sveti Roko u Svetom Filipu i Jakovu

Nakon nedavno održane utrke “Cvjetnom obalom” na kojoj je nastupio rekordan broj trkačica i trkača, njih čak 130 te isto toliko djece, u Svetom Filipu i Jakovu organizira se i tradicionalna utrka Sveti Roko.

Po osmi put, 13. kolovoza 2016. u 19 sati krenut će glavna utrka od Svetog Filipa i Jakova do crkve svetog Roka. Staza je duga 8 kilometara, a start i cilj su na rivi.

Prije glavne utrke održavaju se i utrke za djecu, pa je ovo prilika da svi koji odmaraju u Filip Jakovu i okolici sudjeluju u lijepom sportskom događaju. Utrka se održava povodom blagdana svetog Roka i dana Općine Sveti Filip i Jakov, a organiziraju je AŠK Rogovo Sv. Filip i Jakov, Turistička zajednica i udruga Napredak Sveti Filip i Jakov.

Nakon utrke, u 20 sati, održat će se podjela nagrada najbržima te zajednička večera. Svi koji uplate startninu od 50 kuna i završe utrku dobit će majicu. Djeca ne plaćaju startninu.

Raspis utrke

 

Tajna bolje trkačke forme možda se krije u – HODANJU!

Mnogi aktivni trkači gledaju na hodanje s podsmjehom – kao da je hodanja za vrijeme trkačkog treninga znak slabosti. No istina je potpuno drugačija. Pauze hodanja u treninzima, pa čak i na dugim utrkama mogu biti itekako korisne i pomoći u podizanju trkačke forme pa i postizanju boljeg vremena na dužim utrkama.

 

Svaka pauza hodanjem koju napravite za vrijeme trčanja olakšat će opterećenje na mišiće, zglobove i vezivna tkiva, smanjit će brzinu otkucaja srca i omogućiti temeljitu nadoknadu kisika. Zbog ovih razloga, trkačice i trkači koji ubace hodanje u svoje trkačke treninge mogu prevaliti veću udaljenost s boljim položajem tijela i umanjiti rizik od ozljede ili iscrpljenosti.

 

KADA HODATI?

 

Ako se borite s iscrpljenošću i bolnim nogama pred kraj dugog treninga ili utrke

Kada se ovo dogodi, obično je to znak da ste išli – prebrzo. Da biste spriječili potpunu iscrpljenost na dugim treninzima i utrkama, počnite raditi pauze hodanja na vrijeme, već u prvoj polovici distance koju trebate prevaliti. Ovo će pomoći u čuvanju energije za završetak utrke ili treninga.

Kako? Za vrijeme dugog trčanja napravite pauze u kojima ćete brzo hodati 20-40 sekundi nakon svakog istrčanog kilometra, bez obzira koju dionicu trčite.

 

Ako trčite brze intervale
Uvijek je između intervala bolje hodati nego potpuno stati. Ovo pomaže tako da se održava protok krvi u mišiće, a to kasnije može smanjiti vjerojatnost pojave grčeva i “teških” nogu. Ako inače joggirate između intervala, lakše će vam biti hodanje, a efekt je gotovo jednak.

Kako? Nakon brzog intervala usporite i hodajte polagano. Kada osjetite da pulsa pada, ubrzano hodajte do kraja odmora.

 

Ako napadate veliku uzbrdicu
Kada dođete do velike uzbrdice koju trebate savladati, unaprijed napravite taktiku hodanja/trčanja. Kod osobito dugih i strmih uspona, često se događa da trkači koji trče idu gotovo istom brzinom kao oni koji brzo hodaju. Zato rasporedite energiju, kako do vrha ne biste došli potpuno iscrpljeni. Nekoliko minuta gubitka na usponu, vrlo se često može nadoknaditi na spustu.

Kako? Kada osjetite veliku uspuhanost i vrlo visok puls, napravite pauzu hodanjem. Kada se puls i disanje smire, nastavite s trčanjem.

 

Ako trebate jesti ili piti
Na utrkama i dugim treninzima treba redovito nadoknađivati tekućinu i nešto pojesti. Znamo svi kako je to teško u trku. Hodanje dok pijete i jedete omogućit će da hranu i tekućinu unesete mirnije i bez prolijevanja. Tih nekoliko sekundi lako ćete nadoknaditi čim se okrijepite.

Kako? Na dugim treninzima napravite pauze hodanja nakon 30 minuta od kada ste krenuli, a nakon toga svakih 15 minuta. Na utrkama dotrčite do okrepne stanice, uzmite potrebno, maknite se ostalim trkačima i u hodu konzumirajte svoju okrepu.

 

Ako ste napeti, nepravilno trčite ili trčite na “auto pilotu”
Ako se morate jako truditi da održite uspravan stav za vrijeme trčanja, počnete trčati čudim korakom i tijelo vas da ne sluša – napravite reset. Mozak se “ulijeni” za vrijeme dugih treninga kada neprekidno ponavljamo jedno te isto. To onda uzrokuje da počnemo trčati čudnim korakom, da propadnemo u leđima i slično. Periodične pauze hodanjem mogu prekinuti tu monotoniju i natjerati sve sustave da ponovno “prorade”.

Kako? Napravite pauze za hodanje svakih desetak minuta vašeg dugog treninga. Ove će pauze natjerati mozak da se “resetira”. No ove pauze neka budu kratke, jer duga pauza će usporiti i puls. Dovoljno je 5-10 sekundi hodanja i nakon toga nastaviti s treningom.

Uključite hodanje u svoju rutinu na dužim treninzima i utrkama. Ništa nećete propustiti, a benefiti su veliki!

 

 

Autor: 3sporta

Mala popravljaona tehnike plivanja

Ključ svakog uspjeha je u treningu i vježbi, a ovaj tekst donosi nekoliko savjeta kako samostalno popraviti tehniku plivanja (odnosi si se na kraul tehniku, ali većina savjeta vrijedi i za ostale tehnike). Ako nemate trenera plivanja, a pretpostavimo da nemate, proučite tekst s kolegom, pravac u vodu i vježba! Promatrajte jedan drugog i ispravljajte uočene greške. Ništa drugačije nego bi i plaćeni trener radio. Neka plivanje više ne bude muka, već užitak.

 

Udah-izdah-udah-izda-udah-izd-udah-iz…???

Nema zadržavanja daha! Pravilno disanje ključ je pravilnog plivanja. Kad sam tek počela s plivanjem, već nakon 50 otplivanih metara bila sam zadihana kao da sam u najmanju ruku trčala kros na 1500 m za pet i pol minuta. Što je za mene – wow! A vjerujem da nisam jedina s tim problemom. Razlog zbog kojeg gubimo dah pri plivanju je zadržavanje ugljikovog dioksida u plućima. Vratimo se na prvi sat biologije, gdje znamo da je ugljikov dioksid (ilitiga CO2) plin nusprodukt disanja: udišemo radi kisika, a izdišemo više ugljikovog dioksida. Zašto ga onda ostavljate u plućima? Izdahnite. Pri zaronu, tj. kad je glava u vodi, izdišite. Ako nije dovoljno kroz nos, uključite izdisaj i kroz usta. Kod ovog problema pomaže i vježba udisaja nakon svakog trećeg zaveslaja.

Dakle: udah lijevo, hop – hop – hop, udah desno. Ovim, bilateralnim načinom disanja, tijelo dobiva kisik ujednačeno na obje strane, imamo dovoljno vremena za izdah svog udahnutog zraka, te je sve ostalo automatski lakše. No za početak je dobro i udisanje na svaki drugi (ili četvrti) zaveslaj, samo povremeno treba promijeniti stranu na koju udišemo.

 

Opusti se, i… plivaj!

Jedan od prvih savjeta koje sam dobila u vezi plivanja: ”Plivaj k’o da ti se neda i bit’ ćeš brža”. Na to sam odgovorila s – ”jako smiješno”. No zapravo je to savjet koji doslovno drži na vodi. Sjetite se samo vrhunskih plivača koje gledamo na Olimpijskim igrama i sličnim natjecanjima: svi oni izgledaju kao da klize kroz vodu. Nema vidljivog grča ili nekog pretjeranog naprezanja. Nema smisla boriti se s vodom: jača je i svaki put će pobijediti.

Umjesto besmislene borbe opustite tijelo i mišiće (baš kao da vam se ne da) i svu snagu i energiju usmjerite isključivo na kretanje naprijed. Dobra vježba za opuštenost je jednostavno plutanje na površini vode, licem prema dolje. Zen. Nakon toga samo lagano dodajte zaveslaje i to je cijela mudrost.

 

Ispravi se. U vodi?

Često u svakodnevnom životu čujemo opomene da se držimo pogrbljeno i da bi se morali ispraviti. Pravilno držanje ključ je svih fizičkih (ne)aktivnosti, od sjedenja, trčanja, pa do plivanja. Napravite pokus na suhom, može i sad odmah. Stanite uspravno, pogledom prema naprijed. Da, baš kao u vojsci. I ispravite se, kakva je to grba na leđima? Za primijetiti je da je vrat u ravnini sa ostatkom tijela tj. kralježnica je skroz ravna, a lice ravno prema naprijed. Izokrenite ovaj položaj za 90°prema naprijed i dobili ste ispravan položaj za plivanje. Površina vode trebala bi presjecati vrh glave, a lice biti usmjereno ravno prema dnu bazena, jezera, mora.

 

Kliiiiiiizi po vodi

Nismo vjetrenjače, ni ventilatori, ni vešmašine da bez reda mlataramo rukama po zraku i vodi. Nemojte zaboraviti na eleganciju i klizanje po vodi već spomenutih olimpijaca. Plivanje se u ovom segmentu bitno razlikuje od primjerice trčanja i biciklizma. U oba spomenuta sporta postoji kontinuirani slijed pokreta: nema stanke između dva koraka, ne bi smjelo biti praznog hoda u pedaliranju. Plivanje cijeni diskontinuirani pokret – mora imati fazu gdje klizite kroz vodu. Vježbajte ovo pravilo produženim zaveslajem: kad ispružite ruku iznad glave, umjesto da odmah krene u zaveslaj, ostavite je da miruje nekoliko trenutaka u tom položaju – ispružena. Tek nakon toga zagrabite, te ponovite stvar s drugom rukom.

 

Roštilj u vodi?

Ne, nismo se prebacili na Spužva Boba Skockanog koji roštilja pod vodom. Riječ je o rotaciji tijela pri plivanju. Oni koji ispoštuju ovo pravilo (i još tisućuijedno drugo) izgledat će elegantno kao nož koji reže površinu vode. Postavimo bazen u prostor i kažimo da je dno ravnina na 0°, a bočni zid bazena na 90°. Pravilo kojeg se treba držati je to da tijelo nikad ne prelazi 45°. Važno je napomenuti da ovu rotaciju rade samo torzo i kukovi, glava uzima zrak iznad površine vode (ma nemoj!), a donji dio nogu bi konstantno morao raditi jednako: gore-dolje, bez rotiranja u stranu. Rotirajte, ali ne roštiljajte!

 

Kriš kraš

Nema više križanja ruku. Jedno od tisućuijednog pravila je to da zaveslajem nikad ne prelazite sredinu tijela. To jest, kroz glavu vertikalno prolazi zid koji dijeli tijelo na lijevu i desnu stranu. Ne prelazite taj zid rukama. Radeći zaveslaj, pripazite da ispružite ruku ravno ispred ramena. Nakon što započnete zaveslaj, pod vodom savinite ruku u laktu (pod 90%) i lagano obavite zaveslaj. Završetak također mora postojati (na pola prekinuti zaveslaji jedna su od gorih grešaka koje možete raditi). Najbolja vježba za to je da svaki put prije nego ruka izađe iz vode, palcem dotaknete bedro.

 

Iz kuka

Rad nogama morao bi biti iz kukova. Ako ne osjećate zamor u mišićima kukova i bedara, nešto radite pogešno. Opustite koljena i ispružite stopala. Cijela dužina noga radi pokret: od kukova pa sve do stopala. Vježbajte pokret nogu uz pomoć plutače (”kickboard”): ruke i plutača miruju iznad glave, glava proizvoljno (izvan vode, ili još bolje klasični udah – izdah), a rad obavljaju samo noge. Nikud bez vježbe!

 

NAJBOLJI WEB ANIMIRANI “PLIVAČ”

 

Autor: 3sporta (mh)

[PROMO] FORERUNNER 735XT – Napredni GPS multisport sat s Garmin Elevate tehnologijom mjerenja pulsa na zapešću

Predstavljamo vam Garmin Forerunner 735XT, ultimativni GPS pametni sat namijenjen spotrašima koji žele detaljne podatke o svakodnevnom treningu i utrkama.

 

Forerunner 735XT je GPS sat za trčanje s multisport značajkama i tehnologijom mjerenja pulsa na zapešću 1. Najlakši multisport sat iz Garminove ponude, Forerunner 735XT omogućava cjelodnevno praćenje pulsa i sadrži ugrađene profile aktivnosti, uključujući trčanje, vožnju biciklom, plivanje, duatlon i triatlon, pješačenje, cross-country skijanje, vježbe snage, veslačke sportove2 i kardio treninge.

Elegantan dizajn je postignut mekim i udobnim silikonskim remenom s velikim zaslonom na kojem korisnici mogu lako vidjeti statistiku tijekom vježbanja. Connect IQ kompatibilan, Forerunner 735XT je prvi uređaj koji dolazi s učitanom Strava Live Suffer Score aplikacijom kako bi korisnici mogli pratiti svoj uloženi napor temljem podataka o otkucajima srca. Korisnici mogu preuzeti dodatne besplatne aplikacije, izglede zaslona, podatkovna polja i widgete s Connect IQ™ trgovine kako bi dodatno prilagodili Forerunner 735XT.

“Forerunner 735XT predstavlja ultimativni GPS pametni sat namijenjen spotrašima koji žele detaljne podatke o svakodnevnom treningu i utrkama,” rekao je Dan Bartel, potpredsjednik Garmin gobalne prodaje. “Nudi opsežne podatke za sve aktivnosti, omogućuje povezivanje s pametnim funkcijama uključujući obavijesti i automatsko slanje podataka na Garmin Connect. Uz Connect IQ besplatne aplikacije osigurana je presonalizacija uređaja kako bi najviše odgovarao njihovim potrebama.”

Forerunner 735XT 3Bez obzira kreće li trkač na redovno vježbanje ili staje na startnu liniju, s lakoćom može pratiti izmjerene podatke pomoću GPS sata Forerunner 735XT. Uz Elevate tehnologiju mjerenja pulsa na zapešću, Forerunner 735XT omogućuje korisnicima cjelodnevno praćenje pulsa bez potrebe za dodatnom pulsmetar trakom. Za naprednu dinamiku trčanja3 i ostala detaljna mjerenja, korisnici mogu staviti pulsmetar traku na prsa tijekom vježbanja i mjeriti podatke kao što su duljina koraka, balans dodira s tlom, omjer vertikalne oscilacije i ostalih opcija.

Dodatne ugrađene aktivnosti uključuju vožnju biciklom, plivanje duatlon i triatlon, pješačenje, cross-country skijanje, vježbe snage, veslačke sportove2 i kardio treninge.  Kompatibilan je s Vector™ mjeračem snage i cjelokupnom linijom Varia™ uređaja za sigurnost biciklista.

Vodootporan do 5 ATM (50 metara), njegove značajke za plivanje omogućuju korisnicima da vježbaju intenzivnije nego ikad prije u bazenu vodeći ih kroz vježbu. Dodirom na tipku lagano izmjenjujte sportove koristeći automatsku ili ručnu multisport opciju.

The Forerunner 735XT je Connect IQ kompatibilan i prvi uređaj s predinstaliranom Strava Live Suffer Score aplikacijom. Suffer Score se temelji na korisnikovom pulsu i daje uvid u podatke o kvaliteti vježbanja. Bez obzira radi li se o vikend ratniku ili profesionalnom sportašu, ukoliko njihovo srce jače radi mogu postići bolje rezultate.

Forerunner 735XT 2Aplikacija Strava Live Suffer Score je dostupna svim korisnicima čiji uređaju su Connect IQ kompatibilni, ali samo pretplatnici Strava Premium računa mogu pratiti svoj suffer score rezultat i usporediti svoje rezultate s drugima. Kupovinom modela 735XT korisnici dobivaju mogućnost besplatnog 60-dnevnog korištenja Strava Premium računa, a vlasnici Connect IQ kompatibilnih uređaja dobivaju mogućnost besplatnog 30-dnevnog korištenja.

Korisnici mogu besplatno preuzeti dodatne aplikacije, kao i widgete, izglede zaslona i podatkovna polja u Connect IQ trgovini kako bi prilagodili sat svom stilu i potrebama.

Tijekom cijelog dana Forerunner 735XT automatski sinkronizira4 s Garmin Connect-om, besplatnom online fitness zajednicom gdje korisnici mogu pratiti svoje aktivnosti, pratiti kako spavaju, uključiti se u online izazove i natjecati se s prijateljima te zarađivati virtualne medalje. Korisnici mogu primati Garmin Connect Insights digitalne sadržaje, poput podsjetnika za kretanje i zdravstvenih savjeta prilagođenih korisnikovoj statistici i navikama kako bi im pomogli postići zadane ciljeve. Insights daje korisnicima uvid u njihove rezultate te usporedbu s drugima za dodatnu motivaciju.

Uz Forerunner 735XT korisnik je stalno povezan i omogućeno mu je praćenje u stvarnom vremenu, zvučna upozorenja, kontrola glazbe te praćenje društvenih mreža. Korisnici primaju i sve obavijesti s kompatibilnih pametnih telefona, uključujući dolazne pozive, poruke, e-mailove, aplikacije, obavijesti kalendara i društvenih mreža, i dr.

Forerunner 735XT ina autonomiju baterije do 14 sati u načinu rada za aktivnosti i 11 dana u načinu rada kao sat. Dostupan je u crnoj i sivoj ili ponoćno plavoj i ledeno plavoj varijanti boja.

Preporučena maloprodajna cijena kompleta (uključen HRM-Run™ monitor pulsa) iznosi 3.990,00 kn. Preporučena maloprodajna cijena kompleta koji uključuje HRM-Tri i HRM-Swim™ monitore pulsa iznosi 4.790,00 kn.

1 Pogledajte Garmin.com/ataccuracy

2 Nadogradnja softvera potrebna za upotrebu profila s veslačkim sportovima

3 Kada se koristi s monitorima pulsa HRM-Run™ ili HRM-Tri™ koji se isporučuju s nekim modelima, a kod nekih se prodaje zasebno

4 Kada je uparen s kompatibilnim pametnim telefonom; pogledajte Garmin.com/ble za dodatne informacije

Pauza od treninga – ponekad potrebna i korisna

Mnogima se pomisao o prekidu treninga ili nekog drugog oblika vježbanja čini potpuno neprihvatljivom, osobito ako ste u fazi kad se osjećate sjajno i na vrhuncu energije i kondicije. Ipak, pospremanje vaših omiljenih rekvizita za vježbanje na nekoliko dana može učiniti za vas puno više nego što se na prvi pogled čini.

 

Stres i obaveze

Obožavate vježbati, no sve vam je teže uklopiti vašu omiljenu tjelesnu aktivnost u svakodnevne obaveze? Dan ponekad jednostavno prekratko traje i toliko je toga što morate obaviti da vam svaka dodatna aktivnost zapravo stvara stres, makar i na nesvjesnoj bazi. Mnogima dobro dođe kao ispušni ventil, no ponekad može stvoriti pritisak i dojam da nešto morate napraviti i odjednom više neće donositi toliko zadovoljstva.

Ukoliko ste redoviti u svojim treninzima, uzmite nekoliko dana odmora i posvetite se drugim stvarima u životu, a treningu se opet vratite svježi i željni akcije više nego ikad.

 

Naspavajte se

Zastanite na trenutak i prisjetite se kad ste se onako pošteno naspavali. Ne možete se sjetiti, ali znate da niste propustili nijedan trening zadnjih mjesec dana?  Vrijeme je da preokrenete situaciju u korist sna.

Tijelu je prijeko potreban kvalitetan san i u dovoljnoj količini kako bi uspješno odradilo svakodnevne uobičajene obaveze, ali i za regeneraciju nakon treninga. Bez odmora nema napretka, pa će i sav trud oko vježbanja s vremenom postati uzaludan. Propustite li trening, nećete nazadovati, no, propustite li san, sav vaš trud je bio uzaludan, a time dovodite u pitanje i aktivnosti koje tek slijede.

Bez forsiranja

Ponekad je teško držati se preporučenog rasporeda i plana vježbanja, bilo da se radi o izrazito jakoj motivaciji, višku adrenalina ili samo lošem danu, nakon kojega morate istresti svu gomilu loše energije koja se prethodno nakupila, pa kad treba ići lagano, u modu ste na najjače-i tako danima. Neposredno nakon vježbanja osjećaj je, dakako, odličan, no nakon nekog vremena, nakon što popusti sav taj adrenalin, ostaje još veća iscrpljenost.

Pauzom od nekoliko dana omogućit ćete tijelu da se odmori na prirodan način, a mozak će jedva čekati da se ponovno vratite svojim treninzima. Priuštite si s vremena na vrijeme onaj osjećaj žudnje za sportom. Poput pravoga ovisnika.

 

Razmazite se

Sport je sjajna stvar za rješavanje od psihičkog stresa. Međutim, dok mozak uživa, mišići se osjećaju drugačije. Fizički stres može biti jednako poguban za tjelesno zdravlje kao i psihički, a umorni mišići akumuliraju obje vrste. S vremena na vrijeme uzmite nekoliko dana odmora i posvetite se opuštanju. Masirajte se, priredite si opuštajuću kupku, isprobajte tehnike joge, meditirajte… Mogućnosti je bezbroj.

 

Kad mozak kaže dosta

Mnogo je segmenata u vježbanju, pogotovo ako se radi o intervalnom tipu treninga, koji, zbog svoje zahtjevnosti, izrazito crpe psihu. Mentalna kondicija je nešto što se kontinuirano vježba i nadograđuje, no, isto tako je potrebno, nakon određenog perioda, odmoriti mozak i dopustiti mu, baš poput mišića, da se opusti, procesuira naučeno i ojača veze s ostatkom tijela, kako bi ponovan povratak vježbanju bio svjež i opušten.

Riješite se bolova

Ovisno o aktivnostima kojima se bavite (ili ne bavite), svatko je barem jednom doživio neku vrstu bolova, bilo da su povezani direktno s vježbanjem, poput npr. bolova u koljenima i drugim zglobovima ili višesatnim sjedenjem pred kompjutorom. Ako je bol povremena i podnošljiva, rijetki će obratiti pozornost na to ili prestati s aktivnostima kojima se trenutno bave. No, takva bol može biti uvod u nešto ozbiljnije, a kako ne bi prerasla u nešto dugotrajnije ili čak ozljedu, preporučljivo je uzeti nekoliko dana odmora i obratiti se liječniku. Možda se na kraju ispostavi da ste neku vježbu radili na pogrešan način, pa će nam pauza od nekoliko dana dati dovoljno prostora da se bolje informirate i poradite na tehnici.

 

Izađite iz rutine

Prije nekoliko mjeseci ste pronašli odličnu vježbu koja vam je pomogla učvrstiti tijelo, izgubiti nekoliko kilograma i poboljšati kondiciju, no, u zadnje vrijeme kao da stojite na mjestu, a možda ste čak i vratili nešto izgubljenih grama. To je zato što se tijelo nakon nekog vremena navikne na određen intenzitet aktivnosti i potrebno ga je s vremena na vrijeme šokirati, kako bi se metabolizam, uljuljan u rutinu, probudio i krenuo u nekom drugom smjeru. Napravite pauzu i osmislite nov način treninga.

Kreirajte potpuno nov raspored aktivnosti, ako je potrebno, promijenite i prehranu, kako biste organizmu donijeli osvježenje i nove izazove.

Autor: 3sporta / Dina Tuzlić

Vištica treći na Ironmanu UK, ostvario plasman na Havaje!

Na jučer održanom Ironmanu UK u engleskom gradu Boltonu, Andrej Vištica zauzeo je odlično treće mjesto!

 

Nakon plivanja u jezeru Pennington Flash Vištica se našao na 9. mjestu. Najbrže su isplivali Francuz Guillaume i Britanac Wiltshire, sedam minuta iza njih se nalazila grupa od šest natjecatelja, dok je hrvatski predstavnik iz vode izašao dodatne dvije minute iza te grupe.

Guillaume je preuzeo kontrolu na biciklu i u prvih 120 kilometara povećao prednost na preko 10 minuta. Međutim, u završnim kilometrima imao je probavnih problema pa mu se do kraja dionice prednost smanjila na 4 minute.

IMG_20160717_221203

Vištica je završio biciklistički segment na 7. mjestu. Poteškoće za Francuza su se nastavile i na trčanju pa je nakon 15 kilometara i odustao. Vodstvo je preuzeo Estonac Kostegarov i uspio ga zadržati do kraja. Na drugo mjesto se plasirao Nijemac Thomschke, dok se prava borba vodila za treće mjesto. Šveđanin Danielsson je na početku trčanja imao preko 10 minuta prednosti pred Višticom. Odličnim trčanjem u prvih 33 kilometra Vištica je tu prednost smanjio na nešto više od jednu minutu. Činilo se da je pitanje trenutka kad će prestići Šveđanina, ali tada su za hrvatskog predstavnika počeli problemi s grčevima. Unatoč grčevima, u zadnjim kilometrima je prestigao Danielssona i popeo se na stepenicu pobjedničkog postolja.

“Trebao mi je plasman u prva tri na ovoj utrci da osiguram kvalifikaciju na Ironman svjetsko prvenstvo na Havajima, tako da mogu reći da sam cilj ispunio. Zadovoljan sam plasmanom, ali ne u potpunosti i izvedbom na utrci. U prve dvije discipline sam malo podbacio i na sreću sam uspio popraviti stvari na trčanju. Mislim da sam u zadnja dva mjeseca imao previše utrka, što ne ostavi puno vremena za trening tako da je forma počela kliziti nizbrdo. Sad me čeka mjesec dana visinskih priprema u St. Moritzu iza čega krećem u drugi dio sezone. Lani sam nakon visinskih priprema napravio rezultatski iskorak, pa se nadam da će tako biti i ovaj put.” izjavio je Andrej Vištica nakon utrke.

 

1...828384...156Stranica 83 od 156

Najnoviji tekstovi

© Copyright: KREATIVNO